Umjesto da nakon više od 20 godina dođe do novca, koji je oročio kod propale Dafiment banke, Danilovgrađanin Branislav Jovanović dobio je potvrdu “o visini prava na ispatu deviznih sredstava”, gdje piše da je u minusu 5.317 eura.
Umjesto da preuzme novac, ispalo je da on “duguje” državi, a slične probleme imaju mnoge štediše širom Crne Gore. Isplata novca je počela prije tri dana.
Jovanović ima tri potvrde za uplate od 10.000, 2.000 i hiljadu maraka, a potvrdu za 6.000 je izgubio. Od kamata na uloženi novac podigao je samo 450 njemačkih maraka i to su jedine transakcije, tvrdi on, koje je obavio.
U listingu koji je dobio od Ministarstva finansija, navedene su 53 transakcije, a Jovanović naglašava da o njima ne zna ništa.
"Sve što sam uplatio je ovo što sam nabrojao. Ostale uplate i podizanje kamate i glavnice sa mnom nemaju veze. U listingu su uplate u njemačkim markama i francima, u iznosu od 100 do 20.000 maraka. Taj novac nijesam nikada uplatio ni podigao. Kako ću ja to da dokažem, vjerujte da ne znam. Kad sam došao da podignem novac, imalo me srce okinuti. Odakle ovi franci i hiljade maraka, ne znam. Privredni sud u Beogradu, na osnovu jednog od mojih ugovora o uplati1999. godine, ovjerio mi je potvrdu da potražujem od njih 10.OOO maraka, a sada se prikazuje da sam podizao kamate, glavnicu i da sam u minusu", žalio se Jovanović “Vijestima”.
Uložio žalbu
On je uložio žalbu Ministarstvu finansija, kojom traži da zbog utvrđivanja vjerodostojnosti daju na uvid kopije svih ugovora o uplatama i dokazi o isplatama.
I dok Jovanović „duguje“ državi 5.317 eura, Podgoričanin M. V. na šalteru Prve banke umjesto protivvrijednosti za 600 maraka, dobio je potvrdu da on državi duguje nešto više od 20 eura.
„Iznenađen sam. Samo želim da mi se vrati ono što mi pripada, uz kamatu koju su dužni da nam isplate jer kasne sa isplatom rata. Imao sam 600 maraka koje sam oročio. Prva banka mi je 25. jula 2008. godine dala zahtjev za isplatu gdje se navode potraživanja od 600 maraka, a 12. jula 2012. godine od Komisije za utvrđivanje visine prava na isplatu deviznih sredstava obaviješten sam da sam u minusu nešto malo iznad 20 eura. U tom rješenju se navodi da je Komisija 4. aprila 2008. godine utvrdila dug, pa je neshvatljivo kako onda dobijam od banke papir sa datumom gdje mi navode isplatu potraživanja od 600 nekadašnjih maraka“, kazao je „Vijestima“ štediša koji je želio da ostane anoniman.
Priču potkrijepio je dokumentacijom, a objašnjeno mu je da „dug“ ne mora da vrati.
Vraćen sa šaltera
On je imao bar sreću da bude na spisku, za razliku od njegove sugrađanke koja je htjela da podigne 2.500 eura.
Nakon više od sat vremana, kako je rekla, laktanja sa ostalima koji su došli po novac, dobila je informaciju da je "nema u bazi podataka koje je poslalo Ministarstvo".
"Iako smo uredno predali sva dokumenta banci još 2008. godine, rečeno mi je da me nema na spisku. Kao da nikad ništa nikome nijesam predala. Na moje negodovanje i zahtjev za pojašnjenje, rečeno mi je da napišem prigovor koji će banka proslijediti Ministarstvu", kazala je sagovornica "Vijesti" koja, takođe nije željela da joj ime bude objavljeno.
Nakon više od sat vremana, kako je rekla, laktanja sa ostalima koji su došli po novac, dobila je informaciju da je "nema u bazi podataka"
Ona je istakla i da su joj saopštili da “nemaju pojma kada će se i na koji način prigovori rješavati”, navodeći da njen primjer sa problemom isplate novca nije usamljen, jer je prvog dana sa šaltera banke vraćen veliki broj građana.
Za isplatu deviznih depozita građana predviđeno je oko 10 miliona eura, od čega će se ove godine izdvojiti oko šest miliona. Iz Ministarstva su saopštili da je ukupno obrađeno 5.552 zahtjeva. Od toga je za 4.176 građana utvrđeno pravo na isplatu novca, za 427 da je iznos isplaćenog novca veći od iznosa glavnice, dok za 949 građana iznos novca nije bilo moguće utvrditi.
Građani nemaju pravo na isplatu kamate, jer se ona prema zakonu ne obračunava na neisplaćena devizna sredstva.
Ministarstvo: Ne treba da vraćaju novac
U Ministarstvu finansija “Vijestima” je rečeno da su u procesu utvrđivanja prava na obeštećenje za određeni broj štediša nedostajali podaci bez kojih se nije mogla utvrditi visina prava na isplatu, što je navedeno u izdatim potvrdama.
„Ukoliko u dostavljenim potvrdama stoji negativan iznos ne postoji obaveza klijenta da vrati iznos koji je u minusu. Utvrđeno stanje služi kao obavještenje o svim transakcijama koje se odnose na određenog klijenta i na osnovu kojih se došlo do konačnog iznosa. Na taj način, Ministarstvo finansija je učinilo sve da prikaže svakom klijentu na osnovu kojih podataka je došlo do navedenog iznosa“, odgovorili su u tom Vladinom resoru. Oni dodaju da “ukoliko su neki građani nezadovoljni utvrđenim iznosom ili iznos nije utvrđen, imaju mogućnost da se obrate banci kod koje su dobili potvrdu, odnosno da podnesu žalbu”.
“Kontrolisaće je banka i Ministarstva finansija, nakog čega će se, ukoliko bude potrebno, tražiti dodatna provjera nadležnih organa od kojih je dobijena baza podataka. Rok u kome će biti riješene žalbe zavisiće od brzine razmjene podataka, saopštili su iz Ministarstva.
Bitna stavku u postupku, dodaju oni, činjenica je da nije vremenski ograničen tako da ne postoji mogućnost “gubitka prava zbog protoka vremena”, obećavajući da će žalbe rješavati u što kraćem roku.
Galerija
Bonus video:
