Vlada je trebalo da uvede porez na ekstraprofit, oporezuje milionere, raščisti nagomilana poreska dugovanja i izdvoji realno naplativi dug, zaduži se po povoljnijim uslovima na međunarodnom tržištu, oporezuje visoka primanja u bankama, telekomunikacionim kompanijama i osiguravajućim kućama.
To umjesto da manjak u budžetu nadomjesti kroz uvođenje takse od eura koju će građani platiti za sim kartice, električna brojila i kablovsku televiziju.
To su ocijenili poslanici opozicije na Odboru za ekonomiju, budžet i finansije koji su glasali protiv Vladinog predloga rebalansa budžeta za 2012. projektovanog na 1,4 milijardi eura, a usvojenog većinom glasova vladajuće koalicije.
Ministar finansija Milorad Katnić je rekao da smanjenje potrošnje nije popularno, ali “moramo zbog deficita i javnog duga".
"Nijesmo dirali plate, penzije, socijalna davanja, ali ni poreze. Moramo ostati konkurentni jer nam trebaju strane investicije koje će ići u produktivnu potrošnju", kazao je Katnić. On je poručio opoziciji da je spreman za alternativne predloge, pozivajući da ih dostave sa konkretnim efektima koje bi imali u budžetu.
SDP ne podržava namjeru Vlade da se zaduži više od 308 miliona eura mimo odluke Skupštine, ističući da se prije izjašnjavanja o rebalansu mora znati maksimalni iznos zaduženja u 2012.
Veselin Bakić (SNP) je naglasio da nema razloga da upućuju pohvale Vlada.
"U odnosu na budžet, rebalansom su uvećani i primici i izdaci za 29,7 miliona eura. To je rezultat dodatnih zaduženja koje će građani morati da plate. Stvarni deficit je zapravo 258 miliona eura. Na prihodnoj strani se očekuje dodatnih 23 miliona eura što je taman rata koju smo dali za KAP, a sve ostalo ide iz zaduženja", kazao je Bakić, dok je njegov kolega Dragoslav Šćekić ocijenio da Vlada ne smije da oporezuje ekstra profitere i monopoliste na tržištu.
Rebalans posljedica politike kada se nije štedjelo
SDP ne podržava namjeru Vlade da se zaduži više od 308 miliona eura mimo odluke Skupštine, ističući da se prije izjašnjavanja o rebalansu mora znati maksimalni iznos zaduženja u 2012. i kakav je stepen realizacije zaključaka o KAP -u.
"Nijesam vidio uvođenje kriznog poreza na ekstraprofit. Koliko bi to para donijelo budžetu? Činjenica je i da poreski dug raste i da je osam puta veći od svih fiskalnih nameta koje donosi rebalans", naglasio je Damir Šehović (SDP).
U Novoj naglašavaju da je rebalans posljedica politike kada se nije štedjelo.
"Uveli ste populističke mjere poput smanjenja dnevnica, vozila, a dozvoljavate da se ne plaćaju porezi. Kažete da nijeste dirali socijalna davanja.To su politička davanja, a mnogi od tih socijalnih slučajeva su zaposleni", rekao je Radojica Živković (Nova).
Potrebnu većinu Odbora nije dobio Predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se propisuje porez po stopi od 50 odsto na funkcionerske penzije
Aleksandar Damjanović (SNP) predložio je da se oporezuju visoka primanja u bankama, osiguravajućim kućama i telekomunikacionim kompanijama, dok je Kemal Purišić (Bošnjačka stranka) ocijenio da ugostiteljski objekti u kojima će se konzumirati duvan treba da plaćaju veću taksu.
Opozicja je najavila da će kroz amandmane na rebalans budžeta dostaviti predloge kako da se popuni državna kasa.
Odbor je usvojio dio seta poreskih zakona koji su sastavni dio rebalansa budžeta.
Potrebnu većinu Odbora nije dobio Predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojim se propisuje porez po stopi od 50 odsto na funkcionerske penzije.
Glasalo je 12 poslanika, od čega je šest podržalo predlog (DPS- SDP), dok su SNP, PzP, Nova i Bošnjačka stranka bili protiv. O tome će konačnu odluku donijeti poslanici na predstojećoj sjednici Skupštine.
Kredit od OTP da vrate dug OTP-u
Katnić garantuje da mađarska OTP banka neće aktivirati garanciju za KAP, jer bi to ugrozilo državni budžet.
“Pregovaramo ili da preuzmemo dug ili da od njih uzmemo novac da platimo obaveze. Garancije države prema OTP banci iznose 42 miliona eura bez kamata. OTP je opterećena problemima u poslovanju u Crnoj Gori, a Ministarstvo finansija neće se miješati u odluke sudova", odgovorio je Katnić na pitanje iz Nove da li OTP traži stečaj za Vektru da ne bi aktivirala garanciju.
Prema ugovorenom kreditu KAP je u narednih nekoliko godina trebalo da vrati OTP-u nešto manje od 50 miliona eura sa kamatama, a krajem aprila dospjelo je na naplatu 16,3 miliona.
Aluminijumska kompanija više od godinu ne izmiruje u potpunosti preuzete kreditne obaveze prema OTP-u zbog čega je u više navrata prijetilo aktiviranje datih državnih garancija.
Galerija
Bonus video:
