Lazović: Svako peto preduzeće u sivoj ekonomiji

"Mnogi ekonomisti u doba krize sivu ekonomiju doživljavaju kao socijalni ventil, ali taj trošak na kraju pada na državu"
0 komentar(a)
Ažurirano: 23.11.2011. 16:55h

Okvirne projekcije Vlade pokazuju da je nivo sive ekonomije tokom prethodne dvije krizne godine porastao na čak 20 odsto, saopštio je juče potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, dodajući da će ekonomskom politikom za narednu godinu biti predviđene mjere za suzbijanje te pojave.

"Mnogi ekonomisti u doba krize sivu ekonomiju doživljavaju kao socijalni ventil, ali taj trošak na kraju pada na državu. Mi ćemo u okviru ekonomske politike za 2012. godinu pripremiti posebne aktivnosti i mjera za suzbijanje sive ekonomije, zbog potrebe da zaštitimo one koji posluju regularno i potrebe da stvorimo konkuretan ambijent", kazao je Lazović, nakon posjete Investiciono-razvojnom fondu (IRF).

On je kazao da je i kroz rad IRF-a prepoznat određeni broj preduzeća koja posluju na granici ili u zoni sive ekonomije.

"To je, nažalost, naša realnost, to je eskaliralo u doba krize. To se ne može pravdati ni činjenicom da pojedine zemlje EU imaju veći problem, kao na primjer Bugarska, u kojoj je 30 odsto ekonomije u sivom području", rekao je Lazović.

Nedostaju kvalitetne biznis ideje

On je kazao da za razvoj crnogorske ekonomije nedostaje kvalitetnih biznis ideja, zbog čega će, kako je najavio, Vlada „redizajnirati obrazovne programe od osnovne škole do visokoškolskih nivoa“, kako bi preduzetništvo bilo njihov sastavni dio.

"Građane Crne Gore moramo uvoditi u preduzetničku priču od malih nogu, jer ne možemo drugačije objasniti činjenicu da postoje relativno kvalitetni i povoljni krediti koje nudi IRF, a da sa druge strane nemate zdravih biznis ideja", dodao je Lazović.

"Građane Crne Gore moramo uvoditi u preduzetničku priču od malih nogu"

On je pohvalio IRF koji je „uspio da u teškim godinama da predstavi mehanizam za pomoć zdravim biznis idejala i tako očuva strukturu malih i srednjih preduzeča (MSP) na koju će se u budućnostio bazirati cijela ekonomija“.

"Dobro je što se kroz kredite podržava proizvodnja u poljoprivredi, industrije i svih sektora koji su na duži rok značajni za državu. Mi smo u paradoksu, jer imamo toliko resursa a i dalje zavisimo od uvoza posebno prehrambenih proizvoda, žive stoke i slično. Taj dio osjećamo kao prostor, ne samo za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, već za novi razvoj", dodao je Lazović.

Problemi često nerealni

Direktor IRF-a Dragan Lajović potvrdio je da su objektivni problemi crnogorskih preduzetnika često nerealni i nerealni biznis projekti a nekad nekompletna dokumentacija.

"Problem su i loši bilansni pokazatelji preduzeća, koja ne odražavaju realno stanje, pa jedan dio njih posluje u zoni sive ekonomije. Nedostatak kvalitetnih poslovnih ideja je veliki problem i potreban je veliki rad zajedno sa Vladom da se to stanje promijeni", dodao je Lajović.

U posljednje vrijeme problem je i prezaduženost jednog broja MSP, što je velika prepreka za realizaciju njihovih biznis planova.

Govoreći o planovima IRF-a za narednu godinu, Lajović je kazao da je ambicija da se dinamiziraju sve kreditne linije i razvoj novih šema i finansiranje izvoza posebno, ali i istraje u naplati potraživanja „svim mjerama i instrumentima koji stoje na raspolaganju“.

U posljednje vrijeme problem je i prezaduženost jednog broja MSP, što je velika prepreka za realizaciju njihovih biznis planova

"Nijedan investicioni kredit nije odobren bez preventivne kontrole, kako nakon transfera sredstava, tako i po okončanju kompletne investicije iz biznis plana. Imamo jedan broj korisnika koji su nenamjenski koristili odobrena sredstva, taj broj nije veliki, ali smo ih rigidno kažnjavali kamatnom stopom, smanjenjem grejs perioda i perioda povraćaja", rekao je Lajović.

Odobreno 269 kredita

On je najavio da će jedna međunardona finansijska institucija bude dovedena u fond specijalnim aranžmanom koji nije htio da precizira.

IRF odobrava kredite do 30.000 eura za preduzetnike, do 50.000 za start ap (početak biznisa), i do 30.000 za one koje već postoje. Ne kreditiraju projekte u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu. Odobravaju grejs period od dvije godine, period otplate 72 mjeseca sa kamatom od između 4 i 6 odsto, zavisno od djelatnosti, a niža za jedan odsto na sjeveru, koji zaposle 5 i više zaposlenih.

Lajović je saopštio da je od osnivanja Fonda odobreno 269 kredita, ukupne vrijednosti 21,8 miliona angažovanih sredstava.

"Od odobrenih projekata, njih 58 odsto je iz oblasti proizvodnje, poljoprivredne proizvodnje i hrane, dok ostatak čine uslužne djelatnosti. Regionalno gledano, 32 odsto kredita je plasirano na sjeveru i plan je da se taj udio poveća naredne godine", kazao je Lajović.

On je rekao da će 2012. godinu početi sa 20 miliona raspoloživog novca.

Lajović je saopštio da je od osnivanja Fonda odobreno 269 kredita, ukupne vrijednosti 21,8 miliona angažovanih sredstava

"Kreditiraćemo poljoprivredne proizvođače do iznosa od 30.000 eura, start ap preduzeća do 30.000 eura, MSP koja ispunjavaju uslove likvidnosti i solventnosti do 300.000 eura", precizirao je Lajović.

Razvojna banka ostala samo ideja

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je da dosadašnji radi IRF-a čini da ideja o osnivanju razvojne banke bude odložena na duži rok.

"U Vladi i dalje razmišljamo o razvojnoj banci, ali oko te ideje još nema potpune saglasnosti. Ovo što sada radi IRF svaku brzu akciju po pitanju osnivanja razvojne banke može odložiti na duži period. Fond je pokazao da, ako ojača, može dobrim dijelom da pokrije ono što bi imali kroz projekat razvojne banke", dodao je Lazović, pozdravljajući mogućnost da neka međunarodna finansijska institucija uskoro postane partner IRF-u, što je pomenuo Lajović kao opciju.

Mentalitet najveći problem

Na pitanje zašto u Crnoj Gori nema dovoljan broj kvalitetnih ideja za mali i srednji biznis, Lajović je kazao da odgovori leže uglavnom u mentalitetu grašana.

"Analiza mentalnog sklopa pokazuje vezanost za velike privredne sisteme. Mi smo konceptualno oslonjeni na velike fabrike, bez mnogo interesovanja i fleksibilnosti za manji biznis, a drugi razlog je loš obrazovni sistem u dijelu podsticanja preduzetništva i tu očekujemo pomoć Vlade", rekao je Lajović.

"Mi smo konceptualno oslonjeni na velike fabrike, bez mnogo interesovanja i fleksibilnosti za manji biznis"

On je ocijenio da su građani u Crnoj Gori uglavnom navikli da imaju jedno zaposlenje tokom cijelog života, što nije slučaj u razvijenijim sistemima i državama.

"U razvijenijim ekonomijama je uobičajeno da se posao promijeni 3-4 puta u 20 godina i kada ostajete bez jednog posla, ne ostajete bez ideja, već se otvara mogućnost za započinjanje novog biznisa", kazao je Lajović.

Galerija