dug put do rješenja

Ne može se očekivati podrška banaka, dok se ne riješi likvidnost

Vlada je bila neodgovorna kada je krajnje problematičnim investitorima, kakvi su partneri u KAP-u i Željezari, prvo davala enormne subvencije, a onda i garancije za kredite
0 komentar(a)
Milenko Popović, Foto: Zoran Đurić
Milenko Popović, Foto: Zoran Đurić
Ažurirano: 26.02.2019. 05:04h

"Kada se ima u vidu postojeći nivo loših kredita koje banke drže u portfoliju i mršava očekivanja vezana za kretanja u evropskoj i domaćoj ekonomiji, sasvim je očekivano što banke, iako su formalno likvidne, nijesu sklone davanju kredita tako da je sada sužen izbor kada je reč o rješavanju problema nelikvidnosti privrede", kazao je u razgovoru za “Vijesti” profesor Univerziteta Mediteran Milenko Popović.

On je rekao da nije posao komercijalnih banaka da rješava makroekonomske probleme, već je to posao države koja preko Centralne banke reguliše bankarski sektor i treba da preduzme korake ka upotpunjavanju finansijskog sistema kada je to potrebno, kao što je kod nas slučaj kada je reč o osnivanju Razvojne banke.

"Ostaje nada da će se stanje u evropskoj ekonomiji, pa time i u domaćem realnom sektoru, poboljšati, te da će strane banke u Crnoj Gori uz podršku svojih centrala pojačati kreditnu aktivnost. Ako to izostane, što se lako može desiti, doći će do pada aktivnosti. Moguće je da će Vlada nekim mjerama pomoći mada bi sve to bilo platićeno daljim zaduživanjem.

Kriza bi bila manja da se prije desetak godina nijesmo opredijelili za ovakav ekonomski sistem koji imamo. Uz to, imali bismo i daleko više instrumenata za antikriznu politiku i ne bismo srljali u dalje neproduktivno zaduživanje

On je kazao da ne treba zbog postojeće ekonomske situacije kao opravdanje koristiti samo ekonomsku krizu, te da je takav stav veliko pretjerivanje.

"Kriza bi bila manja da se prije desetak godina nijesmo opredijelili za ovakav ekonomski sistem koji imamo. Uz to, imali bismo i daleko više instrumenata za antikriznu politiku i ne bismo srljali u dalje neproduktivno zaduživanje, kao što sada moramo da činimo", rekao je Popović.

Da se ranije izgradio nacionalni inovacioni sistem, prevazišli bi se neki problemi u kreiranju poslovnih ideja, tako da sada, prema njegovim riječima, ne bi imali mnogo loših kredita koliko imamo.

"Bankarski sektor bi bio u daleko boljoj poziciji, manje uplašen i više sklon davanju kreditne podrške nelikvidnoj privredi. Da smo se ozbiljnije bavili problemom koordinacije metalskog, energetskog, agro, drvoprerađivačkog i građevinskog kompleksa i pomorski saobraćaj danas bismo imali i veći broj zaposlenih, razuđeniju strukturu privrede što bi samo po sebi uticalo da nas kriza manje pogodi.

Uz to, da smo ozbiljno radili na kapitalnim projektima, mi bismo danas mogli uzeti kredit za gradnju nekog od energetskih projekata što bi bilo važno ne samo za prevazilaženje dugoročnih ograničenja već i za antikrizno djelovanje preko multiplikativnih efekata koje bi građevinski kompleks neminovno generirao. Oko 520 miliona eura, koliko smo se zadužili preko euro obveznica, bilo bi više nego dovoljno za takav projekat. Pošto ništa od ovoga nijesmo uradili, sada smo tu gdje smo.

Potezi koje Vlada preduzima su iznuđeni i niko u ovom času ne bi mogao preduzeti neke druge bolje mjere", kazao je Popović, dodajući da je pravo vrijeme za preduzimanje ozbiljnih mera aktivne industrijske politike kako bi se bar u budućnosti situacija poboljšala.

Privatizacija energetskog sitema će kad tad dovesti do znatnog skoka cijena električne energije iznad njene ekonomske cijene, što će značajno smanjiti potrošački višak, odnosno olakšati porodične budžete stanovništva

"Privatizacija energetskog sitema će kad tad dovesti do znatnog skoka cijena električne energije iznad njene ekonomske cijene, što će značajno smanjiti potrošački višak, odnosno olakšati porodične budžete stanovništva.

I tu ne može pomoći ni regulatorna agencija pogotovo imajući u vidu naš postojeći privredni i društveni ambijent. O kojem redu veličina je riječ najbolje svjedoči zahtjev za povećanje cijene od čitavih 80 odsto koji smo imali prije nekoliko mjeseci. Naravno, nije se ni očekivalo da će regulator ovako nešto dozvoliti, ali tih 80 odsto treba uzeti kao dobar signal o tome u kom bi pravcu stvari mogle ići u budućim nadgornjavanjima sa vlasnikom sistema.

Kada se to desi, sadašnja vrijednost ovako umanjenog potrošačevog viška će biti takvih dimenzija da ćemo tek onda shvatiti koliko smo jeftino prodali udio u Elektroprivredi. Drugo, ništa manje važno, prodajom elektroprivrednih resursa zajedno sa već prodatim KAP-om, izgubiće se mogućnost za koordinaciju razvoja i kompletiranje metalskog kompleksa prije svega kompleksa prerade aluminijuma - zaključak je profesora Milenka Popovića.

Moguća nova zaduženja jer nema investicija

On je kazao da je zaduženje na tržištu euroobveznica od 524 miliona eura posljedica vođenja ranije ekonomske politike.

"Javni prihodi mnogo su više osjetljivi na veličinu uvoza i nivo trgovinskog deficita, nego na nivo domaće aktivnosti.

Visok deficit trgovinskog bilansa i posebno visok uvoz su pak mogući jedino kada imamo visok nivo finansijskog računa, odnosno kada imamo visok nivo stranih direktnih investicija ili zaduživanja. Pošto su strane direktne investicije izostale, to se moralo kompenzirati zaduživanjem javnog i privatnog sektora. To je, međutim, nedovoljno pa ćemo se, bojim se, i dalje morati zaduživati", kazao je Popović.

Aktivacija nove garancije pitanje časa

Profesor Popović je ocijenio da je samo pitanje časa kada će se ponovo aktivirati neka državna garancija, te da se politika njihovog izdavanja mora promijeniti.

Vlada je bila neodgovorna kada je krajnje problematičnim investitorima, kakvi su partneri u KAP-u i Željezari, a koji nijesu ispunili nijedno od obećanja koja su oni dali po osnovu niske cijene otkupa firmi, prvo davala enormne subvencije, a onda kada je postalo previše očigledno o čemu se radi, počela da im daje i garancije za kredite

Vlada je bila neodgovorna kada je krajnje problematičnim investitorima, kakvi su partneri u KAP-u i Željezari, a koji nijesu ispunili nijedno od obećanja koja su oni dali po osnovu niske cijene otkupa firmi, prvo davala enormne subvencije, a onda kada je postalo previše očigledno o čemu se radi, počela da im daje i garancije za kredite koje one nikada neće vratiti", ocijenio je Popović.

On je kazao da davanje garancija mora biti transparentno, zasnovano na ozbiljnim analizama, iz kojih se mogu vidjeti svi mogući scenariji i eventualne izlazne strategije.

"Kada nekom date garanciju, morate da imate pravo na kontrolu rada i poslovanja takvog subjekta, kako bi se eliminisalo njegovo eventualno oportunističko ponašanje", rekao Popović.