RASPRAVE O ZAKONU

Nema prevoda standarda, a reviziju radi mnogo stranaca

Ministarstvo finansija nema razumijevanja za njihove primjedbe o čemu svjedoči i stanje u toj oblasti...
0 komentar(a)
Odbor za ekonomiju, Foto: Vesko Belojević
Odbor za ekonomiju, Foto: Vesko Belojević
Ažurirano: 17.05.2011. 17:37h

Monopol revizorskih kuća iz inostranstva, nepostojanje prevedenih međunarodnih standarda, nemogućnost da crnogorski revizori obavljaju taj posao van države, netransparentni finansijski izvještaji, nepostojanje analize o broju subjekata koji podliježu reviziji… - samo su neki od problema u oblasti revizije koji su danas iznijeti na sjednici Odbora za ekonomiju, budžet i finansije koji je razmotrio izmjene i dopuna zakona o računovostvu i reviziji.

Novim rešenjima predviđeno je da se objedine rokovi za podnošenje finansijskih izvještaja i poreske prijave do 31. marta tekuće za prethodnu godinu. Sistem finansijskog izvještavanja je pojednostavljen na taj način da se finansijski izvještaji predaju samo jednom i samo jednoj instituciji. To znači da sva društva sa ograničenom odgovornošću predaju izvještaj Poreskoj upravi, akcionarska društva Komisiji za hartije od vrijednosti, banke Centralnoj banci, a osiguravajuća društva Agenciji za nadzor osiguranja

"Nova rješenja su u cilju smanjenja biznis barijera, a do kraja godine pripremićemo detaljniju izmjenu zakona o računovodstvu i reviziji", kazala je pomoćnica ministra finansija Biljana Šćekić.

Predstavnica Komore revizora Crne Gore Ljerka Momčilović kazala je da Ministarstvo finansija nema razumijevanja za njihove primjedbe o čemu svjedoči i stanje u toj oblasti.

"Nemamo prevedene međunarodne računovodstvene standarde koji su ozbiljna materija i koji bi se morali naći u Službenom listu. Transparentnost finansijskog izvještavanja je loša, a problem je i klasifikacija preduzeća na mala, srednja i velika, što je ukazala Svjetska banka", rekla je je Momčilović.

Tržište nije samo za one koji rade, već i za one koji to žele

Predstavnik Instituta računovođa i revizora Crne Gore Rade Šćekić kazao je da “tržište nije samo za one koji rade, već i za one koji žele da rade”.

"Od 62 revizora koliko ih ima na sajtu Ministarstva finansija više od jedna trećina ih iz inostranstva, a jedna četvrtina se ne bavi tim poslovima. Najviše ih je iz Srbije. Omogućeno im je da se ovdje registruju i da taj posao rade sezonski, a nijedan revizor iz Crne Gore ne može da radi van države", rekao je Šćekić.

Njegov kolega iz Instituta sertifikovanih računovođa i revizora Igor Pavićević je kazao da bi trebalo precizirati da finansijske izvještaje mogu da potpisuju profesionalne računovođe koje imaju sertifikat, a ne bilo ko iz nekog preduzeća.

Revizori treba da se ujedine

Poslanik DPS-a Zoran Jelić je rekao da bi svi koji se bave revizijom trebali ujediniti i da se napravi red u toj oblasti pošto neki revizori ne mogu dobiti posao.

"Ako znamo sa kojim se problemima sauočava državna revizija, onda samo možemo nasluti probleme komercijalne revizije", kazao je Jelić.

Odgovarajući na primjedbe i postavljena pitanja Šćekić je kazala da se zakon “ne bavi samo računovođama i revizorima”.

"Cilj izmjena je da se stvore jednaki uslovi za sve i da se stanje u oblasti podigne na veći nivo nego što je sada. Cilj je da se računovodstveno i poresko izvještavanje objedini i pojednostavi, naročito za mala preduzeća. Pošto nas očekuju do kraja godine izmjene zakona pozvaćemo sve da u tome učestvuju kako bi se sistem unaprijedio", rekla je Šćekić.

Odbor je razmotrio i izmjene i dopune zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti.

Postoje li ucjene oko izbora revizora

Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović rekao je da treba uraditi analizu broja društava koji podliježu reviziji, te da se radi o oblasti u kojoj se nalazi veliki novac.

"Nema niko ništa protiv liberalizacije tržišta, ali osim što imamo nelojalnu konkurenciju iz inostranstava imamo i lokalnu od strane velikih revizorskih kuća. Da li vam je poznato da pojedinci koji su bliski Vladi rade veće poslove?

Da li su tačne informacije da banke ucjenjuju kompanije izborom revizorske kuće ako hoće da im se odbori kredit", pitao je Damjanović pomoćnika ministra finansija, dodajući da je ministarstvo opštinama tokom razgovora o programima za njihov finansijski oporavak preporučivalo sa kojim će velikim revizorskim kućama treba da ostvare saradnju.

On je kazao da su sporne kaznene odredbe u zakonu koje predviđaju da se pojedinac “koji radi taj posao u slobodno vrijeme” može kazniti sa 1.100 eura, a društvo koje se bavi revizijom sa 11.000 eura.