Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) kupio je na Montenegroberzi 34,65 odsto akcija Fabrike elektroda Piva (FEP) iz Plužina za 69.500 eura, a očekuje se da Vlada na sjednici u četvrtak usvoji Informaciju o počecima restrukturiranja preduzeća.
“Vijesti” saznaju da će Vlada zadužiti IRF da u što kraćem roku, nakon zvaničnog preuzimanja akcija i promjene menadžmenta u fabrici, izradi program restrukturiranja koji će poslati ministarstvima ekonomije i finansija na razmatranje.
Vlada će, kako je “Vijestima” rečeno, dati garanciju za kredit veći od 1,5 miliona eura, od čega će se obezbjediti pokretanje proizvodnje i isplata dugova prema radnicima.
Akcije koje je kupio IRF, prvobitno ih je krajem januara Atlas Mont fond, vlasništvo Duška Kneževića, prodao nepoznatom kupcu kako bi izbjegao rješavanje krize i socijalnih problema oko 175 radnika, iako je Vlada baš tih dana potvrdila da je spremna da pomogne.
Premijer Igor Lukšić je, razočaran potezom Kneževića, kazao da Vlada želi da kupi te akcije kako bi pomogla preduzeće. Lukšić je Kneževićev potez okarakterisao i kao “prst u oko Vladinim naporima da riješi problem u fabrici”.
On je istakao da Vlada na to preduzeće gleda kao na šansu kroz program reorganizacije, kao i da je kroz obnavljanje privatizacionog postupka moguće doći do boljeg partnera.
Potez Kneževića do te mjere naljutio premijera da je on najavio i da je spreman da preispita neke državne pregovore sa Atlas grupom kao što je privatizacija Montepranza gdje je Atlas vodeći član konzorcijuma.
Tadašnji kupac akcija FEP-a javnosti zvanično nije bio poznat, a radilo se o licu iz jedne od zemalja EU sa Mediterana, ali se otvoreno sumnjalo da je povezan sa Kneževićem. Prvi čovjek Atlas grupe, fiktivnom prodajom akcija je, po svemu sudeći, htio da izbjegne obaveze rješavanja krize u fabrici.
Knežević je nekoliko dana kasnije izjavio da je možda pogriješio što prvo Vladi nije ponudio akcije na prodaju, koje su, kako je tvrdio, deset dana bile na berzi i mogao ih je kupiti bilo ko.
Radnici FEP-a, jedine fabrike takve vrste u regionu koja je s radom počela 1985. godine, 27. decembra započeli su proteste u fabričkim halama. Oni traže pokretanje proizvodnje, isplatu 20 zarada, povezivanje radnog staža od decembra 2004. i isplatu otpremnina za radnike koji su tehnološki višak po važećem Kolektivnom ugovoru.
Ukupne obaveze FEP-a procijenjene su na šest miliona eura.
Bonus video:
