PRVI MAJ U CRNOJ GORI

Radnik gradom neće šetati: Ispod prosjeka tri od četiri porodice

Radnička klasa još jedan Prvi maj dočekuje bez razloga za slavlje, ali uz obećanja da će za godinu ili dvije biti bolje
5902 pregleda 25 komentar(a)
Daleko od države socijalne pravde: Sa ranijih prvomajskih šetnji USS-a, Foto: Luka Zeković
Daleko od države socijalne pravde: Sa ranijih prvomajskih šetnji USS-a, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 01.05.2019. 12:31h

Većina zaposlenih u Crnoj Gori i ovaj Prvi maj dočekuje sa ugovorima na određeno, minimalnim zaradama, bez prava na nedjeljne i godišnje odmore, radnim danom dužim od osam časova i često bez plaćanja prekovremenih sati i rada za državne i vjerske praznike. Ponavljaju se i obećanja iz Vlade da će za godinu ili dvije biti bolje.

Platu manju od 250 eura prima 77 hiljada zaposlenih ili oko 40 odsto ukupnog broja. Taj iznos niži je i od Monstatove minimalne potrošačke korpe za hranu sa minimumom unosa kalorija, što košta 270 eura.

Platu manju od prosječnih 510 eura zvanično ima oko 75 odsto od ukupnog broja radnika, a tek četvrtina je iznad prosjeka.

Prema vladinim ekonomskim programima 2019. treba da bude posljednja godina kriznih mjera i stabilizacije, a već od naredne najavili su rast standarda. To naravno uz uslov da se broj zaposlenih u javnoj upravi smanji za 3.200, da se prestane sa novim zaduženjima za krpljenja budžetskih rupa i “neplaniranih rashoda”, kao i da se optimizuju javni troškovi. Novo povećanje PDV-a i akciza od prije tri godine uvećalo je državne prihode, ali su istovremeno rasli i budžetski rashodi zbog izgubljenih sporova, neplaniranih troškova na auto-putu i zbog povećanja zaposlenih u javnoj upravi, naročito u toku izborne 2016. godine. Inflacija je i dalje veća od povećanja prosječnih plata i penzija.

Postoji nekoliko i pozitivnih stvari - statistika bilježi povećanje broj zaposlenih, a najavljeno je povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura uz smanjenje dažbina za poslodavce. Sindikati bi pristali na ovaj predlog Vlade uz dogovor da se nastavi povećanje minimalne zarade dok ne dostigne polovinu prosječne, kao i da se usvoje izmjene penzionog zakona dogovorene krajem prošle godine. Poslodavcima je prihvaljivo postepeno povećanje minimalne, uz smanjenje dažbina na zarade. O svemu tome Socijalni savjet će nastaviti pregovore na sjednici 8. maja.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kaže da se i ove godine nastavlja stagnacija radničkih prava i njihovog standarda. On je podsjetio da je premijer Duško Marković u ekspozeu, kada je biran 2016. godine najavio da će osnovni zadatak nove Vlade biti povećanje standarda građana.

“Umjesto toga povećani su PDV, akcize na gorivo, cijene struje, a istovremeno su zamrznute plate, ukinute naknade za majke sa troje i više djece. Dobijamo stalno iste priče da nema novca u budžetu za povećanje standarda građana, a istovremeno se na rashodovnoj strani gube miliona zbog grešaka i izgubljenih sporova i naknadnih radova na autoputu i niko ne snosi odgovornost zbog toga”, naveo je Keković.

On je naveo da je Crna Gora po Ustavu država socijalne pravde, što znači da se onima koji u ovoj državi zarađuju milione mora uzeti više, kako se teret krize ne bi prebacivao na one sa manjim primanjima.

“Nažalost, to se ne dešava i jaz između najbogatijih i najsiromašnijih u Crnoj Gori se iz godine u godinu povećava. Crna Gora sa 620 hiljada stanovnika i prirodnim resursima koje ima može biti država blagostanja za svoje građane, ako bismo te resurse koristili pravilno, naplaćivali dažbine od svih i odgovorno se odnosili prema državnom novcu”, kazao je Keković.

Iz Saveza sindikata su podsjetili da danas u godini kada se obilježava stogodišnjica osnivanja Međunarodne organizacije rada, u Crnoj Gori ostaju isti i zahtjevi za zaštitu i unapređenju položaja zaposlenih.

“U uslovima visoke nezaposlenosti, lošeg ekonomskog, socijalnog i životnog standarda, niskih zarada, niskih penzija, a što sve oslikava ukupnu sliku privrednog i ekonomskog položaja zaposlenih, teško da postoji realan i objektivan motiv i povod za proslavu Prvog maja. Stoga zahtijevamo: povećanje minimalne zarade i najniže penzije, otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mlade radne snage, bezbjedna radna mjesta koja će biti i adekvatno plaćena, poštovanje kolektivnih ugovora i Zakona o radu, ažurniji i odgovorniji odnos inspekcijskih organa, jači socijalni dijalog. Zato tražimo: što hitnije usvajanje Zakona o radu i Izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, produženje važenja Opšteg kolektivnog ugovora i poštovanje svih kolektivnih ugovora, otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje mlade radne snage i suzbijanje rada na crno, jačanje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga”, saopštili su iz SSCG u prvomajskom proglasu.

Obećali su da će nastaviti da se doslijedno i uporno bore za bolji položaj zaposlenih, a za uspješnu mladost i dostojanstvenu starost.

Preporučujemo za Vas