INTERVJU MINISTARKE EKONOMIJE ZA "VIJESTI"

Sekulić: Pobjegli smo iz iscrpljujućeg zagrljaja uvozničkog lobija

Uz to, dobili smo na desetine radnih mjesta u eksploataciji elektrana, na desetine visokostručnih mjesta, obezbijedili smo puteve i bolju električnu mrežu... Svi ti izgrađeni objekti nakon ugovornog perioda, koji je dogledna budućnost, postaće vlasništvo ove države, dakle - svih nas. Time je ministarka ekonomije odgovorila na pitanje o interesu građana od finansiranja malih hidroelektrana i vjetroelektrana
13053 pregleda 38 komentar(a)
Nema povećanja cijene električne energije za domaćinstva i privredu: Dragica Sekulić, Foto: Saša Matić
Nema povećanja cijene električne energije za domaćinstva i privredu: Dragica Sekulić, Foto: Saša Matić

Interes građana od finansiranja malih hidroelektrana (mHE) i vjetroelektrana (VE) je u tome što smo, u odnosu na situaciju od prije 10-15 godina, pobjegli iz ekonomski iscrpljujućeg zagrljaja uvozničkog lobija, dobili na desetine novih radnih mjesta u eksploataciji elektrana, na desetine visokostručnih mjesta za projektante, planere, izvođače, nadzor, obezbijedili puteve i bolju električnu mrežu... Svi ti izgrađeni objekti nakon ugovornog perioda, koji je dogledna budućnost, postaće vlasništvo države, dakle, svih nas.

To je u intervjuu za “Vijesti” kazala ministarka ekonomije Dragica Sekulić, odgovarajući na pitanje koji interes imaju građani od finansiranja (subvencioniranja) investitora u mHE i VE.

Što se tiče ekonomije u 2019. i podsticaja razvoju, Sekulić je istakla da su najveći uspjeh postigli upravo u sektoru energetike.

“Završili smo tri najveća infrastrukturna projekta u novijoj istoriji, a to su podmorski kabl između Crne Gore i Italije sa pripadajućom infrastrukturom i dvije velike vjetroelektrane (VE Krnovo i VE Možura).

Raduje me činjenica da se na tome nismo zaustavili i da ćemo imati potpisan ugovor za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja koja obuhvata i rekonstrukciju i toplifikaciju Pljevalja, ugovor za izgradnju VE Brajići instalisane snage 100 megavata (MW) po tržišnim uslovima, a potpisan je ugovor za izgradnju prve solarne elektrane jačine 250 MW na Briskoj gori na teritoriji Ulcinja”, navela je ministarka.

Da li će u 2020. doći do povećanja cijena električne energije za domaćinstva i privredu i da li će se povećati iznos stavke na računu za obnovljive izvore?

Neće. Kao što znate, na cijenu električne energije utiču tri glavne komponente - mrežarine, naknade i sama energija.

Poznato vam je da smo polovinom ove godine ukinuli naknadu za podsticanje obnovljivih izvora energije za prvih 300 kilovat-časova mjesečne potrošnje u svim domaćinstvima. Samo po tom osnovu, računi za domaćinstva su niži i do pet odsto. Kada govorimo o dijelu koji se odnosi na mrežarine, koje utvrđuje Regulatorna agencija za energetiku, domaćinstvima će biti smanjen taj trošak od Nove godine oko jedan odsto. Onima sa manjim priključnim snagama, mahom seoskim domaćinstvima, fiksni dio mrežarine će biti praktično prepolovljen. Uz to, poboljšana je i razlika između više i niže tarife, pa će potrošači koji zaista vode računa o potrošnjii u tom dijelu osjetiti pozitivnu promjenu.

Treći dio, sama energija, kao što vidimo, nije mijenjana od strane EPCG. Dakle, računi za struju u narednoj godini neće biti viši ni za građane ni za privredu. Naprotiv, pojedine kategorije, posebno oni koji budu vodili računa o načinu potrošnje, primijetiće pojeftinjenje.

Bez obzira što je ukinuta jedna naknada sa računa za obnovljive izvore energije (OIE) - ona se nadomjesti iz državnog budžeta, a veća naknada je ostala direktno preko cijene struje?

Da krenemo od pogrešne konstatacije. Naknada ukinuta na računima ne nadomještava se iz budžeta u klasičnom smislu javnih finansija. Radi se o sredstvima koja se, u skladu sa preporukom Svjetske banke, prikupljaju po osnovu akciza na ugalj. Prema važećim EU propisima, namjena ovih sredstava vrlo je ograničena. Kao prelazni model do uspostavljanja mehanizma naplate emisija ugljen-dioksida, ovaj prihod se mora dominantno koristiti za pospješivanje energetske tranzicije, inovacije, energetsku efikasnost i slične ekološke mjere. Dakle, on nije predviđen kao trajni stabilni prihod državnog budžeta za potrebe opšte potrošnje, nigdje u Evropskoj uniji. Upravo zato, u svjetlu uspješnih efekata sveobuhvatne fiskalne konsolidacije, odlučili smo da ga upotrijebimo na način koji će građani direktno osjetiti - za smanjenje računa za struju. I pogled na to da je ostala veća od dvije naknade, valja dodatno izoštriti. Ova naknada ne odnosi se na prvih 300 kilovat-časova potrošnje. Dakle, većim dijelom godine, ubjedljiva većina crnogorskih domaćinstava praktično ne plaća više naknadu za podsticanje obnovljivih izvora energije. Ovo se posebno odnosi na domaćinstva na sjeveru i u ruralnim krajevima Crne Gore, koja se mahom griju na drva. Smatramo da je to pravedno i društveno odgovorno. I nismo stali sa unapređenjem modela. Vjerujem da ćemo uskoro moći da izađemo sa novim poboljšanjima, posebno nakon stavljanja u funkciju novog mehanizma naplate emisija ugljen-dioksida. Uvjerena sam da najveći dio energetske tranzicije u CG, zapravo, mogu da finansiraju upravo zagađivači…

Pred Ustavnim sudom je inicijativa kojom se spori dio članova Zakona o energetici, za koje se tvrdi da su neustavni. U tom smislu, zašto električna energija iz vjetroelektrana na Krnovu košta 9,6 centi po kilovat-satu, dok u budućoj VE Gvozd, u vlasništvu EPCG, neće biti subvencionirane cijene preko računa i da li je time narušen osnovni princip jednakosti i tržišne ekonomije?

Upravo su Krnovo i Gvozd sjajan primjeri najbolji kontra argument navedenoj inicijativi. Dake, prije dalekih deset godina, država je raspisala javni poziv za istraživanje, razvoj i upravljanje elektranom, baziranoj na novoj, nepoznatoj i tada još uvijek skupoj tehnologiji, u teško dostupnom dijelu CG, sa prilično slabo istraženim potencijalom. U konkurentnom postupku, došli smo do investitora koji je zakupio državnu zemlju i obavezao se da na kraju perioda zakupa objekat dovede u prvobitno stanje i predagadržavi u vlasništvo. Sve tom košta nas 9,6 centi po kilovat-času u prvih dvanaest godina eksploatacije. Danas Crna Gora ima konkretan i fizičkom proizvodnjom dokazan potencijal vjetra na Krnovskoj visoravni, koji spada u nekoliko najboljih u Evropi. Dakle, novi investitor ulaže bez rizika od vjetra, koristi već dokazanu i danas značajno jeftiniju tehnologiju i gradi trajno svoju elektranu - objekat koji ne mora da preda bilo kome. Radi se o bitno različitim uslovima razvoja i bitno različitim načinima realizacije projekata. To je kao da neko danas postavi pitanje ustavnosti cijene nekog uređaja iz 2010. godine, zbog toga što danas možete kupiti novi takav po višestruko nižoj cijeni. Jednakost ne možete lišavati vremenskog konteksta.

Odbili ste odmah ideju malog šengena - imate li neke konkretne analize u tom smislu, s obzirom na to da CEFTA ne funkcioniše na pravi način i kako taj problem Crna Gora rješava?

Nijesmo unaprijed rekli da nije prihvatljiv, jer mi kao ozbiljna država i ozbiljna Vlada ne donosimo sudove i zaključke unaprijed, već da je i ovu inicijativu, kao i svaku drugu, potrebno analizirati sa aspekta eventualnih benefita za naše građane i privredu.

Mi smo jedina država regiona koja ni sa jednom državom nema otvorenih pitanja. Crna Gora je simbol i primjer regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, mi smo ispunili jedini sve obaveze Berlinskog procesa.

Za nas je najvažnije da poboljšavamo ekonomsko stanje i da stvaramo uslove za bolji život i viši standard naših građana. Rast našeg BDP-a je treći u Evropi, investicije po glavi stanovnika su nam među najvišima u Evropi, imamo najveći kapitalni budžet u istoriji Crne Gore. Naš prioritet je ekonomska dobrobit naših građana.

Jasno je da smo mi daleko odmakli u evropskoj integraciji i da je to naš apsolutni prioritet kojim ćemo se rukovoditi u njenom razmatranju.

Prvo i najvažnije je, da se razmotre stručni aspekti ove inicijative, kako bi se mogao donijeti i politički stav. Naš politički stav o regionalnoj saradnji je jasan i poznat - to je jedan od stubova naše vanjske politike. U tom kontekstu, otvoreni smo za svaki predlog koji će doprinijeti regionalnoj saradnji i dati joj dodatnu vrijednost, i treba razmotriti da li ova inicijativa pruža tu i takvu vrijednost. Otvoreni smo za sve što pospješuje, a ne zamjenjuje našu evropsku integraciju, koja nema alternativu.

Moguć novi raskid grupe ugovora za male hidroelektrane

Da li je pokrenuta procedura dogovornog raskida ugovora za gradnju malih elektrana na sedam vodotoka, najavljena prije dva mjeseca? Ako jeste, da li koncesionari prihvataju raskid ugovora ili traže obeštećenje, da li su urađene analize koliko bi iznosila obešetećenja za te raskide?

Nakon zaduženja od strane Vlade, Ministarstvo ekonomije je pristupilo pregovorima sa koncesionarima u vezi sa sporazumnim raskidom ugovora za izgradnju šest MHE. Formirali smo tim koji razgovara sa koncesionarima, uključili reputabilne pravne i finansijske savjetnike. Zbog komercijalne osjetljivosti postupka, ne mogu dati više detalja analiza i pregovora koji su u toku. Javnost ćemo o svemu blagovremeno obavijestiti.

Najavljena su i analiziranja ostalih ugovora za male hidroelektrane, nakon pritiska u javnosti da se radi bez dokumentacije i da se projektima šteti prirodi. Da li se i kada mogu očekivati novi raskidi?

Da. Paralelno sa prethodno opisanim pregovorima analiziramo i ostale slučajeve. Vrlo je moguće da se u narednom periodu pojavi još grupa ugovora predviđenih za raskid, poput ove prve grupe. Naravno, i o tome ćemo uredno obavještavati javnost, kao što je to bio slučaj nakon sjednice Vlade održane u Pljevljima.

Pokazalo se da je opravdana zabrana rada nedjeljom

Kako ocjenjujete primjenu Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je propisano da trgovine ne rade nedjeljom? Da li razmatrate smanjivanje izuzeća, s obzirom na to da su neke benzinske pumpe počele da prodaju prehrambene proizvode, na šta su se trgovci žalili?

S obzirom da je svrha uvođenja zabrane trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom bila unapređenje položaja zaposlenih u sektoru trgovine, smatramo da je primjena u praksi pokazala njenu punu opravdanost.

Da se zabrana skoro u potpunosti poštuje, govore i podaci o kontrolama izvršenim od strane nadležnih inspekcijskih organa. Predmetna odredba se primjenjuje počev od nedjelje 20. oktobra 2019. Za prvih osam nedjelja primjene utvrđeno je sedam nepravilnosti. Za svaku utvrđenu nepravilnost je nadležni inspekcijski organ izrekao prekršajnu kaznu i zatvorio prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen.

Što se tiče eventualnih izmjena u dijelu smanjenja dozvoljenih izuzeća, a imajući u vidu činjenicu da je proteklo tek dva mjeseca od početka primjene neradne nedjelje, Ministarstvo ekonomije će pratiti stanje na terenu i ukoliko za to bude postojala potreba, pristupiće izmjenama Zakona.

Kada govorimo o asortimanu robe koji se prodaje u prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, isti mora biti u skladu sa propisima. Dakle, ukoliko se u tim prodavnicimama vrši prodaja hrane, mora se poštovati Zakon o bezbjednosti hrane, posjedovati oprema koja ispunjava uslove za čuvanje hrane i moraju se poštovati principi dobre higijenske prakse.

Ne trošimo, nego ulažemo u nove vrijednosti

Šta se dobilo trošeći oko 200 miliona eura sa računa EPCG proteklih nekoliko godina? Da li je investicija EPCG u preuzimanje Rudnika uglja zaista opravdana, budući da od drugog bloka TE Pljevlja nema ništa?

Dobila se potpuna kontrola nad jednim od najznačajnijih privrednih i razvojnih resursa u zemlji. I dobio se prostor za novi investicioni zamah po mjeri savremene energetike. Da se prisjetimo, kada je priča o raskidu partnerstva sa italijanskom A2A u Eletroprivredi i kupovini Rudnika uglja Pljevlja pokrenuta, jedan dio naše političke i druge zainteresovane javnosti tome je davao bezmalo apokaliptičan kontekst. To je, moglo se zaključiti, trebalo biti kraj ne samo domaće energetike, nego i cjelokupne naše ekonomije. Bankrot. Danas, tri godine kasnije, vidimo potpuno drugu sliku. Rudnik uglja umjesto u stečaju, danas ima akumuliranu dobit, koja vraća EPCG gotovo pola uloženog za samo tri godine. Sa novom opremom, sa uredno izmirivanim poreskim dugom, sa novom halom za održavanje… Pljevaljski energetski kompleks sa oko hiljadu radnika u rudniku i termoelektrani... I drugi blok TE u tom kontekstu je irelevantan. Rudnik i EPCG su podjednako vezani i važni jedno drugom, bez obzira na način pretvaranja uglja u električnu energiju. Finansijski rezultati to najbolje pokazuju. Imamo EPCG koja je prvi put u svojoj istoriji za mandata ove Vlade isplatila dividendu svojim vlasnicima. I to joj je postala praksa. EPCG koja je usvojila petogodtišnji investicioni plan vrijedan preko 300 miliona eura, koja planira nove elektrane vrijedne oko 700 miliona eura i koja sklapa razvojna partnerstva sa renomiranim evropskim partnerima.

Dakle, potrošeno je 200 miliona, da bi se uskoro potrošilo još 700 miliona, kako bi Crna Gora u najskorijoj budućnosti dosegla ambicije brojnih generacija domaćih energetičara i konačno izgradila i Komarnicu i Kruševo, ali i iskoristila nove savremene vjetro i solarne potencijale. Ili da budemo precizni - ne trošimo, nego ulažemo u stvaranje nove vrijednosti.