NOVI IZVJEŠTAJ ZA ZAPADNI BALKAN

SB: Pandemija gura CG u naglu recesiju, ekonomija će pasti minus 5,6 procenata

"Projektuje se da će kriza usljed COVID-19 gurnuti ekonomiju u recesiju prvenstveno zbog pada u sektoru turizma, koji ima mutiplikativne efekte na sve sektore"
15926 pregleda 14 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 29.04.2020. 13:13h

U Crnoj Gori, pandemija koronavirusa gura ekonomiju u naglu recesiju i pri tom otkriva koliko je Crna Gora osjetljiva na spoljne udare ocijenila je Svjetska banka (SB) u najnovijem  redovnom izvještaju za Zapadni Balkan.

SB prognozira da će crngorska ekonomija pasti minus 5,6 procenata, a ako izgubi polovinu prihoda od turizma pad će biti minus devet odsto.

"Projektuje se da će kriza usljed COVID-19 gurnuti ekonomiju u recesiju prvenstveno zbog pada u sektoru turizma, koji ima mutiplikativne efekte na sve sektore. Jačina udara zavisiće od trajanja pandemije i mjera, u regionu i u Evropi, da se ona stavi pod kontrolu. Pod pretpostavkom da Crna Gora izgubi jednu trećinu prihoda od turizma, procjenjuje se da će pad ekonomije u 2020. biti 5,6 procenata. Ako bi došlo do gubitka polovine prihoda od turizma, recesija bi mogla doseći i minus  devet procenata. Crna Gora se suočava sa krizom u momentu kada ima rekordno visoku zaposlenost, ali i ograničen fiskalni prostor. I pored unapređenja do kojih je došlo proteklih godina, visok javni dug ograničava obim u kojem država može da pruži podršku domaćinstvima i firmama", ocjena je SB.

Kako se navodi kratkoročni odgovori na planu javnih politika pomažu da se ublaži ekonomski i socijalni uticaj krize izazvane pandemijom COVID- 19. 

"Moguće je, međutim, da oni djelovi populacije koji zavise od neformalnijih izvora prihoda dobiju premalo podrške. Ako ekonomski oporavak, uz visoku stopu rasta, treba da bude održiv na srednji rok, Crna Gora mora da unaprijedi otpornost svoje ekonomije na udare tako što će se pozabaviti svojim unutrašnjim i spoljnjim disbalansima i podstaći rast produktivnosti" smatraju u SB.

SB očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2020. ući u recesiju, pri čemu se predviđa da će svih šest zemalja zabilježiti negativan rast, kako se ekonomije nastave suočavati s uticajima pandemije COVID-19. 

Prema najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju koji koristi osnovni scenario i nepovoljni scenario u svjetlu velikih neizvjesnosti koje uzrokuje pandemija, predviđa se da će regionalni rast Zapadnog Balkana iznositi između minus tri  i minus 5,6 procenata.

Osnovni scenario pretpostavlja da će epidemija u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere suzbijanja mogu ukinuti do juna i da oporavak može postepeno početi u drugoj polovini 2020.

Nepovoljni scenario pretpostavlja produžetak epidemije i da će se mjere suzbijanja moći ukinuti tek krajem avgusta, a oporavak ekonomske aktivnosti početi tek u posljednjem kvartalu 2020.godine

"Jačina recesije zavisi od trajanja pandemije u Evropi. Iako je teško predvidjeti ekonomski uticaj postojeće pandemije u regiji, nema sumnje da ona uvodi pometnju u život u cijeloj regiji – opterećuje zdravstveni sistem, parališe ekonomsku aktivnost i ugrožava dobro stanje ljudi. Očekuje se da će se rast u regiji značajno obnoviti u srednjoročnom periodu, kako se ekonomija bude postepeno vraćala u normalu, ali to zavisi i od dužine i intenziteta trenutne krize, kao i od toga šta će kreatori politike učiniti za prevazilaženje ove epidemije", kazala je Linda Van Gelder, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u SB. Prema izvještaju, brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski uticaj ove krize.

Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mjere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanrednih situacija - u rasponu od 1 do 6,7 posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP). "Zemlje koje su ušle u krizu s većim fiskalnim i eksternim zaštitnim prostorom imaju više prostora za finansiranje većih programa podrške. Najavljene kratkoročne mjere su neophodne i usklađene s političkim odgovorima zemalja EU. Međutim, veliki broj ljudi zapadnog Balkana oslanja se na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti. Te su grupe osjetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim mjerama", navodi SB. Prema izvještaju, dodatna podrška - prilagođena lokalnom kontekstu - može biti potrebna kako bi se podržale sve ranjive grupe u regionu. 

Neke zemlje Zapadnog Balkana, na primjer, najavile su proširenje pokrivenosti postojećih programa socijalnih transfera kako bi podržale samozaposlene porodice i ranjive osobe.