ODGOVOR ADVOKATA MILOŠA VUKČEVIĆA UDRUŽENJU BANAKA

"Očekujem da će crnogorski sudovi koristiti i međunarodne i evropske zakone"

Rasprava je pokrenute nakon presude Osnovnog suda u Podgorici kojoj je poništen dio ugovora o troškovima za obradu kredita između Vukčevićevog klijenta i Podgoričke banke

5566 pregleda 127 reakcija 18 komentar(a)
Vukčević, Foto: Privatna arhiva
Vukčević, Foto: Privatna arhiva

Povodom stava generalnog sekretara Udruženja banaka Crna Gore Bratislava Pejakovića u tekstu "Pejaković: Iskustva iz regiona i EU su u prilog banaka", reagovao je advokat dr Miloš Vukčević, čiji odgovor objavljujemo u cijelosti.

Rasprava je pokrenute nakon presude Osnovnog suda u Podgorici kojoj je poništen dio ugovora o troškovima za obradu kredita između Vukčevićevog klijenta i Podgoričke banke. Sud u presudu navodi da Banka može da naplati samo stvarne troškove i obavezuje Banku da iznos troškova za obradu kredita od 200 eura vrati klijentu. Banka ima pravo žalbe Višem sudu.

"Poštovani gospodine Pejakoviću nijeste crnogorskoj javnosti odgovorili na pitanja koja sam postavio, a čiji odgovori bi zasigurno vodili većoj transparentnosti rada banaka i povjerenju građana prema njima. Umjesto toga opet ste se bavili odnosom advokat klijent za koji nijeste nadležni, navodno u cilju poštede klijenata od sudskih troškova u slučaju gubitka spora pred sudom, a u stvari Vaše obraćanje je bilo usmjereno radi odvraćanja građana od podnošenja tužbi i traženja povraćaja novčanih sredstava koja su nezakonito naplaćena na ime troška obrade kredita.

Možda su iznosi od 200, 300 eura koliko iznosi sporna naknada mali sa stanovišta banaka, ali sa stanovišta prosječnog crnogorskog građanina zasigurno nijesu. Umjesto da odgovorite koje to stvarne troskove banka ima prilikom obrade kreditnog zahtjeva kada službenik u banci to obavlja u okviru redovnog svakodnevnog poslovanja, Vi nabrajate ukupne troškove koje banka ima prilikom svog poslovanja na tržištu, uključujući čak i troškove javnih izvršitelja i advokata koje banka angažuje, a koji nemaju veze sa troškom obrade kreditnog zahtjeva, pri tome priznajući da se navedeni svi troškovi pokrivaju iz kamatne stope, odnosno ugovorene kamate. Međutim, nije sporno samo to što navedeni troškovi obrade kredita nijesu stvarni, i što ne možete dokazati njihovu ekonomsku opravdanost, već je navedena ugovorna odredba iz konkretnog spora pred Osnovim sudom u Podgorici, nepoštena i ništava i iz razloga što na jasan, razumljiv i nedvosmislen način u očima običnog potrošača - klijenta, banka nije objasnila šta troškovi obrade kredita obuhvataju, odnosno kako Vrhovni kasacioni sud u Srbiji u svom pravnom stavu navodi ponuda banke mora da sadrži jasne i nedvosmislene podatke o troškovima obrade kredita.

Sloboda ugovoranja na koju se pozivate, a koju poznaje naš Zakon o obligacionim odnosima, ne znači da banka kao dominantno jača ugovorna strana može sa građaninom - potrošačem, koji nije ravnopravna ugovorna strana, ugovoriti naknadu za trošak koji ne postoji i za koji nije u stanju da pruži dokaze ekonomske opravdanosti, kao ni da na jasan i razumljiv način u predugovornoj fazi prezentuje podatke o troškovima obrade kredita koje ima. U suprotnom predmet ugovoranja bi mogle biti razne vrste neopravdanih fantomskih naknada, dok bi to značilo da banka može ugovoriti naknadu za trošak obrade kredita i u iznosima vecim od 1%, recimo 5% ili 10% ukoliko klijent pristane na to i zaključi ugovor. Činjenica da je potrošač - klijent zaključio ugovor sa bankom kojim se obavezao na plaćanje nezakonite naknada ne znači da je takvo ponašanje banke dozvoljeno i da je ugovor zakonit, kao i da se ne mogu osporavati pojedine njegove odredbe kao ništave. Drugim riječima, slobodom ugovaranja ne mogu se narušavati dva druga osnovna načela obligacionih odnosa - načelo savjesnosti i poštenja i načelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja.

Pozivate se da iskustva iz regiona i EU idu u prilog Vašim tvrdnjama, ali mi niste odgovorili kakvo je iskustvo banaka koje posluju u Njemačkoj ili Švedskoj na primjer i kako one obračunavaju naknadu za trošak obrade kredita? Tačno je da nažalost u Crnoj Gori, osim ove prvostepene, ne postoji pravosnažna presuda kojom se usvaja tužbeni zahtjev za ništavost navede odredbe koja propisuje naknadu za obradu kredita, ali zato postoje pravosnažne presude kojima se usvajaju ovi tužbeni zahtjevi u zemljama u regionu: Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, koje imaju isto nacionalno zakonodavstvo nasljeđeno još od SFR Jugoslavije i reformisano u procesu evropskih integracija.

Gospodine Pejakovicu, nijeste mi odgovorili ni na druga pitanja koja sam postavio, a koja se tiču naplaćivanja naknada za zatvaranje kartica, transakcionih računa, naknada za prijevremenu otplatu kredita iako ih zakon izričito zabranjuje, ali slažem se sa Vama da ovo nije tema koja se može valjano raspraviti putem medijskih saopštenje, već ona zahtjeva stručanu i profesionalnu debatu u koju bi se morala uključiti i Centralna banka i bankarski ombudsman koji su zaduženi da vrše nadzor nad radom banaka i štite prava klijenata. Iz tog razloga završavam ovu medijsku polemiku sa punim povjerenjem u crnogorske sudove da će suditi shodno domaćim zakonima, ali i međunarodnim i evropskim koje je Crna Gora kao država kandidat za članstvo u EU u obavezi da primjenjuje", naveo je Vukčević.