uputili dopis vlastima

Unija poslodavaca traži odlaganje primjene Zakona o fiskalizaciji

UPCG je u zahtjevu predložila da se početak primjene Zakona odloži na period ne kraći od šest do devet mjeseci, pri čemu treba razmotriti i mogućnost fazne primjene po kojoj bi prva faza počela najranije od 1. juna, a druga najranije od 1. oktobra naredne godine

1170 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Unija poslodavaca (UPCG) uputila je dopis Skupštini, Vladi, Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi i Savjetu za konkurentnost u kojem je tražila odlaganje početka primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

UPCG je u zahtjevu predložila da se početak primjene Zakona odloži na period ne kraći od šest do devet mjeseci, pri čemu treba razmotriti i mogućnost fazne primjene po kojoj bi prva faza počela najranije od 1. juna, a druga najranije od 1. oktobra naredne godine.

“Uvažavanje navedenog bi omogućilo i kvalitetnu pripremu svih učesnika u ovom zahtjevnom procesu i garanciju za uspješnu realizaciju samog projekta, a što je jedinstven, zajednički interes i privrede i države”, navodi se u saopštenju.

U UPCG smatraju da, iako se radi o jednom od najznačajnijih projekata za evidenciju i naplatu poreskih prihoda, taj zakon ne treba uvesti po svaku cijenu, već privredi, ali i državi, treba omogućiti period neophodan za konsolidaciju poslovanja i kvalitetnu pripremu.

Da takvi uslovi još nijesu stvoreni, kako su kazali, govori i činjenica da je primjena Zakona već bila odložena, ali to vrijeme nije iskorišteno na način da se blagovremeno sprovedu tehničke i regulatorne pripreme koje bi garantovale njegovu kvalitetnu primjenu.

“Kao poseban problem izdvajaju se i troškovi koji se privredi nameću po osnovu realizacije ovog projekta, i to u vrijeme kada veliki broj subjekata bilježi pad poslovnih aktivnosti, a za mnoge još nije ni počeo oporavak od obustave rada početkom epidemije”, rekli su iz UPCG.

Oni su dodali da su skeptični da će primjena Zakona bitnije uticati na smanjenje sive ekonomije, iako je to zvanično bio i jedan od osnovnih motiva predlagača zakona u fazi njegovog donošenja.

“Da svi oni koji posluju u sivoj zoni i dalje ostaju van domašaja, ne samo ovog zakona, je činjenica na koju je UPCG ukazivala i tada, a i danas to čini. Zakon ne nudi način da se obuhvati promet proizvoda i usluga kod subjekata koji rade van legalnih tokova, tako da će se primjenjivati samo na one koji obavljaju registrovanu djelatnost”, kazali su iz UPCG.

U cilju pronalaženja rješenja koja će u najvećoj mjeri olakšati implementaciju Zakona i projekta fiskalizacije, UPCG je imala stalnu komunikaciju sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom, a na zahtjev UPCG i Savjet za konkurentnost je na više sjednica raspravljao o toj temi.

“Tako je upravo na inicijativu i uz obrazloženje UPCG, a što su podržala i ostala privredna udruženja, nakon jedne od sjednica Savjeta za konkurentnost primjena Zakona odložena za 1. januar”, dodaje se u saopštenju.

Očekivanja od primjene novog Zakona su velika i zato je UPCG proteklih mjeseci intenzivirala komunikaciju sa članstvom i ukupnim realnim sektorom, analizirala dileme i praktične probleme vezano za početak implementacije Zakona, te ocijenila opravdanim razmatranje mogućnosti da se njegova primjena odloži.

Kao prilog tome, iz Unije su ukazali na to da se taj postupak ne može posmatrati pojednostavljeno i svesti samo na kupovinu i instalaciju softvera i opreme, već zahtijeva da su svi upoznati i obučeni za budući način funkcionisanja sistema fiskalizacije, što u trenutnim okolnostima nije moguće.

“U kontekstu projekta fiskalizacije veoma je važna povećana prisutnost nelojalne konkurencije, posebno jer predloženo rješenje neće obuhvatiti nelegalne ekonomske aktivnosti. Zato UPCG poziva nadležne da se uzdrže od aktivnosti koje finansijski ili na neki drugi način opterećuju privredu, a implementacija Zakona to svakako donosi”, saopšteno je iz UPCG.

Primjena Zakona, kako su precizirali, predviđa značajne troškove za preduzeća, a naročito za preduzetnike, mikro i mala preduzeća koji očekuju podršku države kroz subvenciju troškova za implementaciju novih rješenja. Za pojedine privredne djelatnosti postoji i realna potreba odložene primjene Zakona na period koji je duži, odnosno minimum tri godine, u odnosu na druge, a što je i praksa zemalja iz okruženja i šire.

“Prisutno je kašnjenje u kreiranju osnovnih pretpostavki za implementaciju Zakona, kao i u dijelu objavljivanja funkcionalnih i tehničkih specifikacija, najavljenih u martu, a zvanično objavljenih u draft verziji u avgustu-septembru, i samog testnog sistema CIS Poreske uprave, koji je trebalo da bude dostupan privredi najmanje tri mjeseca prije primjene, a to postao 20. oktobra”, objasnili su iz Unije.

Po opšte dostupnim saznanjima, CIS Poreske uprave je još u fazi razvoja, te u UPCG smatraju da ga je nemoguće ispitati na kvalitetan način do roka predviđenog za punu primjenu Zakona.

“Procedura defiskalizacije printera nije precizno definisana, ni kako taj postupak sprovesti istovremeno na svim printerima. Takođe, nerealno je očekivati da se u predviđenom roku kompletiraju sve poslovne specifikacije, jer je u poslednjih par sedmica dodat čitav niz tehničkih funkcionalnosti koje nijesu definisane Zakonom, već naknadno pravilnicima ili specifikacijama koje nijesu bile predmet javnih konsultacija prilikom donošenja regulative”, dodaje se u saopštenju.

UPCG je ukazala i na najvažnije razloge koji su karakteristični za određene sektore privrede i djelatnosti, a koji otežavaju ili čine nemogućim fiskalizaciju pod uslovima koje predviđa Zakon i podzakonski akti te, kao takvi, dodatno opravdavaju i potkrepljuju inicijativu UPCG da se primjena Zakona odloži.

“Kada je riječ o sektoru telekomunikacija, Zakon za ovaj sektor donosi neopravdano velika tehnička i finansijska opterećenja, naročito u dijelu prometa proizvoda i usluga čija se isporuka obavlja preko mjernih instrumenata. Operateri elektronskih komunikacija će u značajnoj mjeri morati da mijenjaju već uspostavljene procedure rada, dok je u određenim segmentima upitna mogućnost da ih upodobe sa rješenjima Zakona”, naveli su iz UPCG.

U regionu, a ni šire, ne postoji predviđeni model poreske fiskalizacije za operatere elektronskih komunikacija, naročito u dijelu masovnih mjesečnih računa, te je teško predvidjeti da li je i na koji način moguće implementirati usvojena rješenja u tom sektoru.

“Stoga operateri predlažu odlaganje datuma primjene Zakona ili da se pristupi faznoj primjeni tako da najranije 1. aprila naredne godine počne fiskalizacija u maloprodajnim objektima, a u narednim fazama, ne prije 1. oktobra naredne godine, u dijelu masovnih/bezgotovinskih računa, računa za veleprodaju i ostalog”, precizirali su iz Unije.

Kada je riječ o sektoru energetike, poslovanje privrednika je nemoguće prilagoditi do roka određenog Zakonom, a posebno podzakonskim aktima i datim specifikacijama.

“Ni obezbjeđenje kompatibilnosti softverskih rješenja sa internim informacionim sistemima kompanija nije moguće obaviti u tako kratkom roku, te privrednici predlažu da se primjena Zakona o fiskalizaciji odloži na najmanje šest mjeseci”, kazali su iz UPCG.

Primjena Zakona za djelatnost prodaje robe iz samouslužnih samonaplativih automata bi, kako su ocijenili, rezultirala teškim posljedicama po poslovanje i dovela do ukidanja određenih prodajnih mjesta.

“Funkcionisanje značajnog broja prodajnih automata bi bilo neodrživo zbog finansijskog opterećenja po svakom prodajnom mjestu, te fiksnih troškova održavanja automata i obezbjeđivanja internet konekcije. Troškovi pojedinačne instalacije uređaja bili bi od 130 eura do 150 eura po automatu, a mjesečnog održavanja oko deset eura, što je neodrživo za preduzeća koja imaju i preko 500 aparata”, objasnili su iz Unije.

Stoga je jedan od predloga izuzimanje vending operatera iz obaveze fiskalizacije ili ostavljanje razumnog roka, minimum tri godine, da se privrednici tehnički i finansijski prilagode na zahtjeve Zakona. Treba razmotriti i mogućnost državne subvencije od 100 odsto prilikom nabavke opreme potrebne za fiskalizaciju kao i pratećih troškova.

Iz UPCG su, govoreći o djelatnosti taksi prevoza u drumskom saobraćaju, kazali da zbog specifičnosti djelatnosti, adekvatno rješenje za fiskalizaciju taksi vozila još nije pronađeno.

“Glavni problem je nesređenost tržišta zbog koje fiskalizacija predstavlja veliko opterećenje za taksi prevoznike koji posluju po zakonu, dok nelojalnu konkurenciju stavlja u još povoljniji položaj. Navedeno prate i tehničke prepreke, odnosno uređaj putem kojeg bi se taksi vozila fiskalizovala, i dodatni troškovi”, dodaje se u saopštenju.

Kada je riječ o djelatnosti samouslužnih autoperionica, visoki finansijski zahtjevi tehničke adaptacije na fiskalizaciju dodatno će opteretiti poslovanje tih privrednika, budući da posjeduju veliki broj automata.

“Takođe, specifični uslovi, odnosno velika vlažnost i izloženosti automata vodi, ukazuju na to da će se često javljati kvarovi na dijelu automata koji bi odgovarao zahtjevima fiskalizacije i na internet konekciji, dok svakodnevna praksa provjere osiguranja ispravnosti automata i održavanja higijene stvara poseban problem jer bi implementacijom fiskalizacije ona bila prepoznata kao promet koji treba biti predmet oporezivanja”, objasnili su iz UPCG.

Stoga privrednici predlažu da se ta djelatnost izuzme iz obaveze fiskalizacije ili da im se, po uzoru na Hrvatsku, omogući razuman rok od minimum tri godine za njihovu pripremu. Uz subvencionisanje države za nabavku opreme za fiskalizaciju, oni predlažu i da se posredstvom jedne fiskalne kase jednom dnevno evidentira promet.