U reagovanju na tekst „Komšije čuvaju svoje šume i griju se na crnogorska drva“, Ministarstvo poljoprivrede nije suštinski demantovalo ni jednu navedenu činjenicu ni podatak.
Crna Gora je u proteklih pet godina izvezla ogrevnog drveta u vrijednosti 32 miliona eura, i pod ogrevnim drvetom se u obimnoj carinskoj oznaki nalazi i pelet. I izvozimo ga najviše u susjedne zemlje, koje su uvele zabrane ili ograničenja sječe šuma i izvoza tih proizvoda da bi zaštitili svoje šume i kvalitetnije koristili sirovinu.
Mogu i na Kosovu da sijeku svoje šume i proizvode pelet, da ne moraju da ga uvoze za 6,6 miliona eura iz Crne Gore, ali su priznali da im je šumsko bogatstvo ugroženo i da treba da ga sačuvaju za razvoj industrije namještaja, koja ukupnoj ekonomiji donosi više novca i zapošljava više ljudi.
BiH je prije dvije godine donijela ograničenja izvoza sirove i rezane građe i ogrevnog drveta. To su uradili jer im je izvoz ovih sirovina i poluproizvoda narastao na 35 odsto od ukupnog izvoza drvne industrije. Njih je bilo sramota što toliko šume troše na proizvode niskog stepena obrade. Ovi isti proizvodi u izvozu crnogorske drvne industrije imaju učešće od preko 90 odsto, a crnogorsko ministarstvo se time hvali.
Ukupan izvoz drvne industrije BiH lani je iznosio oko 750 miliona eura, a crnogorske 36 miliona. Šumsko bogatstvo BiH je sedam puta veće od crnogorskog, ali je njihov izvoz veći za 21 put, a i pokrivaju većinu domaćih potreba.
Sami izvoz namještaja iz BiH vrijedi 260 miliona eura. Koliki je izvoz namještaj iz Crne Gore nije moguće utvrditi jer se nalazi pod obimnom carinskom oznakom - “namještaj, posteljina, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; lampe i druga svijetleca tijela, na drugom mjestu nepomenuti ili ukljuceni; osvijetljeni znaci, osvijetljene plocica imenima i slicno, montažne zgrade”, koja je lani ukupno vrijedila 1,2 miliona eura.
Iz Ministarstva kažu da je zabrana izvoza sirovog drveta iz aprila 2017. godine još na snazi. To je tačno, a “Vijesti” su objavila da je pet mjeseci kasnije ukinuta zabrana o izvozu ogrevnog drveta. Ova odluka je tada i kasnije više puta mijenjana. Da i dalje postoji izvoz sirovog drveta, u znatno manjem obimu, pokazuju i podaci Ministarstva. Pelet bi po pravilu trebalo da se pravi od otpadnog drveta i piljevine iz pogona drvne industrije. Postoje sumnje ekologa da se pravi i od cijelih stabala jer se ova količina godišnjeg izvoza od devet miliona drugačije ne bi mogla ostvariti. Jedan od crnogorskih proizvođača peleta se na svom sajtu hvali da ga pravi “od čistog bukovog drveta sa planinskih masiva Crne Gore”.
Goran Kapor
Povezani članci
Bonus video:
