crna gora se zadužila

Od 750 miliona vraćaju i skupe stare kredite

Država se zadužila preko obveznica, na period od sedam godina i uz kamatu od 2,87 odsto

48273 pregleda 339 reakcija 49 komentar(a)
Na šta konkretno ide dobar dio novca koji nije za stare dugove?, Foto: Shutterstock
Na šta konkretno ide dobar dio novca koji nije za stare dugove?, Foto: Shutterstock

Crna Gora se zadužila još 750 miliona eura da nadoknadi manjak u državnoj kasi za iduću godinu.

Veći dio od ovog iznosa najavljuje se za vraćanje starih nepovoljnih dugova koji uključuju ranije obveznice i skupe komercijalne kredite, a ostatak je najavljen za rast i oporavak ekonomije, što bi trebalo da obuhvati i pomoć privredi.

Ministarstvo finansija emitovalo je juče državne obveznice na međunarodnom tržištu u tom iznosu, na period od sedam godina i kamatom od 2,875 odsto, i sve su prodate, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora.

Koliko stiže na naplatu

Na naplatu u narednoj godini državi stiže oko 400 miliona eura starih dugova, od čega 240 miliona treba isplatiti u martu.

Koliko će tačno novca od ove emisije otići na vraćanje dugova biće poznato nakon što nova izvršna vlast obavi razgovore sa stranim kreditorima kod kojih ima skupe kredite i napravi računicu šta će sve da zatvori.

Jedan od tih kredita je uzet kod Kredit Svis banke i za njega su založene i državne zlatne rezerve. Na ovaj kredit je ukazivala Državna revizorska institicija (DRI) u jednom od ranijih izvještaja, upozoravajući na ogromne izdatke koji idu na kamate.

“Kamatna stopa koja je ostvarena za ovu emisiju je jedna od najboljih za B obveznice”, objasnio je izvor “Vijesti”.

Razgovori sa investitorima iz cijelog svijeta: Spajić
Razgovori sa investitorima iz cijelog svijeta: Spajićfoto: Savo Prelević

Saldiranje ove emisije biće 16. decembra, a do tada se i dalje može obavljati trgovina.

Ukupno interesovanje investitora je bilo za oko tri milijarde eura.

“Crna Gora je danas dobila ekonomsku budućnost. Masovna otpuštanja, smanjivanje plata i penzija i drugi scenariji koji su bili predviđeni za novu vladu su izbjegnuti na najbolji način po Crnu Goru. Obezbijeđen je novac za vraćanje nepovoljnih starih kredita i investiranje u naš rast i oporavak”, objavio je ministar finansija Milojko Spajić, a očekuje se da javnosti objasne na šta će se konketno odnositi dobar dio pozajmice koji se ne odnosi na stari dug.

Ministar Spajić najavio da će platiti nepovoljne pozajmice stare vlasti, a da će ostatak usmjeriti na “rast i oporavak”, ostaje da precizira na šta konkretno

Funkcioneri Socijaldemokrata (SD) i Socijaldemokratske partije (SDP) - bivši ministri, Damir Šehović i Raško Konjević kritikovali su novo zaduženje, pitajući da li je to prvi “reformski potez”, gdje će ići dobar dio pozajmice... Šehović i Konjević su iz partija koje su bile dugogodišnje članice vlasti sa DPS-om.

Crna Gora je dosad već zadužena 3,7 milijardi eura.

Kako je došlo do emisije

Emisiji obveznica su prethodili razgovori sa potencijalnim investiorima iz cijelog svijeta prethodna dva dana u okviru globalne virtuelne konferenciji u organizacije države Crne Gore, koja je za aranžere ovog projekta angažovala međunarodne finansijske institucije Erste grupu, City grupu, Societe generale i BofA Securities.

Posao aranžera je da pomognu zemlji u organizovanju aukcije i odabiru tržišta, odnosno investitora koji su zainteresovani za crnogorske državne hartije.

Potpredsjednik Vlade je nedavno izjavio da zaduženje može ići do oko 700 miliona eura, umjesto 500 miliona, ako se ne budu davali pod koncesiju dva aerodroma u Tivtu i Podgorici. Premijer je u ekspozeu najavio zaduženje od pola milijarde

Državu je na toj virtuelnoj konferenciji predstavljao Spajić sa saradnicima, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris.

Prema saznanjima “Vijesti”, pripremu za izlazak na tržište obveznica zajedno su odradii stari i novi tim Ministarstva finansija i to u kratkom roku nakon 23.novembra.

Nova Vlade je preuzela dužnosti u ponedjeljak, a procedura za obveznice traje minimum četiri - pet sedmica.

Obećali redovne plate, penzije i socijalu

“Vijesti” su ranije objavile, nacrtom budžeta koji je uradio tim bivšeg ministra finansija Darka Radunovića, projektovano je da će državi u narednoj godini faliti najmanje oko 530 miliona eura i u tu cifru su uključeni stari dugovi koji dolaze na naplatu i deficit budžeta.

Cifra od pola milijarde eura zaduženja našla se i u ekspozeu premijera Zdravka Krivokapića, dok će u predlogu budžeta biti poznata konačna suma.

Predlog budžeta Vlada je najavila do 20. decembra.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je izjavio da će možda zaduženje ići do 700 miliona eura, umjesto 500 miliona, ako se ne budu davali pod koncesiju dva aerodroma u Tivtu i Podgorici.

Premijer Krivokapić je u ponedeljak, nakon konstitutivne sjednice Vlade, poručio da će biti redovna isplata plata, penzija i svih socijalnih davanja.

Veća kamata

Dospijeće ove sedmogodišnje emisije je tri godine manje u odnosu na posljednje emitovane obveznice u septembru prošle godine, dok je kamatna stopa od 2,875 odsto u ovoj kriznoj godini veća u odnosu na prošlogodišnju emisiju, kada je postignuto 2,55 odsto. Veća kamata je i očekivana zbog visokog nivoa rasta javnog duga koji će u ovoj godini preći 90 odsto bruto-domaćeg proizvoda.

Dosadašnje emisije obveznica iznosile su uglavnom oko 500 miliona eura. “Novca na međunarodnom finansijskom tržištu ima dovoljno, tako da nije problem da se obveznice realizuju. Emisija obveznica je po principu “benchmark size”, što podrazumijeva minimalni iznos od 500 miliona eura”, objasnio je izvor “Vijesti”.

Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala transakciju obveznica na međunarodnom tržištu pod do tada najpovoljnijim uslovima. Realizovane su u iznosu od 500 miliona eura, uz period dospijeća od 10 godina po kamatnoj stopi od 2,55 odsto. To predstavlja najduži period dospijeća i najnižu ostvarenu kamatnu stopu u dosadašnjem periodu. Ponuda investitora je bila 1,8 milijardi eura, dok je interesovanje iskazalo više od 190 investitora iz različitih krajeva svijeta.

Potpredsjednik Vlade je nedavno izjavio da zaduženje može ići do oko 700 miliona eura, umjesto 500 miliona, ako se ne budu davali pod koncesiju dva aerodroma u Tivtu i Podgorici. Premijer je u ekspozeu najavio zaduženje od pola milijarde

Vlada je lani sredinom aprila emitovala državne hartije u vrijednosti od 190 miliona na period od sedam i pet godina na domaćem tržišu. Prodate su obveznice koje dospijevaju za sedam godina uz godišnju kamatu od 3,5 odsto za 50 miliona eura i još 25 miliona obveznica koje dospijevaju za pet godina, a u drugoj seriji krajem maja emitovano je preostalih obveznica u vijednosti od 140 miliona eura na pet godina, od čega je prodato 67,8 miliona eura.

U aprilu rebalans budžeta?

Prema saznanjima “Vijesti”, postignut je dogovor da se nacrt budžeta koji je radilo prethodno rukovodstvo Ministarstva finansija prilagodi novoj organizacionoj strukturi Vlade sa manjim brojem ministarstava: “I da se do aprila uradi rebalans budžeta”.

Predlog bi Vlada trebalo da ima, prema ranijim najavama, do 20. decembra, o kojem će se izjašnjavati Skupština Crne Gore.

Radović: Najpoželjnija opcija međunarodno tržište

Profesor na državnom Ekonomskom fakultetu Milivoje Radović ocijenio je da je i najpoželjnije bilo da se nedostajući novac obezbijedi na međunarodnom finansijskom tržištu.

“Ono o čemu treba voditi računa prilikom obezbjeđivanja nedostajućih sredstava, je cijena i ročnost pozajmica. Ročnost koja bi bila minimum sedam godina sa grejs periodom koji odgovara dinamici budžetskih priliva i kamatnoj stopi koja bi bila niža od 2,5 odsto. Mislim da treba izbjeći, koliko je to moguće, bilateralno i komercijalno zaduživanje i ići na finasiranje javnog duga kroz emisiju obveznica”, ocjena je Radovića u izjavi za “Vijesti” par dana prije jučerašnje emisije, koju danas objavljujemo.

Radović
Radovićfoto: Savo Prelević

Radović je naglasio da bi najskuplja opcija bila prodaja državne imovine, mada i zaduživanje na domaćem tržištu kod ovakvog stanja u ekonomiji smatra da nije preporučljivo.

“Naročito dugoročno, iz prostog razloga jer se novac usmjerava ka državi, umjesto ka privatnom sektoru, što često dovodi do poskupljenja novca - rasta kamatnih stopa i smanjenje likvidnosti privrede”, istakao je Radović.

Preporučujemo za Vas