DOBRA GODINA ZA BANKARSKI SEKTOR

Zaimović: Kamatne stope na istorijskom minimumu

114 pregleda 0 komentar(a)
Esad Zaimović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Esad Zaimović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 02.02.2019. 00:19h

Kamatne stope i pokazatelji loših kredita su na istorijskom minimumu i godina na izmaku je bila dobra za bankarski sektor, smatra predsjednik Upravnog odbora Udruženja bankara i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović. 

On je naveo da je inflacija bila stabilna, do blago rastuća, crnogorske banke izraženo likvidne i da rast bilježe svi ključni bankarski agregati - aktiva, depoziti, kapital i nivo odobrenih kredita.

"Zbog rasta novčane mase i pada kamatnih stopa u prethodnom periodu povećano je učešće novčanih sredstva i računa depozita crnogorskih banaka kod centralnih banaka koje je iznosilo 19,2% aktive crnogorskog bankarskog sektora. Likvidna sredstva banaka su na kraju trećeg kvartala iznosila 1 milijardu 56,7 miliona eura, što je za 53,7 miliona eura ili 5,4% više u odnosu na period od prije godinu. Oko 15% aktive banaka nalazi se u obliku hartija od vrijednosti i drugih stavki. Gledajući strukturu obaveza crnogorskih banaka, očekivano je da dominantno mjesto u pasivi zauzimaju depoziti u iznosu od 76,6%, tj. 3,14 milijarde eura, i bilježe rast od 9,9% u odnosu na septembar 2016., sa prosječnom ponderisanom pasivnom efektivnom kamatnom stopom od 0,75% u septembru 2017. Depoziti po viđenju su najveća stavka u u ročnoj strukturi ukupnih depozita u iznosu od 60,2%, dok su 39,1% ukupnih depozita činili oročeni depoziti, u čijoj strukturi su najveće učešće imali depoziti ročnosti od tri mjeseca, do godinu - 49,1%, i jedne do tri godine u iznosu od 38,1%. Veće učešće depozita po viđenju u odnosu na oročene depozite limitira i ročnu strukturu bankarskih ulaganja ograničavajući crnogorske banke na kratkoročnije izloženosti, kako ne bi došlo do ročnog disbalansa između bankarskih ulaganja i obaveza. U septembru 2017. koeficijent krediti/depoziti bio je 0,86, što je blago niža vrijednost nego u septembru 2016., kada je iznosio 0,88. Ovaj podatak kvantifikuje opaženi trend povećanja likvidnosti bankarskog sektora, ali i restrukturiranje aktive banaka i pomjeranje aktivnosti od kreditnih ka investicionim i alternativnim ulaganjima banaka", objašnjava Zaimović.

Zaimović smatra da se već osjeća korist od ulaska u NATO, jer na makroekonomskom planu kretanje ključnih agregata nije imalo karakter skokovitih promjena što pokazuje stabilan rast crnogorske privrede.

"Evidentno je da je poslednjih mjeseci došlo do intenzivnijeg oporavka na tržištu nekretnina, posebno na crnogorskom primorju. Povećano interesovanje stranih investitora može se tumačiti kao jedan od pozitivnih efekata ulaska Crne Gore u NATO. Zanimljivo je da postoji znatna geografska disperzija investitora koji žele da ulažu u Crnu Goru, što je napredak u odnosu na situaciju iz prethodnih godina, kada su glavni investitori bili iz Rusije. Siguran sam da će u narednom periodu, nakon prevazilaženja trenutnih političkih nesporazuma izmedju Rusije i Crne Gore, ponovo doći do povećanog interesa investitora iz Rusije, koji tradicionalno ulažu u Crnu Goru. Efekti pojačanog interesovanja investitora za ulaganje u Crnu Goru ogledaju se, prije svega, u povećanoj likvidnosti bankarskog sektora. Spomenuo sam da je na 30. 09. 2017. aktiva bankarskog sektora prvi put prešla 4 milijarde eura, sa tendencijom daljeg rasta. Realno je očekivati da će se to odraziti i na povećano kreditiranje, kako zbog porasta potencijala banaka, tako i zbog povećanih mogućnosti za dodatno kreditiranje tih novih projekata. Realno je očekivati da će osnovni pokretači razvoja crnogorske ekonomije biti turizam i gradjevinska industrija, uz povećana ulaganja u energetski sektor. Očekujemo da će to pozitivno uticati na ukupnu ekonomsku aktivnost, kao i na dalji rast bankarskog sektora".

Zaimović nije stava da su crnogorske banke u grču. 

"Treba imati u vidu da su banke u obavezi da nadju adekvatan izbor izmedju prilično strogih regulatornih zahtjeva, zatim standarda svojih vlasnika (u većini slučajeva su to bankarske grupacije iz inostranstva), izražene konkurencije na tržištu, kao i posebne odgovornosti koje imaju u finansijskom sistemu. Tako da uopšte nije jednostavno naći model koji će sveobuhvatno treirati sve te aspekte poslovanja. Vlasnici banaka imaju isti odnos prema ulaganju u kapital banaka kao i svi ostali investitori. Žele adekvatan povraćaj na uložena sredstva, koji se izražava kroz ostvareni profit. Ukoliko tog profita nema, a to može biti posledica bilo kog od faktora koji ograničavaju poslovanje banaka, onda dolazi do smanjenog interesovanja za poslovanje, što na kraju može za posledicu imati i odlazak neke od banaka sa ovog tržišta", kaže Zaimović. 

Zaimović je kazao da se ne može isključiti smanjenje broja banaka i napomenuo da se Investiciono-razvojni fond sve više nameće kao konkurent. On smatra da je bankarski sistem stabilan, a depoziti sigurni, iako neke banke imaju problema.

Kada je u pitanju pravni okvir, Zaimović ističe da se jedna od glavnih primjedbi svih banaka upravo odnosi na neadekvatan pravni okvir "u kome poslujemo i koji je kreiran tako da štiti dužnike banaka ili preciznije predstavlja veliki problem bankarima u naplati potraživanja kroz realizaciju kolaterala."

"Taj problem je hroničan, traje godinama, bez neke izvjesnosti da će uskoro biti kvalitetno riješen. Beskrajni sudski postupci, neefikasan pravosudni sistem i nepredvidivost u daljem poslovanju predstavljaju veliki izazov za banke. Udruženje banaka, kao i Savjet stranih investitora trude se da kroz odredjene inicijative doprinesu unapredjenju tog ambijenta, ali sve to ide veoma sporo. Još kada dodje do situacije da se neko od rješenja stavi van snage, konkretno mislim na poništavanje dijela Zakona o izvršenju od strane Ustavnog suda, onda su banke stavljene u veoma tešku situaciju kad treba da realizuju svoja potraživanja od neurednih dužnika", objašnjava Zaimović. 

Zaimović je optimista kada je u pitanju odnos bankara i Centralne banke Crne Gore i ističe da postoji trend bolje komunikacije.

"Osim nekih primjedbi, kada nismo bili kao Udruženje uključeni u kreiranje novih zakonskih rješenja, saradnja i komunikacija se može ocijeniti veoma dobrom. Komunikacija iz prethodnih nekoliko mjeseci, kao i nedavni susret sa rukovodstvom Centralne banke potvrdio nam je da tako možemo očekivati i u narednom periodu. Što je veoma značajno, posebno u svijetlu uvodjenja novih standarda u poslovanju, prvenstveno standarda IFRS9, koji sve banke stavlja pred prilične izazove.  Proces implementacije ovog globalnog standarda je izuzetno kompleksan. Postoji veliki broj važnih tačaka u procesu implementacije koje zahtijevaju subjektivnu procjenu i potrebu za interpretacijom, što je dovelo do talasa angažmana revizora i konsultanata radi pravovremene i valjane pripreme pretpostavki za primjenu standarda u crnogorskim bankama. Na ovaj način se nastojala osigurati puna pokrivenost u primjeni svih značajnih aspekata IFRS 9 standarda kao i zauzimanje argumentovanog stava na brojna otvorena pitanja koja zahtijevaju interpretaciju, čime se teži izbjegavanju preuzimanjanja budućih rizika."

Zaimović je svjestan negativne percepcije bankarskog sektora, za koju navodi da je kulminirala tokom finansijske krize 2008. godine.

"Ne može se na bazi površnih i tendencioznih informacija, kao ni devijacija koje su se dešavale u bankarskom sektoru na Zapadu, prvenstveno u Americi , donositi generalni zaključak da su sve banke takve, niti da su svi bankari pohlepni ljudi, koji se trude da unište klijente. Svi znamo kakav je značaj banaka u funkcionisanju ukupnog sistema i treba da se trudimo da taj sistem unaprijedimo u cilju poboljšanja kvaliteta života svih gradjana. Udruženje banaka se trudi, kao i sve banke pojedinačno, da i kroz odredjene PR aktivnosti pomognu gradjanima i da ih edukuju u cilju što boljeg razumijevanja svojih potreba i korišćenja bankarskih proizvoda na pravi način. Nama nije cilj da prodamo proizvod po svaku cijenu, niti da odobrimo klijentima kredit koji ne mogu vratiti ili koji će ih potjerati u tzv "dužničko ropstvo". Ali se često dešava da klijenti budu nezadovoljni što banke neće da im odobre kredit, iako za to nemaju realnog osnova. Mislim da će takva situacija biti i u narednom periodu, pa smatram da je naša zajednička uloga da utičemo na kvalitetnije informisanje ukupne javnosti o ovoj problematici.", zaključuje Zaimović u razgovoru za Antenu M.