RADITI NA PODIZANJU SVIJESTI

"Glavne karakteristike crnogorskog potrošača su neaktivnost i neinformisanost, nezaštićenost"

“U proteklih nekoliko godina primjećuje se tendencija rasta žalbi potrošača i to ne samo zato što su potrošači svjesniji i informisaniji o svojim pravima, već se tržište robe i usluga konstantno širi. Trgovci su, čini nam se, dominantno usmjereni na ostvarivanje što većeg profita, što je razlog vrlo čestog odbijanja potrošača kada žele da ostvare svoja prava”, navela je Đukanović
220 pregleda 2 komentar(a)
CEMI, „Sistem zaštite prava potrošača u Crnoj Gori, Foto: PR Centar
CEMI, „Sistem zaštite prava potrošača u Crnoj Gori, Foto: PR Centar
Ažurirano: 15.12.2017. 15:36h

Glavne karakteristike crnogorskog potrošača su neaktivnost i neinformisanost, a u određenom dijelu i nezaštićenost, zbog čega je potrebno dalje raditi na podizanju njihove svijesti i jačanju administrativnih kapaciteta za sprovođenje zakona koji uređuje tu oblast.

Izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) i autorka Studije praktične javne politike „Sistem zaštite prava potrošača u Crnoj Gori – kako dostići evropski nivo zaštite potrošačkih prava u Crnoj Gori?”, Nikoleta Đukanović, kazala je da je potrebno i dalje raditi na unaprijeđenju politike zaštite potrošača, kada je u pitanju zakonodavni dio i strateški okvir.

„Sa druge strane, potrebno je podizanje svijesti potrošača i jačanje administrativnih kapaciteta za sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača“, rekla je Đukanović na okruglom stolu koji je CeMI organizovao u okviru projekta Unaprijeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori - ZAŠTITI.ME“, koji finansira Evropska unija (EU).

Prema njenim riječima, ključni problem je svijest, odnosno neinformisanost i neznanje građana o njihovim potrošačkim pravima.

Kada je u pitanju trgovina, kako je objasnila, nivo zaštite potrošača je na nezadovoljavajućem nivou.

“U proteklih nekoliko godina primjećuje se tendencija rasta žalbi potrošača i to ne samo zato što su potrošači svjesniji i informisaniji o svojim pravima, već se tržište robe i usluga konstantno širi. Trgovci su, čini nam se, dominantno usmjereni na ostvarivanje što većeg profita, što je razlog vrlo čestog odbijanja potrošača kada žele da ostvare svoja prava”, navela je Đukanović.

Ona je dodala da biznis sektor daje otpor, odnosno onemogućava potrošače da svoja prava ostvare bez obzira na nemali broj slučajeva zloupotrebe.

Đukanović je kazala da su neophodne izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača, čiji je ključni nedostatak što nigdje nije precizirano da se prava po osnovu kupovine mogu ostvariti i bez posjedovanja fiskalnog računa.

“To ostavlja dovoljno prostora za zloupotrebe i izbjegavanje ispunjavanja zakonskih obaveza prilikom reklamacija i trgovcima je i dalje jedini dokaz o kupovini fiskalni račun. Drugi ključni problem se, kada su u pitanju članovi Zakona kojima se definiše rok trgovcu za nesaobraznost robe, odnosi na to da je nejasno na koju vrstu polovne robe se misli, jer na primjer polovni automobil i namještaj ne mogu imati godinu za reklamaciju, kao odjeća i obuća”, objasnila je Đukanović.

Prema njenim riječima, crnogorski potrošači nijesu u dovoljnoj mjeri informisani kada je u pitanju bezbjednost hrane i njen kvalitet.

“Koliko je ovo delikatno pitanje u dijelu zaštite potrošača, pokazuju i nerijetki slučajevi povlačenja čitavih serija opasnih proizvoda iz prometa proteklih godina. U ovoj oblasti najčešće žalbe potrošača odnosile su se na loš kvalitet proizvoda, nehigijenske uslove u radnjama, neadekvatno skladištenje proizvoda, kao i na isteke rokova”, navela je Đukanović.

Glavna karakteristika crnogorskog potrošača je, kako je rekla, neaktivnost i neinformisanost, a u određenom dijelu i nezaštićenost.

Direktor Pravnog odjeljenja CeMI-ja i autor studije „Sistem zaštite prava potrošača u Crnoj Gori – kako dostići evropski nivo zaštite potrošačkih prava u Crnoj Gori?”, Bojan Božović rekao je da zaštita potrošača u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, podsjećajući da nema duboku tradiciju ni u samoj Evropi, jer je proizvod 20. vijeka.

“Određeni segmenti zaštite potrošača u Crnoj Gori su, pogotovo normativno, na jednom dosta visokom nivou zaštite, ako pogledamo neke druge države u Evropskoj uniji (EU). Ali, nikako se ne smijemo pozivati samo na one koje su nekoliko stepenika iza nas, već stremiti onim nivoima zaštite koji postoje u najrazvijenijim državama”, smatra Božović.

On je kazao da je moguće štititi potrošače, iako sve nije doslovno regulisano kroz pravne norme i regulative, ukoliko sudovi, vansudska i ostala tijela imaju svijest da je zaštita potrošača jedan od prioriteta unutar modernog koncepta pravnih tekovina Evrope i Crne Gore.

Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštite potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, saglasan je da postoji dobar zakonski okvir i smatra da je, u oblasti zaštite potrošača, ključni problem edukacija i aktivnost potrošača.

“Postoji nedovoljna aktivnost potrošača i zainteresovanost za podnošenje prigovora i informisanje o svojim pravima. Često imamo situaciju da nam se potrošači žale na probleme koje imaju, a kada ih pitamo da li su podnosili prigovor, kažu da nijesu i pitaju da li mi to za njih možemo da uradimo. Ukoliko potrošač smatra ili je evidentno da je njegovo pravo narušeno, mora sam da podnese prigovor”, objasnio je Rabrenović.

On smatra da je veoma bitna uloga nevladinog sektora, da svakodnevno i periodično, u komunikaciji sa potrošačima na terenu doprinese da oni shvate koja su njihova prava i kako treba da reaguju.

Glavna tržišna inspektorka u Upravi za inspekcijske poslove, Nada Đurđić, kazala je da bi trebalo da postoje edukovani inspektori i odgovarajući administrativni kapaciteti, koji mogu da primjene propise po postupku nadzor.“

U tom pravcu moramo imati obezbjeđeno, ne samo broj inspektora. Vezano za probleme koje vidimo u ovom djelu, daleko bi nas trebalo više, kao i specijalističkih znanja za određene oblasti i ta edukacija koja se zaista mora obezbijediti”, smatra Đurđić.

Prema njenim riječima, kada je oblast cijena u pitanju, trgovci prave veliki broj prekršaja.

“Imali smo 8,5 hiljada kontrola u ovoj oblasti što ukazuje da naši trgovci ne poštuju odredbe, što je posebno vezano za sniženje i popuste. Naši potrošači dobiju informacije za koje kasnije utvdimo da su netačne i obmanjujuće”, navela je Đurđić.

Direktorica sektora za privredni razvoj Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, smatra da je potrebno uspostaviti balans između prava potrošača i trgovaca, a da to ne bude na uštrb nijedne strane.

“Svakako da je osnovni cilj svakog privrednog subjekta da ostvari profit, ali ne na uštrb potrošača in a uštrb nečega što će ugroziti nečija druga prava. Iz toga razloga bih poslala poruku da mi svi zajedničkim djelovanjem treba da obezbijedimo da system zaštite potrošača i Crnoj Gori bude na adekvatnom nivou i da u svim tim aktivnostima vodimo računa da budu uključeni i privredni subjekti i da se čuje i njihov glas”, smatra Drakić.

Izvršna direktorka Centra za zaštitu potrošača, Olga Nikčević, rekla je da je u zadnje dvije godine skoro nemoguće da potrošač ostvari svoja prava.

“To je Sizifov posao. Uzalud je potrošaču znanje, jer primjeri govore da postoje oni potrošači koji znaju kako da ostvare svoja prava, a uopšte ne mogu da ih ostvare ni uz našu, ni uz podršku nekih institucija”, navela je Nikčević.

Projekat Unaprijeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva i sistema zaštite potrošača u Crnoj Gori – ZAŠTITI.ME, CeMI sprovodi u partnerstvu sa Centrom za zaštitu potrošača, Kvir Montenegrom i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).

Preporučujemo za Vas