privredna komora crne gore

Osnovana Grupacija za mljekarstvo

Za predsjednicu Grupacije izabrana je direktorica Mljekare Srna, Zorka Šljukić, a za potpredsjednike Radivoje Miljanić iz Porodične farme "Miljanić" i Milovan Kadović iz firme Milka MDK

3928 pregleda 2 komentar(a)
Foto: PKCG
Foto: PKCG

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG) osnovao je Grupaciju za mljekarstvo, koja broji 15 članova, imajući u vidu važnost sektora mljekarstva, kao i potrebu za rješavanjem određenih značajnih pitanja od zajedničkog interesa.

Za predsjednicu Grupacije izabrana je direktorica Mljekare Srna, Zorka Šljukić, a za potpredsjednike Radivoje Miljanić iz Porodične farme "Miljanić" i Milovan Kadović iz firme Milka MDK.

Na sjednici je saopšteno da će djelokrug rada i aktivnosti Grupacije biti usmjereni na pružanje pomoći i razmatranje pitanja od značaja za rad proizvođača i prerađivača mlijeka: povećanja proizvodnje, podizanja kvaliteta mlijeka, boljeg pozicioniranja mlječnih proizvoda u domaćim trgovinama i povećanje njihovog plasmana, što predstavlja glavni problem ove industrije.

Sekretarka Odbora, Lidija Rmuš prezentovala je informacije o poslovanju u sektoru prerade mlijeka za prošlu godinu.

Ona je kazala da otkup mlijeka ima trend rasta što potvrđuje podatak da je ostvareni otkup u prošloj godini veći 30 odsto u odnosu na 2010. godinu, a u prošloj godini je takođe nastavljen trend rasta proizvodnje mlječnih proizvoda - sira, pavlake i kajmaka.

„Ova promjena u strukturi proizvodnje ima pozitivan uticaj na stvaranje većeg prihoda u mljekarskoj industriji. S obzirom na to da mljekare i sirare otkupe svega oko 15 odsto raspoloživih količina mlijeka, u ovoj grani postoje značajne rezerve za povećanje proizvodnje, što bi imalo višestruke pozitivne efekte, kako na uposlenost postojećih i izgradnje novih kapaciteta, tako i na smanjenje deficit“, kazala je Rmuš.

Ona je rekla da su Agrobudžetu za prošlu godinu za razvoj mljekarskog sektora direktno bila opredijeljena sredstva u iznosu od 3,8 miliona EUR. Takođe, kroz mjere ruralnog razvoja, proizvođači i prerađivači mlijeka su mogli da koriste značajna sredstva za podizanje farmi, izgradnju otkupnih centara, kao i nabavku mehanizacije i opreme.

Mljekare i sirare koje su bile korisnici sredstava iz fondova IPARD, MIDAS, ADMAS i Agrobudžeta su u velikoj mjeri modernizovale svoju proizvodnju i dostigle visok nivo zdravstvene bezbjednosti i kvaliteta svojih proizvoda.

Farma Miljanić iz Nikšića, proizvođač kozjeg sira, je prvi proizvođač mliječnih proizvoda koji je dobio EU izvozni broj.

Rmuš je kazala da su se u prošloj godini, zbog pandemije covid-19 prerađivači mlijeka susreli sa problemom velikih zaliha mlječnih prerađevina zbog nemogućnosti prodaje svih otkupljenih i prerađenih količina mlijeka.

Miljanić je ukazao na glavni problem mljekara i sirara, a to su zalihe proizvoda koje ne mogu da plasiraju na tržište. Njegov pogon trenutno na zalihama ima preko devet tona kozijeg sira.

„Zbog nemogućnosti plasmana sira nema otkupa kozjeg mlijeka i kooperanti od novembra prošle godine nemaju nikakva primanja“, rekao je Miljanić.

Rmuš je navela da upravo nemogućnost plasiranja proizvoda na tržište može uticati na redovnost isplata kooperantima za preuzeto mlijeko, i da poseban problem imaju proizvođači kozjeg mlijeka i sira, koji su najviše pogođeni pandemijom.

Iz tog razloga, Privredna komora će po ovom pitanju uputiti odmah zahtjev za organizovanje sastanka predstavnika Grupacije sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da kroz mjere intervencija na tržištu, kao što je to bio slučaj i prethodne godine, država pomogne u plasmanu proizvoda.

Vesna Daković iz Uprave za bezbjednost hrane kazala je da se na probleme mljekara pogrešno izolovano gleda, s obzirom na to da od njihovog poslovanje zavisi prihod brojnih kooperanata.

„Od vašeg opstanka zavisi posao kooperanata i cjelokupnog sektora stočarstva“, rekla je Daković.

Mjekari su kazali da i pored toga što imaju kvalitetne proizvode, zbog jake konkurencije iz uvoza imaju problem sa plasmanom i boljim pozicioniranjem proizvoda u trgovačkim lancima, gdje dominiraju uvozni proizvodi, često po damping cijenama.

Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede, odgovarao je na pitanja o mogućnosti korišćenja sredstava za intervetnu pomoć preduzećima zbog pandemije. Takođe je obavijestio članove Grupacije da će ministar vanjskih poslova prilikom posjete Albaniji posebno razgovarati na temu izvoza proizvoda na albansko tržište, gdje trenutno domaća preduzeća koja nemaju evropski broj za izvoz ne mogu da plasiraju proizvode, što nije u skladu sa CEFTA soprazumom. On je takođe najavio da je nacrt agrobudžeta spreman, ali da se čeka usvajanje državnog budžeta za ovu godinu.

Na sjednici je ukazano i na problem naplate potraživanja, koji jako opterećuje poslovanje ovog sektora, jer su proizvođači u obavezi da redovono izmiruju obaveze prema kooperantima.Takođe je navedeno da je potrebno povećati grant sredstva za investicije u postrojenja otpadnih voda.

Na sjednici je ocijenjeno da treba nastaviti sa realizacijom projekata Kupujmo domaće i Domaći ukusi sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranje ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda, kao i povećati plasman domaćih proizvoda kroz jače povezivanje poljoprivrede i turizma. Budući da se broj turista povećava iz godine u godinu, izuzimajući prošlu, bolje povezivanje turizma i poljoprivrede otvara prostor za povećanje plasmana ne samo mliječnih veći i drugih domaćih proizvoda.

Preporučujemo za Vas