"Diplomatija dužničke klopke"

Crna Gora i bauk Hambantota

Za Šri Lanku je otpisivanje kineskih dugova značilo da je Pekingu ustupila svoju najveću luku na 99 godina. Da li je na redu Bar?

39000 pregleda 147 reakcija 62 komentar(a)
Ilustracija, Foto: mediabiro.tv
Ilustracija, Foto: mediabiro.tv

Hamburški nedjeljnik Cajt je donio obiman tekst pod naslovom "Kineski auto-put u Crnoj Gori". Autor Ulrih Ladurner podsjeća u uvodu da je Crna Gora kandidat za pristupanje Evropskoj uniji, a da se zadužila u Kini, pa je sada zbog toga EU pod pritiskom:

"Crna Gora je mala evropska zemlja s velikim problemom. Ona ne može da plati svoje dugove. Vlada je 2014. uzela kredit u visini od 944 miliona eura kod kineske državne banke Eksim kako bi finansirala džinovski projekat auto-puta. U julu stiže prva rata za naplatu i to znači finansijski tjesnac. Ministar finansija zemlje koja ima svega 600.000 stanovnika upozorava da njegova država ne može da vraća tolike dugove, pa je Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU zamolila Brisel za pomoć. A tamo na tako nešto i ne pomišljaju: "Ne plaćamo kredite trećim državama". Od tada Crnom Gorom kruži bauk zvani Hambantota".

Autor objašnjava da Šri Lanka, azijska ostrvska zemlja, 2017. više nije mogla da vraća kineske kredite, pa je morala da na 99 godina Kini ustupi najveću luku u zemlji, Hambantotu. Kina je tako otpisala dugove. Od tada Kinu bije glas da manje zemlje gura u zavisnost.

"Diplomatija dužničke klopke" – tako glasi ružan izraz za to koji je skovao indijski geostrateški analitičar Brahma Čelejni. Kritičari koji misle slično čak prebacuju Kini da duž svog "Pojasa i puta" želi da stvori vazalne države".

"Lokalni podizvođači bliski Đukanoviću"

U tekstu autor potom nabraja kineske investicije u Evropi – grčku luku Pirej, kao i djelove grčke željeznice, i trgovački put koji vodi preko Sjeverne Makedonije, Srbije i Mađarske. Spominje se strah u Crnoj Gori da će morati da ustupe dio teritorije. Autor citira Vanju Ćalović iz nevladine antikorupcijske organizacije Mans: "Moguće je da se radi o luci Bar".

List podsjeća da crnogorski auto-put sa 21 milion eura po kilometru spada u najskuplje u Evropi.

"Do sada je završena samo jedna dionica od 40 kilometara – a samo ona je progutala skoro cijelu sumu kineskog kredita. Pada u oči da sa početkom izgradnje auto-puta postaju glasne i optužbe za korupciju. Vlada Mila Đukanovića je 2014. dogovorila kredite", podsjeća autor i dodaje:

"Bitan dio sume od kredita preusmjeren je na lokalne podizvođače radova bliske Đukanoviću. I sadašnja vlada je do sada odbila da obelodani sve te ugovore".

Crna Gora među osam rizičnih zemalja

Američki Centar za globalni razvoj (CGD) je 2018. analizirao 68 zemalja koje su uključene u kinesku inicijativu "Pojas i put". Prema rezultatima analize, osam od 68 zemalja rizikuju da upadnu u dužničku klopku. Crna Gora je među tih osam.

U tekstu se osim toga navodi da analiza nije mogla da dođe do generalne mustre po kojoj bi Kina postupala, jer Peking odlučuje od slučaja do slučaja. Navodi se primjer iz 2011. kada je Peking otpisao dugove Tadžikistanu, ali je zato dobio 1.158 kvadratnih kilometara spornog graničnog područja.

"Iste godine Kina je oprostila dio kubanskih dugova koji iznose nekoliko milijardi, a dogovorenim reprogramiranjem Kubu je samo još jače vezala za Kinu", piše "Cajt".

Peking neće u Pariski klub

Takođe se navodi da je Institut za svjetsku privredu iz Kila u martu objavio rezultate istraživanja u kojem je analizirao sto kineskih kreditnih ugovora:

"Iz rezultata proizilazi da Kina insistira na apsolutnoj tajnosti ugovora. Zato Peking ne želi da bude član Pariskog kluba u kojem su okupljene 22 države koje daju kredite. U toj instituciji se ovako ophodi sa kreditima koji ne mogu da se otplate: svi povjerioci objelodane potraživanja i zajednički se traži rješenje u kojem se sve strane ravnopravno tretiraju. Kineski ugovori za kredite čak zabranjuju dužnicima da reprogramiraju dugove u koordinaciji sa drugim povjeriocima. Kina hoće da pregovara bilateralno, a to povećava pritisak na dužničku zemlju".

Kakvog smisla ima auto-put?

U crnogorskom slučaju njemački autor navodi riječi srpskog ekonomiste Aleksandra Kovačevića koji ima principijelna pitanja:

"Jedno od njih glasi kakvog smisla uopšte ima gradnja auto-puta? Zvanični odgovor glasi da auto-put povezuje Beograd i Bar, i tako podstiče crnogorsku privredu".

Kovačević takođe kaže da luka Bar uopšte nije razvijena za tako nešto, a u Beogradu čak i ne postoji terminal za prijem robe.

"Dakle, obrazloženje nije uvjerljivo. Srpski ekonomista ukazuje da je u Crnoj Gori stalno postavljao pitanje zašto im je potreban auto-put. Novi odgovor glasi – turizam. A Kovačević na to odgovara da su ljeti plaže u Crnoj Gori ionako krcate".

Hrvatski primjer

"Takva teško razumljiva strukturna politika u regionu nije ništa novo. Sa sličnom argumentacijom je 2008. građen i auto-put u Hrvatskoj koji je povezao lučki grad Rijeku sa Zagrebom. Evropska investiciona banka finansirala ga je sa 210 miliona eura iako je, prema Kovačeviću, korist bila poprilično upitna. Na Balkanu ima još primjera takvih investicionih leševa".

Njemački novinar podsjeća i da je Crna Gora planirajući auto-put predočila planove i evropskim finansijerima, ali su oni više puta odbili projekat zbog očigledne ekonomske neisplativosti.

"Zašto je Podgorica ipak ušla u projekat?"

Vanja Ćalović iz Mansa pretpostavlja da je korumpirana politička kasta nanjušila veliki posao. Ona sluti da je otišlo "mnogo novca u nepoznate kanale".

"Ako Kinezi dozvole"

Prema njemačkom autoru, očito je da je Kina vidjela svoju šansu da poveća uticaj na zapadnom Balkanu.

"Šta to može da znači, pokazuju Mađarska i Grčka. U tim zemljama postoje značajne kineske investicije i obje zemlje su prethodnih godina više puta uložile veto na rezolucije Evropske unije koje su kritikovale Kinu".

"Crna Gora nije samo kandidat za članstvo u EU, već i članica Sjevernoatlanskog pakta. Ako bi Kina proširila svoj uticaj na Crnu Goru, sjedjela bi jednog dana praktično za stolom sa NATO i sa EU. A Brisel to ne može tek tako da dozvoli".

"Portparol Evropske komisije je izjavio: "Komisija je primila dopis iz Crne Gore i radi na odgovoru’. Verovatno će EU podržati Crnu Goru u pregovorima o reprogramiranju duga. Ako Kinezi to dozvole", zaključuje njemački "Cajt".

Priredio Dragoslav Dedović

Preporučujemo za Vas