državna pomoć montenegro erlajnsu

Pišu prijave zbog "prosutih" 55 miliona

Ministar kapitalnih investicija potvrdio Vijestima da pripremaju krivične prijave. Komesar za proširenje EU Varhelji upozoravao bivšu Vladu da ne primjenjuje sporni zakon o pomoći jer će ugroziti pregovore sa EU, ali je pismo ostalo tajno

60341 pregleda 125 reakcija 59 komentar(a)
Foto: BORIS PEJOVIC
Foto: BORIS PEJOVIC

Ministarstvo kapitalnih investicija priprema krivične prijave protiv odgovornih osoba iz bivše Vlade koje su mimo zakona odobravale i uplaćivale državnu pomoć bankrotiranoj kompaniji “Montenegro erlajns”, čime je nanijeta šteta državi od preko 50 miliona eura, potvrdio je “Vijestima” ministar Mladen Bojanić.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) proteklih dana donijela je dva konačna rješenja, jednim je utvrdila da je ovoj kompaniji mimo Zakona o državnoj pomoći tokom 2018. i 2019. uplaćeno 12,7 miliona eura, a drugim da sva pomoć dijeljena kroz Zakon o ulaganju i konsolidaciji “Montenegro erlajnsa” (43 miliona) nije bila usklađena sa Zakonom o državnoj pomoći, kao ni sa obavezama Crne Gore iz Sporazuma o pridruživanju Evropskoj uniji.

Dodjelu te pomoći dogovaralo i isplaćivalo je bivše Ministarstvo saobraćaja na čijem čelu je bio Osman Nurković, odobravala i izglasavala Vlada Duška Markovića, a cijeli potupak je trebalo da kontroliše Savjet Agencije za zaštitu konkurencije, kojim je predsjedavao tadašnji i sadašnji predsjednik Miodrag Vujović.

Agencija je rješenjem obavezala Ministarstvo da pokrene proceduru povrata ovog nezakonito isplaćenog novca od “Montenegro erlajnsa”, koji je u međuvremenu otišao u stečaj.

“U skladu sa rješenjem AZZK-a, Ministarstvo kapitalnih investicija će prijaviti potraživanje stečajnom sudiji/vijeću, iako smo potpuno svjesni da država neće moći ništa naplatiti. Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija već radi na pripremi prijave protiv lica odgovornih za pripremu, donošenje i sprovođenje nezakonitih odluka koje su koštale građane Crne Gore više desetina miliona eura”, kazao je Bojanić na pitanje “Vijesti” da li i koliko novca mogu povratiti od bankrotirane avio-kompanije, kao i da li će podnijeti prijave tužilaštvu.

Ni nezakonita pomoć nije pomogla avio-kompaniji da opstane
Ni nezakonita pomoć nije pomogla avio-kompaniji da opstanefoto: Savo Prelević

AZZK je naložila Ministarstvu i da pripremi predlog zakona koji će sadašnji Zakon o ulaganju i konsolidaciji “Montenegro erlajnsa” biti poništen. Ovaj zakon usvojen je krajem decembra 2019. iako prethodno nije zatražena saglasnost Agencije o usklađenosti državne pomoći, što je bila obaveza i prema domaćem zakonu, ali i Sporazumu sa EU. Zakonom je bila predviđena isplata 155 miliona eura avio-kompaniji, ali su od jula do kraja avgusta iz više tranši isplaćena 43 miliona. AZZK je 3. septembra donijela privremenu odluku kojom je Vladi zabranila dalje dodjele državne pomoći “Montenegro erlajnsu”, koji je krajem decembra zbog nemogućnosti daljeg rada obustavio letove.

Bivša Vlada prevarila komesara Varheljija

Bojanić je “Vijestima” proslijedio i pismo evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija koje je 3. februara prošle godine, mjesec nakon usvajanja spornog zakona o pomoći “Montegero erlajnsu”, poslao tadašnjem premijeru Markoviću, resornom ministru Nurkoviću i tadašnjem i sadašnjem predsjedniku Savjeta AZZK Vujoviću, kojim ih jasno upozorava da državna pomoć “Montenegro erlajnsu” nije u skladu sa obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka EU.

“Dodatno, pored ovih zloupotreba, prevarili su i zvaničnike EU i nakon njihovog jasnog upozorenja, uplatili 43 miliona eura ‘Montenegro erlajnsu’, potpuno svjesni da pored štete po budžet ugrožavaju i put Crne Gore u EU”, kazao je Bojanić.

Ovo pismo, prema informacijama “Vijesti”, nikada nije zvanično zavedeno u Ministarstvu, Vladi i Agenciji, niti u arhivama postoje zvanični odgovori na njega.

Varhelji pismo
Varhelji pismo

U periodu kada je stiglo ovo upozorenje evropskog komesara, Vlada je bila u pregovorima sa Evropskom unijom o otvaranju posljednjeg neotvorenog pregovaračkog Poglavlja 8, koje se odnosi na upravu na oblast konkurencije.

Sagavornik “Vijesti” iz tog perioda kazao je da je uži krug osoba uključenih u pregovore znao za ovo pismo, ali da o njemu nije postojala pisana komunikacija, dok je u razgovorima sa predstavnicima EU obećavano da sporni zakon o pomoći “Montenegro erlajnsu” neće biti primjenjivan.

Novac tajno isplaćivan nakon otvaranja poglavlja

I sporni zakon zaista nije primjenjivan, što je uticalo da se pregovori o otvaranju posljednjeg poglavlja o konkurenciji uspješno okončaju 30. juna prošle godine, što je tadašnja Vlada saopštila kao svoj veliki uspjeh.

Međutim, samo nekoliko dana nakon toga počinje tajno uplaćivanje višemilionskih suma novca ovoj avio-kompaniji. Od početka jula do 25. avgusta kompaniji su isplaćena 43 miliona eura, što joj na kraju, zbog njenih ogromnih gubitaka i dugova, ništa nije pomoglo.

“Donosioci odluka su tada bili svjesni da se krše pravila EU na koja smo bili upozoreni. Da taj novac nije uplaćivan tokom jula i avgusta kompanija bi već tada prestala da leti, što njima nije bilo prihvatljivo iz političkih razloga zbog avgustovskih izbora. Smatralo se da je bolje zataškati problem i privremeno produžiti život avio-kompanije, a da se suočavanje sa EU ostavi za poslije izbora”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

I Varhelji u svom pismu iz februara 2020. ukazuje da je pravilno postupanje u ovom slučaju važan test za pregovaračko Poglavlje 8, te da će postupak u ovom slučaju uticati na napredak pregovora.

On navodi da mjere državne pomoći iz ovog spornog zakona ne bi trebalo da budu na snazi prije nego što AZZK ne da mišljenje o takvoj vrsti pomoći. On premijeru, ministru i predsjedniku Savjeta AZZK ukazuje da je to definisano i crnogorskim Zakonom o kontroli državne pomoći, kao i Pravilima EU o državnoj pomoći.

Komesar EU bolje znao domaće propise od ministara

Članom 12 Zakona o kontroli državne pomoći, na koji se poziva Varhelji, propisuje da se državna pomoć ne smije dodijeliti prije odlučivanja Agencije za zaštitu konkurencije.

Regulativama EU je definisano da će evropska Komisija neprestano, u saradnji sa državama članicama, analizirati sve vrste pomoći koje postoje u tim državama, te da će predlagati mjere koje će unaprijediti funkcionisanje unutrašnjeg tržišta. Takođe, ukoliko Komisija utvrdi da se državna pomoć zloupotrebljava ili nije u skladu za zakonima, nalaže državama vremenski rok kojim se takva pomoć ukida ili mijenja. Ako to države u propisanom roku ne urade, Komisija upućuje predmet Sudu pravde EU u Luksemburgu.

Uprkos tome, kako konstatuje Varhelji u pismu, crnogorski parlament je usvojio Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA. “Evropske komisija smatra da ovo izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi poštovanja člana 73 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Crne Gore koji predviđa da mjere državne pomoći treba da procijeni nezavisni organ, odnosno AZZK. Stoga Vas molimo da popravite situaciju. Organu za kontrolu državne pomoći treba dati sredstva i informacije, kako bismo ispratili slučaj i usvojili odluku...”, navodi Varhelji u pismu uz dodatak da Crna Gora treba da poštuju zakonodavtsvo svoje zemlje i obaveze iz Sporazuma

On navodi da prema Izjavi AZZK, Agencija nije mogla donijeti odluku prije usvajanja spornog zakona zbog nepotpunosti dokumentacije koju joj je dostavila Vlada i vremenskih ograničenja.

Varhelji navodi da Komisija EU podržava AZZK u cilju primjene pravila EU o državnoj pomoći u ovom slučaju, imajući na umu cilj kojim bi se smanjili poremećaji u pružanju usluga MA, kao i obezbjeđivanju kontinuirane dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem.

“To bi moglo rezultirati održivim rezultatima sa nižim troškovima i rizicima za crnogorske poreske obveznike”, naveo je Varhelji.

Tužilaštvo nije samo postupilo po rješenjima

S obzirom da su rješenja Agencije kojim se državna pomoć od 55 miliona u posljednje tri godine proglašava nezakonitom, donijeta 19. aprila i 5. maja, Vijesti su prije dva dana pitale Više i Specijalno državno tužilaštvo da li će istragu pokrenuti po službenoj dužnosti.

“Povodom pitanja postavljenih u vašem mejlu, obavještavam vas da u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici nije formiran predmet”, odgovoreno je iz ovog tužilaštva.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva “Vijesti” nijesu dobile odgovor.

Država i dalje gubi novac po zakonu čija je legalnost sporna

Iako je Agencija naložila da se hitno pokrene procedura ukidanja Zakona o ulaganju i konsolidaciji “Montenegro erlajnsa”, on i dalje proizvodi višemilionske štete po državu.

Aerodromi Crne Gore juče su naplatili iz državnog budžeta 9,5 miliona eura po osnovu pravosnažne presude koju su dobili protiv bivšeg nacionalnog avio-prevoznika “Montenegro erlajnsa”. Novac je naplaćen prinudnim putem, angažovanjem javnog izvršitelja.

Iako se ovaj dug odnosi na bivšu avio-kompaniju, Privredni sud je donio odluku da se Aerodromi mogu naplatiti iz državnog budžeta jer je spornim zakonom bilo predviđeno da će Vlada uplatiti novac “Montenegro erlajnsa” da plati dug Aerodromima. Iz dijela novca uplaćenog u avgustu prošle godine, 15 miliona se odnosilo na dug Aerodromima.

Pitanje naplate preostalih 9,5 miliona eura direktno iz budžeta preko javnih izvršitelja pokrenuo je prošle godine tadašnji izvršni direktor Aerodroma Danilo Orlandić. Najveći dio ovog novca otiće će na plaćanje sudskih sporova i obeštećenja, jer je bivši menadžment Aerodroma izgubio sudske sporove vrijedne preko 14 miliona eura, od čega većina tek dolazi na naplatu.

Preporučujemo za Vas