ima li drugog održivog rješenja do usvajanja budžeta

Ministarstvo ne odustaje od nove politike: Većim akcizama do bržeg članstva u EU

Privreda traži od ministra Spajića da se privremeno odustane od planirane akcizne politike i da se dijalogom dođe do održivih rješenja do usvajanja budžeta za 2022. godinu Zbog nove akcizne politike cijene kutije cigareta od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 do 50 centi, litra gaziranih pića za 12 centi, kilograma slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od 7 do 15, centi zavisno od vrste i procenta alkohola

18015 pregleda 43 reakcija 27 komentar(a)
Pozitivne ocjene za programsko budžetiranje:Sa jučerašnje sjednice odbora, Foto: SAVO PRELEVIC
Pozitivne ocjene za programsko budžetiranje:Sa jučerašnje sjednice odbora, Foto: SAVO PRELEVIC

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja neće odustati od namjere da od 1. jula poveća akcize na duvan, alkoholna pića, gazirana pića i slatkiše, iako na tome insistira cjelokupna poslovna zajednica.

Ministar finansija Milojko Spajić istakao je da je nova akcizna politika koja je dio predloga ovogodišnjeg budžeta, planirana zbog usaglašavanja sa evropskim integracijama i da država ne može da bude selektivna po tom pitanju, odnosno, da jedne obaveze ispunjava, a druge ne.

Porašće dodatno sivo tržište cigareta

“Sada donosimo odluke koje su u korist našeg ubrzanog članstva u EU. Mi smo osam godina u čekaonici za učlanjenje, nemamo vremena za čekanje i moramo sve mjere da sprovodimo. Selektivni ne možemo biti”, istakao je Spajić na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, koji će danas nastaviti dvodnevnu raspravu o predlogu budžeta za 2021.

Spajić
Spajićfoto: Savo Prelević

Rok za potpuno usklađivanje sa akciznom politikom EU je dan pristupanja Crne Gore EU.

Prvi dio sjednice juče je bio posvećen iznošenjem stavova o predlogu budžeta za ovu godinu predstavnika poslovnih udruženja (Privredna komora, Unija poslodavaca, Američka privredna komora, Montenegro biznis alijansa), Asocijacije menadžera, NVO sektora, sindikata, Državne revizorske institucije (DRI) i Centralne banke (CBCG), a akcizna politika nove Vlade obilježila je sjednicu.

Zbog nove akcizne politike cijene kutije cigareta od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 do 50 centi, litra gaziranih pića za 12 centi, kilograma slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od 7 do 15 centi, zavisno od vrste i procenta alkohola.

Cijena kutije cigareta od 1. jula mogla bi biti veća za 30 do 50 centi - Mila Kasalica i Spajić
Cijena kutije cigareta od 1. jula mogla bi biti veća za 30 do 50 centi - Mila Kasalica i Spajić foto: Savo Prelević

Privreda traži od Spajića da se privremeno odustane od planirane akcizne politike i da se dijalogom dođe do održivih rješenja do usvajanja budžeta za 2022. godinu.

Stav privrednika je da će nova akcizna politika dovesti do rasta sive ekonomije, posebno kada je u pitanju prodaja cigareta po kome je Crna Gora prepoznata kao jedna od država sa najvećom nelegalnom prodajom i da se projektovani prihodi u budžetu od akcizne politike neće ostvariti, već da će se desiti scenario iz 2018. godine.

Tada je Vlada zbog nove akcizne politike imala veliki pad prihoda u budžetu, nakon čega je ponovo korigovala akcize.

Privrednci su zamjerili Spajiću i što ih nije konsultovao prije donošenja odluke o novim akcizama.

Ministar nije komentarisao mogućnost da se desi scenario iz 2018. godine.

Pad prihoda od akciza na duvan 23 odsto

Privrednici su saopštili da su za prva tri mjeseca ove godine prihodi od akciza na duvan manji za 23 odsto od plana, što je dodatni signal za zabrinutost.

Potpredsjednica PKCG Nina Drakić istakla je da je izostao dijalog Vlade sa poslovnom zajednicom kada je riječ o poreskim zakonima.

“Prije svega mislim na akciznu politiku. Planirane akcize na duvan će uticati na rast cijena od 50 do 60 odsto, a samo u odnosu na Srbiju cijene će biti veće za oko 25 odsto. Uz svu dobru volju inspekcijskih organa nijesam sigurna da će se suzbiti sivo tržište”, rekla je Drakićeva.

Iz Američke privredne komore (APK) su pozvali da se odustane od punjenja ovogodšnjeg budžeta novom akciznom politikom, da se odmah otvori dijalog i da se dođe do održivih rješenja za budžet u 2022. godini.

“U domenu akciza imamo kratkoročno i dugoročno negativne efekte. Kratkoročno neće se obezbijediti planirani godišnji prihod od 30 miliona i to je svima jasno. Može se samo obezbijediti veći gubitak po budžet. Dugoročno, strane investicije su važne za Crnu Goru i možete misliti kakvu poruku šaljemo da će privreda dodatno u krizi biti opterećena”, rekao je predsjednik APK Nikola Tripković.

Iz UPCG su podsjetili na scenario iz 2017. i 2018. godine kada je plan fiskalne konsolidacije predviđao rast od akciza od 30 odsto, dok se u stvarnosti desio pad od 25 odsto.

“Tada smo upozoravali na to šta će se desiti, a moguća je identična situacija sada. Predlog je da se zastane, da se crno tržište svede na minimum. Procjena je duvanske industrije da ako bi se do 16 odsto sivog tržišta ubacilo u legalne tokove možemo nadomjestiti ovaj prihod koji je planiran u budžetu kroz najavljeno povećanje akciza”, kazala je generalni sekretar UPCG Suzana Radulović.

Prije tri godine tadašnja Vlada je u kratkom vremenu tri puta povećala akcize na duvan što je uticalo na rast cijene paklica za oko jednog eura.

Sve to uticalo je na bujanje sivog tržišta, koje je prema zvaničnim podacima ubrzo prepolovilo legalni promet duvanskih proizvoda, a državne prihode po ovom osnovu smanjilo za trećinu.

Spajić je objasnio i da su akcize targetirane i zbog stvari “koje kreiraju negativne eksternalije za društvo”, te da se zdravstveni budžet mora nečim puniti.

Budžetska rezerva na sajtu Vlade

“Ovo je mali početak da se krene u rješavanje deficita Fonda za zdravstveno osiguranje”, istakao je ministar.

Od povećanja akciza na duvan Vlada očekuje prihod od 16,8 miliona eura, koje bi, kako je navedeno, uložili u unapređenje javnog zdravlja.

Ukupni primici budžeta zajedno sa depozitima su projektovani na 2,446 milijardi eura, od čega su primici dvije milijarde.

Izvorni prihodi su planirani na 1,87 milijardi, a izdaci na dvije milijarde.

Deficit budžeta projektovan je na 139 miliona, kapitalni budžet na 203 miliona, tekuća budžetska rezerva na oko 75 miliona, dok su nedostajuća sredstva projektovana na 575 miliona.

Ines Mrdović iz NVO Akcija za socijalnu pravdu pitala je Spajića da obrazloži zašto je projektovana budžetska rezerva na 75 miliona, kao i da li uži kabinet Vlade odobrava novac za liječenja i koja je to suma u ovih pet mjeseci.

Spajić je kazao da smatra da je budžetska rezerva morala biti veća, a najavio je da će uskoro na sajtu Vlade biti dostupni svi podaci o njoj jer su se obavezali da će se novac transparentno trošiti.

“Od ove sume 40 miliona je za suzbijanje posljedica kovid krize, a 26 miliona za ‘To Montenegro’”, rekao je Spajić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović najavio da će biti formirana Direkcija za socijalnu pravdu u koju će se slivati svih zahtjevi za dodjelu socijalnih pomoći koji će se zajedno sa ostalim institucijama analizirati prije nego novac bude dodijeljen.

Spajić i Milatović
Spajić i Milatovićfoto: Savo Prelević

“Plan je da ta direkcija bude u okviru ministarstva finansija. Imali smo situaciju u prethodnoj Vladi da je samo u jednom danu 900.000 eura dodijeljeno kao ova vrsta pomoći. Toga više neće biti”, rekao je Milatović.

Spajić je najavio sastanak sa predstavnicima svih boračkih organizacija kako bi se postiglo rješenje u vezi sa tim da svi jednako dobijaju novac iz budžeta što sada nije slučaj.

Marko Sošić iz NVO Institut Alternativa pozvao je da se riješe pravne praznine u vezi nedostatka buudžetske transparentnosti, da se uredi pitanje privremenog finansiranja i da se odbor za ekonomiju aktivnije uključi u koncipiranje budžeta.

Opštine nezadovoljne jer njihovi projekti nijesu u predlogu budžeta

Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština (ZO) Dušan Raičević istakao je da predlog budžeta nema razvojnu komponentu bez kojeg nema daljeg ekonomskog napretka.

On je kazao da je Ministarstvo finasija ignorisalo apel UO za sastanak u vezi sa tim da se riješe određena pitanja.

“Jedinstven je stav ZO da je neophodno sagledati određene projekte koje su opštine delegirale, a koji nijesu našli svoje mjesto u budžetu”, istakao je Raičević.

DRI i CBCG sumnjaju u ostvarenje budžeta

Predsjednik Senata DRI Milan Dabović kazao je da je rizik po budžet to što je planirao da nema novog zaduživanja, te da je mogućnost da se ono desi. Taj stav obrazložio je time što se dovode u pitanje efekti primjene seta zakona koji su sastavni dio budžeta.

“Postoji rizik tehničke mogućnosti primjene ovih zakona”, istakao je Dabović.

DRI, prema njegovim riječima, podržava koncept prelaska na programsko budžetiranje koji je iskorak naprijed, ali postavlja pitanje kakvi će biti njegovi efekti u ovoj godini, imajući u vidu da se već pet mjeseci sprovodi privremeno finansiranje.

Predstavnica CBCG Marijana Mitrović Mijatović istakla je da se može desiti da budžetski deficit može biti veći zbog neizvjesnosti koju nosi pandemija koronavirusa, te da je moguće da se projekcije u budžetu ne ostvare.

“Nove mjere mogu imati negativna uticaj na poslovni ambijent. Prije svega izmjena akcizne politike koja može dovesti do povećanja cijena i ugroziti turističku konkurentnost”, rekla je Mijatovićeva.

U CBCG sumnjaju i da će elektronska fiskalizacija dati očekivane rezultate, da je potrebna strategije za upravljanje dugom i oprez sa izdavanje novih garancija.

Preporučujemo za Vas