Ukupan promet u trgovini na malo u Crnoj Gori u 2020. godini iznosio je 1,6 milijardi eura, a na samo hranu i lijekove otišla je polovina te sume, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku Monstata iz istraživanja o prometu koje objavljuju za svaku treću godinu.
Iako je prošla godina bila krizna, promet u trgovinama bio je za 224 miliona, ili za 16 odsto, veći nego 2017. godine a čak za pola milijarde ili 45 odsto više u odnosu na 2001. godinu.
Najviše novca građani Crne Gore, s obzirom da lani skoro da nije bilo stranih turista, potrošili su na kupovinu hrane 668 miliona eura, što je 41,7 odsto ukupnog prometa u svim trgovinama. Uvoz hrane lani je iznosio 394 miliona eura ali po veleprodajnim cijenama, dok se domaći promet računa po većim maloprodajnim cijenama. To pokazuje da se novac dominantno troši na uvoznu hranu. Udio prodaje hrane u ukupnom prometu 2017. godine iznosio je 35,4 odsto.
Za hranu je prošle godine potrošeno 180 miliona eura više nego 2017, kada je ta cifra iznosila 487 miliona eura. Kako je prošle godine bilo znatno manje turista nego tri godine ranije, razlozi za ovoliki skok u kupovini hrane mogu biti rast cijena, povećanje broja stanovnika, stvaranje zaliha zbog straha od pandemije i veća potrošnja jer se zbog ograničenja kretanja i karantina više jelo.
Ukupno potrošnja na hranu je i veća od ovih brojki jer je značajan broj građana kupuje direktno od domaćih proizvođača, jer se taj promet ne vidi u zvaničnim evidencijama.
Prošle godine je na kupovinu hljeba, tjestenina i peciva u registrovanom prometu potrošeno 85 miliona eura, što je 15 miliona više nego 2017. Na meso i prerađevine potrošeno je 147 miliona ili čak 33 miliona više nego prije tri godine. Na mlijeko, mliječne proizvode i jaja u trgovinama su potrošena 82 miliona eura, što je rast od 37 miliona.
Na ulja i masti je potrošeno 37 miliona ili devet miliona više, a na svježe i zamrznuto voće i povrće 61 miliona ili 29 miliona više nego 2017. godine.
Na šećer, čokoladu i ostale slatkiše u godini korone potrošeno je 77 miliona eura ili 27 miliona više nego tri godine ranije. Prema ovom podatku, prošle godine je potrošnja slatkiša po građaninu iznosila 123 eura.
Period pandemije koronavirusa uslovio je da tokom prošle godine promet farmaceutskih proizvoda skočio 2,23 puta nego što je to bio slučaj prije četiri godine. Ukupna vrijednost prodatih proizvoda je bila 123 miliona i u ukupnom prometu je učestvovala sa 7,7 odsto. U 2017. promet proizvoda farmaceutske industrije vrijedio je 54 miliona eura, a činio je svega četiri odsto tadašnjeg ukupnog prometa u svim maloprodajnim objektima. Iznosi za hranu i farmaceutske proizvode čine polovinu ukupnog prometa u svim trgovinama.
Na bezalkoholna pića (kafa, čaj, sokovi,...) u trgovinama je lani potrošeno 78 miliona eura, a na alkoholna 40 miliona. Promet bezalkoholnih pića porastao je za 27 miliona eura, a alkoholnih je smanjen za 12 miliona u odnosu na 2017.
Prodaje cigareta i ostalih duvanskih proizvoda lani je vrijedila 57 miliona eura, dok je 2017. godine iznosila 61 milion. Ovo pokazuje da se legalno tržište cigareta još nije oporavilo od drastičnog rasta akciza iz 2018. godine.
Iznenađujuće je i da je lani više novca potrošeno za kupovinu gorivo i ulja za motorna vozila, kada su više mjeseci važila ograničenja kretanja, nego 2017. godine. Prošle godine su za ove proizvode potrošena 72 miliona eura, a tri godine ranije 56 miliona.
Na mušku, žensku i dječju odjeću i ostalu odjevnu galanteriju prošle godine je potrošeno 56 miliona eura, ista suma kao i tri godine ranije. Dok je za obuću, računajući i sportsku, izdvojeno 60 miliona eura, šest miliona manje nego u 2017. godini.
Na aparate i preparate za ličnu higijenu izdvojena su 43 miliona eura, značajno više nego tri godine ranije kada je za ove proizvode potrošeno 28 miliona.
Lani je za sredstva za čišćenje i održavanje domaćinstva, što su i preporučivale epidemiološke vlasti, potrošeno 56 miliona eura, odnosno 21 milion više nego ranije.
Prodaja računara i telefona povećana na 64 miliona
Najveći rast protekle godine zabilježen je sektoru koji se odnosi na kompjutersku opremu čiji je promet iznosio 40 miliona, što je 2,64 puta više nego 2017. godine kada je vrijedio 15 miliona.
Do rasta interesovanja za ovu vrstu proizvoda došlo je zbog potreba da djeca prate on-line nastavu, povećao se i rad od kuće, a i interesovanje građana da u periodu ograničenja i izolacija dosadu krate on-line igrama.
Za kupovinu novih telefonskih aparata lani su potrošena 24 miliona eura, što je skoro deset puta više nego u 2017. godini promet ovih proizvoda vrijedio svega 2,5 miliona eura.
Pad potrošnje na kućne uređaje i namještaj
U periodu krizi skoro da je prestala prodaja velikih kućanskih aparata - frižderi, šporeti, mašine za pranje, peći... Lani je za tu vrstu investicija u domaćinstvu izdvojeno 4,8 miliona eura, dok je za njihovu kupovinu u 2017. godini potrošeno 12 puta više novca - 58 miliona eura.
Manje se trošilo na kupovinu namještaja - 35 miliona, za razliku od tri godine ranije kada su izdvojena 43 miliona eura.
Građani su štedili i na kupovini cvijeća, sadnica, sjemena i đubriva, jer je za te stavke zvanično potrošeno tek 1,6 miliona, a 2017. za ove artikle potrošeno je sedam miliona eura.
Bonus video:
