Odbor za ekonomiju počeo raspravu o predlogu budžeta za 2022.

Spajić: Neće biti potrebe za zaduženjem

Glavni cilj fiskalne poltike zdo 2024.godine stabilizacija makroekonomskog ambijenta i javnih finansija i stvaranje preduslova za dinamični ekonomski rast na nivou od prosječno pet odsto

58880 pregleda 111 komentar(a)
Spajić, Foto: Screenshot/Youtube
Spajić, Foto: Screenshot/Youtube
Ažurirano: 21.12.2021. 18:50h

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je kazao da je Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu investicioni u dva pravca i to u ljudske resurse kroz program "Evropa sad", a drugi pravac je kroz kapitalne investicije.

"Radikalno smo popravili stanje u finansijama i vide se poboljašanja. Možemo da konstatujemo velik uspjeh Vlade koja je preokrenula jednu tešku situaciju u kojoj se našla i radikalno popravila stanje u finansijama", rekao je Spajić na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet koji je započeo dvodnevnu raspravu o predlogu budžeta na narednu godinu.

Spajić je ocijenio da napretku u javnim finansijsma svjedoči činjenica da će rast ekonomije ove godine biti iznad Vladinih najnovijih predviđanja od 13,4 odsto, odnosno preko 14 odsto.

Ministar je kazao da je glavni cilj fiskalne poltike za period od ove do 2024. godine stabilizacija makroekonomskog ambijenta i javnih finansija i stvaranje preduslova za dinamični ekonomski rast na nivou od prosječno pet odsto.

Spajić je saopštio da su izvorni prihodi projektovani u iznosu od 1,97 milijardi eura, dok su izdaci na nivou od 2,21 milijardu, dok je kapitalni budžet projektovan na novo od 252,18 miliona eura.

Deficit budžeta u narednoj godini je planiran na nivou od 243,1 miliona eura ili 4,5 odsto BDP-a.

"Za potrebe otplate duga u narednoj godini planirano je 292 miliona, a ukupna nedostajuća sredstva projektovana su na nivou od 497,94 miliona. Očekuje se se da za potrebe finansiranja budžeta u narednoj godini neće biti potrebno novo zaduženje", kazao je Spajić.

Prvi dio sjednice danas je bio posvećen iznošenju stavova o predlogu budžeta za ovu godinu predstavnika poslovnih udruženja (Privredna komora, Američka privredna komora), Asocijacije menadžera, NVO sektora, sindikata, DRI i CBCG.

Na sjednici odbora, gdje zaiteresovane strane svake godine iznose svoje stavode u vezi predloga budžeta, po prvi put se nijesu pojavili predstavnici Unije poslodavaca (UPCG) i Unije slobodnih sindikata (USS).

Predsjednik Senata DRI Milan Dabović kazao je da je fiskalni rizik za budžet osnovica za planiranje prihoda za narednu godinu.

"Prema projekcijama za devet mjeseci ove godine imamo ostvaren porez na dobit 69 miliona eura, a projekcije za narednu godinu su 60 miliona. To je nemoguće, jer se porez na dobit ne može smanjiti za devet miliona. PDV i akcize se vežu za BDP i ako imamo njihov veliki njihov onda imamo i skok BDP-a. Činjenica da je za 2022. BDP-a projektovan 8,7 odsto, ali kad pogledamo PDV je rast oko 20 odsto", rekao je Dabović.

Predstavnica CBCG Marijana Mitrović Mijatović je kazala da program "Evropa sad" ima krupne fiskalne mjere i rizike, da pozdravljaju glavne cilj za za unapređenje standarda, ali da dijele mišljenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da program fazno treba sprovesti.

"Za izvorne prihode imamo 15 mjera, ali je rizik što jedan broj njih traži duži prerod. Akcize mogu povećati sivu ekonomiju, naročito na duvanske proizvode. Preraspodjela troškova rada može dovesti do smannjena broja zaposlenih i tu su rizici. Oprezovanje imovine zahtijeva dodatni vremenski period, jer predlog zakona još nije usvojen", kazala je Mitrović Mijatović

PKCG smatra da je potrebno fazno povećati minimalac, jer će iznos od 450 eura opteretiti mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske privrede i povećati im troškove. Predsjednika PKCG Nina Drakić je kazala da u dijelu akciza postoji rizik, te da su prethodne godine u pokazale da su nagle izmjene akciznog kalendara dovele do rasta sivog tržišta i do 40 odsto. "Predlog zakona o akcizama treba još jednom razmotriti i oslušnuti šta kaže privreda. Bilo je zemalja koje su pristupile EU i dobile period od četiri godine za usklađenje akcizne politike", kazala je Drakić.

Izvršni direktor Američke privredne komore Marko Miročević ukazao je da godinama insistiraju da poslovna zajednica na vrijeme bude uključena u blagovremno donošenje zakona koji se tiču njenog poslovanja, da racionalno treba sagledati prihodnu stranu budžeta i da u procjenama o rastu turizma treba biti obazriv i uzeti u obzir rizike da pandemija još traje.

Predstavnik Udruženja ratova boraca 90-tih Radan Nikolić tražio je da se amandmanom kroz tekuću budžetsku rezervu opredijeli 110.000 eura i da se taj novac ravnomjerno raspodijeli svim boračkim organizacijama.

Predstavnik NVO Institut Alternativa Marko Sošić ocijenio je da nije dovoljno urađeno na reformi kapitalnog budžeta i da nijesu ispoštovane preporuke DRI koja je u dva navrata ukazana na nezrelost kapitalnog budžeta.

Sošić je rekao da ih brine transparentnost u radu jer nijesu mogli doći do bodovnih lista za projekte iz kapitalnog budžeta i izvještaja MMF-a u vezi kapitalnih projekata (PIMA izvještaj). Ukazao je i da Ministarstvo finansija ne objavljuje redovne izvještaje o programskom budžetiranju.

Sošić je preporučio Odboru za ekonomiju da budu aktivniji i da traže informacije na koje je ukazao od resornog ministarstva.

Spajić tvrdi da PIMA izvještaj još nije završen.