izvoz iz crne gore

(INFOGRAFIK) Ugašen najveći izvoznik, ostala struja i sirovine

Gotovi i finalni proizvodi poput farmaceutskih iz “Hemomonta”, suvog mesa, vina i piva... čine svega oko deset odsto ukupnog izvoza

67178 pregleda 67 reakcija 55 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Crna Gora je prošle godine imala izvoz od 437 miliona eura, dok je uvoz vrijedio 2,5 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 17,5 odsto.

Najveći izvoznik Kombinat aluminijuma je u međuvremenu skoro ugašen, drugi najznačajniji izvozni resurs je struja koja zavisi od kiše, a većina preostalog izvoza odnosi se na sirovine, rude i otpadne sekundarne sirovine. Gotovi i finalni proizvodi poput farmaceutskih iz “Hemomonta”, suvog mesa, vina i piva čine svega oko deset odsto ukupnog izvoza.

Najznačajniji izvozni proizvod, prema podacima Monstata, bio je alminijum kojeg je izvezeno za 88,5 miliona eura, od čega sirovog aluminijuma 81,3 miliona eura. Ovaj proizvod čini 20 odsto ukupnog izvoza. Kombinat aluminijuma - Uniprom je krajem decembra zbog problema sa visokim cijenama električne enrgije smanjio proizvodnju za oko 90 odsto, pa će Crna Gora ove godine imati znatno manji izvoz iako će ova praznina, makar u trgovinskom bilansu, djelimično biti popunjena izvozom električne energije.

Izvoz struje vrijedio je 64,1 milion eura, ali je istovremeno njen uvoz iznosio 70 miliona eura. Crna Gora je prošle godine tokom ljeta i dijela jeseni zbog suša morala da uvozi značajne količine struje po vrlo visokim cijenama što je stvorilo ove razlike.

Treći najznačajniji izvozni proizvod je drvna građa, odnosno rezane daske i grede, u vrijednosti od 27,9 miliona eura. Izvoz kompleksnijih proizvoda od drveta i namještaja vrijedio je tek dva miliona eura.

Izvoz farmaceutskih proizvoda vrijedio je 22,7 miliona eura, i oni sada postaju jedan od rijetkih strateških a finalnih proizvoda.

Starog željeza i otpadaka od željeza izvezeno je u vrijednosti od 21,8 miliona eura. Nikšićka Željezara Toščelik, čija je tehnologija zasnovana na topljenju starog željeza, prestala je u maju prošle godine sa ionakom niskom proizvodnjom a turski vlasnici pokušavaju da je prodaju. Porazno djeluje podatak da je starog i otpadnog željeza izvezeno pet puta više, nego proizvoda od gvožđa i čelika (4,26 miliona). Sa ovako visokim cijenama električne energije koje prelaze 200 eura po MWh, odnosno oko osam puta su više nego što je Željezara ranije plaćala, teško je očekivati obnovu proizvodnje u nekadašnjem nikšićkom gigantu.

Rude cinka iz pljevaljskog rudnika Šuplja stijena izvezeno je za 13,8 miliona eura, a rude boksita za 9,82 miliona eura.

Suvog i dimljenog meso izvezeno je 11,6 miliona, od čega je skoro 80 odsto otišlo na tržište Srbije u iznosu od 8,9 miliona eura.

Izvoz vina vrijedio je 12,2 miliona eura, a najviše je izvezeno u Srbiju 5,8 miliona, Bosnu i Hercegovinu 2,2 miliona, Kinu 1,7 miliona, Kosovo 633 hiljade...

Ogrevnog drveta, peleta i briketa izvezeno je za 7,15 miliona eura, tri i po puta više nego namještaja. Najviše ovog proizvoda u vrijednosti od 5,8 miliona eura je izvezeno na Kosovo, koje je prije nekoliko godine zabranilo sječu šuma za sirovine i ogrev kako bi zaštitilo ovaj resurs koji je bio značajno uništen.

Crna Gora je prošle godine izvezla duvana i duvanskih proizvoda u vrijednosti od 7,7 miliona eura. Novi duvanski kombinat, čiji je vlasnik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, sredinom prošle godine je prestao sa proizvodnjom, nakon što je Vlada zaustavila tranzit cigareta preko Luke Bar i najavila strože kontrole domaćih proizvođača. Novi duvanski nije proizvodio cigarete za domaće tržište već samo za izvoz.

Najviše duvanskih proizvoda, prema carinskim papirima, izvezeno je u ratom uništenu Libiju u vrijednosti od tri miliona eura, zatim u Ujedinjene Arapske Emirate 2,64 miliona, pa u južnoameričku državu Surinam 1,2 miliona.

Jednog od rijetkih preostalih gotovih proizvoda iz metalske industrije - ležajeva iz fabrike u Kotoru, izvezeno je za 7,5 miliona eura. Iako je vlasnik fabrike iz Japana, crnogorski ležajevi najčešće se ugrađuju u evropske automobile. Ovog proizvoda je u Španiju izvezeno za 2,9 miliona eura, u švedsku za dva miliona, a po milion eura u Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Izvoz uglja vrijedio je 7,5 miliona eura. Ovo se odnosi na pljevaljski rudnik jer je beranski prestao sa radom još u 2020. godini.

Nekada značajni crnogorski izvozni proizvod bilo je pivo, međutim prošle godine njegov izvoz vrijedio je 3,5 miliona eura. Skoro kompletni izvoz odnosi se na tri tržišta - BiH sa 1,2 miliona eura, Kosovo sa 1,1 milion i Albaniju sa 920.000 eura.

Ukupan izvoz svih vrsta voća i povrća prošle godine je vrijedio sedam miliona eura, dok je uvoz bio 52 miliona. Izvoz otpadnog bakra vrijedi 7,62 miliona eura, starih akumulatora i baterija 1,55 miliona, a starog papira i kartona 1,34 miliona.

Ukrajini bombe, Americi pištolje, Kini i Rusiji instrumente, Ugandi avione

Iz Crne Gore je prošle godine izvezeno oružja u vrijednosti od 2,7 miliona eura, kao i eksplozivnih i pirotehničkih sredstava za još milion i po.

U Mojkovcu postoji fabrika oružja, u Beranama eksploziva, a i Ministarstvo odbrane ponekad prodaje svoje viškove.

Prema podacima Monstata, u Srbiju je prodato bombi i granata za 1,2 miliona a Ukrajini za 633 hiljade eura. Revolvera i pištolja izvezeno je u Sjedinjene Američke Države za 427 hiljada eura.

Eksploziva i pirotehnike je najviše prodato Mađarskoj za 333 hiljade eura, Ujedinjenim Arapskime Emiratima za 285 hiljada, Srbiji za 264 hiljade, Ugandi za 219 hiljada...

Crna Gora je lani izvozila i vozduhoplove, kosmičke letjelice i njihove djelove za 1,22 miliona eura, od čega najviše u Ugandu za 324 hiljade, Srbiju za 241 hiljadu, Kipar za 204 hiljade...

Izvezeno je i dva miliona eura vrijednih “instrumenata i aparata za fizičke i hemijske analize”, od čega u Kinu za 1,13 miliona, a u Rusiju za 532 hiljade.

U Njemačku “izvozili” auta, telefone u Ameriku, a naftu u “razno”

Međutim, oko 50 miliona crnogorskog izvoza je u stvari reeksport ili vraćanje mašina, uređaja i vozila sa greškom proizvođaču u zemlju porijekla.

Naprimjer, ako Crna Gora uveze hiljadu novih automobila iz Njemačke a kod deset se utvrdi neka greška ili kvar i oni se vrate proizvođaču, to se u Monstatovoj metodologiji računa kao izvoz 10 automobila iz Crne Gore u Njemačku.

Slično je i sa ostalim mašinama, uređajima i aparatima. Crna Gora “izvozi” mašine i ako ih investitor uveze da bi ih ovdje koristio za gradnju a kasnije ih vrati u svoju zemlju.

Tako je Crna Gora lani “izvezla” mašina, mehaničkih uređaja i djelova za 25,7 miliona eura, električnih mašina i opreme za 9,4 miliona, putničkih i drugih motornih vozila za 9,44 miliona, aparata za telekomunikacije za 3,87 miliona...

Prema ovim podacima Crna Gore je lani “izvezla” mašina u Njemačku za šest miliona eura, u Italiju za 3,4 miliona, u Švedsku za dva miliona... U Sjedinjene Američke Države “izvezeno” je 1,32 miliona eura u električnim mašinama, kao i telekomunikacionih aparata za 1,3 miliona... U Njemačku je izvezeno putničkih automobila za tri miliona.

Crna Gora iako nije otkrila naftu, izvozi naftna ulja i to u vrijednosti od 9,7 miliona eura. Iako se na Monstatovom spisku nalazi 200 država i teritorija naftnih ulja za 5,7 miliona eura izvezeno je u rubriku razno, a 3,9 miliona u Sloveniju.