Priređivačima igara na sreću se značajno povećavaju sve vrste naknada koje plaćaju, uvode se stroži uslovi za dobijanje koncesija, priređivači će voditi evidenciju o svim isplatama dobitaka i izdavati potvrde, uvodi se i registar osoba koje neće moći da učestvuju i igrama na sreću i ulaze u njihove objekte kao što su korisnici socijalne pomoći, zavisnici od kocke, studenti koji dobijaju državne stipendije, osobe koje ne plaćaju alimentaciju...
To je između ostalog navedeno u dugo očekivanom predlogu Zakona o igrama na sreću i nagradnim igrama koje je priredilo Ministarstvo finansija, a u koji su uvid imale “Vijesti”. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Ministarstvo je za izradu predloga zakona angažovalo grupu autora iz Beograda.
Zakon rađen bez radne grupe
Nacrt ovog zakona je još krajem 2020. godine stavljen na javnu raspravu koja je trebalo da se završi još prije godinu 28. februara 2021. godine, ali je produžavana pa se okončala 31. maja sa velikim brojem primjedbi. Ministarstvo je trebalo da sačini izvještaj o javnoj raspravi i objaviti ga u roku od 15 dana od njenog završetka, ali to nije urađeno. Priređivači su tražili da se zbog velikog broja izmjena zakona i primjedbi održi drugi krug javne rasprave, ali se ni to nije desilo.
Prema nedavno usvojenom Programu rada Vlade, usvojanje ovog zakona je predviđeno u drugom kvartalu (april-jun) ove godine. Za izradu ovog zakona nije bila formirana radna grupa u kojoj bi učestvovali priređivači i drugi predstavnici NVO sektora, iako je uredbom Vlade to definisano kao obaveza u pripremi zakona i strategija.
Vlada očekuje da novi zakon o igrama na sreću donese u budžet 25 miliona eura, skoro duplo više nego do sada. Taj novac se očekuje kako bi se napunile rupe u budžetu nastale ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranja, uvođenja neoporezivog dijela na zaradu i povećanja minimalne zarade.
Dažbine duplo veće
Prema ovoj novoj verziji zakona, kladionicama se povećava mjesečna naknada sa 500 na 800 eura po uplatnom mjestu i terminalu, kao i varijabilna sa 10 na 20 odsto razlike između uplata i isplata. Slično je povećanje naknada i kod ostalih vrsta priređivača, a uvedene su i nove godišnje markice od po 100 eura za svaki uređaj. Sve to praktično znači da će priređivači plaćati duplo više nego do sada.
Istovremeno se priređivačima nameću stroži uslovi i veći iznosi obaveznog osnovnog kapitala i bankarskih garancije, dok im se uvode nove obaveze u vođenju evidencija, izdavanju potvrda o dobitku i da onemogućavaju ulazak u svoje prostorije osobama koje se nađu u Registru isključenih lica koje će da vodi ministarstva. Nove obaveze značile bi i dodatne troškove za zapošljavanje i drugačije informacione tehnologije.
Priređivači su na prethodnoj javnoj raspravi upozorili da mnogi neće izdržati značajno uvećane dažbine, da su one već rekordne u odnosu na region, kao i da povećanje naknade ne znači da će se povećati državni prihodi, jer postoji veliki rizik od sivog tržišta.
U kladionice neće moći hiljade “isključenih”
Velika novina je uvođenje Registra isključenih lica kojeg će sačinjavati Ministarstvo. To je u stvari spisak osoba kojima se zabranjuje ulazak u prostore gdje se priređuju igre na sreću i učestvovanje u igrama na bilo kojim platformama.
U tom registaru će se nalaziti svi članovi domaćinstava koja su korisnici materijalnog obezbjeđenja (socijalne pomoći), osobe kojima je dijagnostikovana patološka zavisnost od kockanja, redovni studenti na državnom ili privatnom univerzitetu kojima je dodijeljena stipendija, osobe protiv kojih se vodi krivični postupak zbog nedavanja izdržavanja - alimentacije, kao i oni kojima je sud izrekao zabranu učestvovanja.
Sporna ustavnost predloga
Kako je zamišljeno predlogom zakona, nadležene državne institucije bi redovno dupunjavale i korigovale spisak na kojem bi se nalazila imena i osnovni lični podaci tih osoba. Zaposleni kod priređivača bi od svakog igrača tražili lični dokument i provjeravali da li je na spisku. Ostaje otvoreno pitanje da li bi ovakve zabrane i dijeljenje ličnih podataka bile u skladu sa odredbama Ustava o ljudskim pravima i zaštitom ličnih podataka.
Ove isključene grupe broje i nekoliko desetina hiljada građana, pa se postavljaju i tehnička pitanja - koliko bi trajalo pregledavanje takvog spiska kod priređivača, koliki bi se stvorili redovi i gužve, morali bi postojati radnici koji bi samo to radili,...
U predlogu je navedeno da bi zakon stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu, ali da bi se primjenljivao u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu. Ako bi zakon bio usvojen u drugom kvartalu, kako je planirano, ali je pitanje kakav će odnos prema ovom zakonu imati nova Vlada, njegova primjena bi mogla početi tek krajem godine. Što znači da se ove godine ne bi mogla u budžet sliti ni ona teoretski zamišljena suma od 25 miliona eura.
Geometri će mjeriti udaljenost od škola
Novi zakon rješava staru dilemu koliko objekti u kojim se priređuju igre na sreću mogu biti udaljen od obrazovnih ustanova.
U sadašnjem Zakonu piše da “udaljenost objekta u kojima se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću od obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) ne može biti manja od 250 metara”. Ali nije bilo navedeno kako se to mjeri i ko to utvrđuje.
U nacrtu zakona iz 2020. godine je pisalo da ta udaljenost “ne može biti manja od 200 metara vazdušne linije”, ali ne i ko to utvrđuje.
U sadašnjem predlogu je navedeno da je ta udaljenost najmanje 200 metara i da ona predstavlja “najkraći bezbjedni pješački put od najbliže ivice zgrade obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) do ulaza u objekat u kojem se priređuju igre na sreću”.
Napisano je i da potvrdu o ovoj udaljenosti “izdaje organ nadležan za premijer i katastar a prilaže priređivač uz zahtjev” za dobijanje koncesije/saglasnosti za to mjesto za igre na sreću.
Državna lutrija i direktni nadzor kazina
Velike novine su osnivanje državne kompanije za lutrijske igre, čiji osnivački kapital ne može biti manji od 500 hiljada eura i bankarska garancija od 150 hiljada eura. Zakonom nije predviđeno kada bi ova kompanije trebalo da bude osnovana.
Sadašnjoj privatnoj Lutriji Crne Gore istekla je koncesija krajem 2016. godine, i od tada se te igre ne priređuju.
Novina je i uvođenje direktnog on-line nadzora nad priređivačima igara na sreću u kazinima, putem online igranja (interneta) i lutrijskih igara, koje su do sada bile izuzete iz ovog vida državnog nadzora.
Informacioni sistem priređivača mora da vjerodostojno i u realnom vremenu prati, bilježi i čuva podatke o svim primljenim uplatama i isplatama, i da na svaki zahtjev nadležnih bezuslovno omogući spajanje na njegov sistem, radi neposrednog nadzira.
Bonus video:
