u Ministarstvu za ekonomski razvoj su bili optimisti, stručnjaci misle drugačije

Ekonomske posljedice rata u Ukrajini: Crnogorski turizam na udaru, region teško može izvući sezonu (INFOGRAFIK)

Iako su iz doskorašnjeg resora Jakova Milatovića bili optimisti i tvrdili da ne očekuju veliki pad broja turista, pa ni iz Rusije, Dženifer Idu iz Evropske komisije za putovanja smatra da bi rat u Ukrajini mogao loše da utiče na destinacije u Istočnoj Evropi, pa i na Crnu Goru

63679 pregleda 101 komentar(a)
Umjesto na pripremu sezone, mjeseci su izgubljeni  na sastavljanju nove Vlade: Budva, Foto: Morsko dobro
Umjesto na pripremu sezone, mjeseci su izgubljeni na sastavljanju nove Vlade: Budva, Foto: Morsko dobro

Crnogorski turizam, kao jedan od glavnih stubova ekonomije, jako će pogoditi rusko-ukrajinski sukob, s obzirom na to da su to dva značajna emitivna tržišta za Crnu Goru.

Gosti iz Rusije i Ukrajine činili su oko 20 odsto turističkog prometa u prošloj godini i, iako su u Ministarstvu za ekonomski razvoj, do skoro dok je njim rukovodio Jakov Milatović, bili optimisti i tvrdili da neće biti veliki pad broja turista, pa ni iz Rusije, stručnjaci misle drugačije.

Dekan Fakulteta za turizam u Budvi Rade Ratković za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kaže da je Crna Gora za ovu godinu izgubila tržišta Ukrajine i Rusije.

”U Ukrajini je rat, ljudi ne mogu ni da pobjegnu, a kamoli da dođu da odmaraju. Što se tiče Rusa, ni na njih ne treba računati, nema letova, nema ništa”, rekao je Ratković.

Šefica istraživanja u Evropskoj komisiji za putovanja (ETC) Dženifer Idu za CIN-CG kaže da je Crna Gora jedna od eksponiranijih evropskih destinacija, uz Tursku, Kipar, Letoniju, Finsku, Estoniju i Litvaniju.

U 2019. ruska potrošnja učestvovala sa 34 odsto u ukupnoj potrošnji u Crnoj Gori: Dženifer Idu
U 2019. ruska potrošnja učestvovala sa 34 odsto u ukupnoj potrošnji u Crnoj Gori: Dženifer Idufoto: Screenshot/Youtube

”Očekuje se da će destinacije u Istočnoj Evropi proći lošije od drugih regiona zbog većeg oslanjanja na putovanja iz Rusije”, rekla je Idu.

U Ministarstvu za ekonomski razvoj su za CIN-CG kazali da ogroman potencijal za uspješnu ljetnju turističku sezonu, kao i do sada, vide u zemljama regiona i da im je fokus na osnaživanju određenih i otvaranju novih tržišta, posebno na teritoriji Zapadne, Centralne i Sjeverne Evrope.

”To će nam omogućiti da nadomjestimo nedolazak turista iz Ukrajine. Što se tiče turista iz Ruske Federacije, mišljenja smo da neće doći do značajnog pada broja turista, a to će nam donijeti prihode na nivou između 90 odsto i 100 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, što je iznos od oko milijardu eura”, naveli su iz Milatovićevog doskorašnjeg resora.

Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov za CIN -CG je rekao da mu ovo izgleda nerealno, “ali Ministarstvo bi trebalo da zna”.

Da će sezona biti uspješna rekao je i bivši potpredsjednik Vlada, sada novi premijer Dritan Abazović.

On je na konferenciji za novinare 20. aprila, predstavljajući koncept nove Vlade koja je izabrana u četvrtak, rekao da će ovogodišnja turistička sezona biti izvanredna i da u tome leži značajan dio spašavanja javnih finansija Crne Gore.

Abazović je ranije poručio da je među prioritetima priprema sezona, međutim umjesto toga, mjeseci su izgubljeni na sastavljanju nove Vlade i podjeli resora po partijama...

Ratković upozorava da se pripreme sada rade za sljedeću godinu.

Kad se sve sabere, naš prihod, objektivno, ne može biti veći od 320 miliona eura: Ratković
Kad se sve sabere, naš prihod, objektivno, ne može biti veći od 320 miliona eura: Ratkovićfoto: PR Centar

”Ostale zemlje Mediterana pripreme za sezonu naredne godinu počinju za uskršnje praznike”, kazao je Ratković.

”Ružno pače” Mediterana

Ratković smatra da je centralni problem Crne Gore struktura turističkog tržišta, to što nema organizovanog turizma sa njemačkog, britanskog, francuskog i skandinavskog tržišta, niti se na tome radi organizovano.

”Mi smo kao ružno pače, mimo svih zemalja Mediterana, dominantno penetrirani u ove posljednje dvije-tri godine na niskoplatežna tržišta, odnosno region, Rusiju i Ukrajinu, i to je neodrživo. Kad god su nam ta trišta dominirala, mi smo bili u gubicima i prije pandemije”, rekao je Ratković.

Komentarišući podatke o prihodima od turizma od milijardu eura, kaže da to nije realan prihod, već je to način obračuna koji je i pređašnja vlast koristila u propagandne svrhe.

”To je procjena doprinosa turizma, gdje se u obzir uzima i ono u sivoj zoni i to je takozvana satelitska metoda obračuna, ali to nijesu žive pare. Te pare su negdje drugo završile, ne u bilansima turističkih preduzeća. Inače, nama je najveći prihod bio 542 miliona 2019. godine. Ove godine, kad se sve sabere, naš prihod, objektivno, ne može biti veći od 320 miliona eura”, smatra Ratković.

Navodi i da su turisti iz regiona siromašniji nego prošle godine, zbog rasta cijena energenata i osnovnih životnih namirnica, što će uticati i na njihovu manju posjetu i slabiju potrošnju.

Dženifer Idu navodi da je pandemija kovid-19 već izazvala značajan pad ruskog turizma u posljednje dvije godine.

”Naši podaci pokazuju pad od 80 odsto ruskih dolazaka u Evropu u 2020. u poređenju sa 2019”, rekla je ona.

Objašnjava da je prije ruske vojne invazije na Ukrajinu, ETC predviđao da će ruski putnici biti jedan od ključnih pokretača oporavka evropskog turizma i da će rusko tržište biti među deset najvećih faktora koji doprinose rastu, zajedno sa Njemačkom, UK, SAD i Kinom.

”Malo je vjerovatno da će se ovo sada ostvariti. Osim toga, tržišta istočne Azije takođe mogu imati negativan uticaj zbog zatvorenog vazdušnog prostora i ukidanja direktnih ruta ka Evropi u kratkom i srednjem roku”, kazala je Idu.

Prema njenim riječima, Rusi imaju tendenciju da troše mnogo, što znači da će se još veći uticaj osjetiti u smislu potrošnje u turizmu na pogođenim destinacijama.

Podsjeća da je u 2019. ruska potrošnja učestvovala sa 34 odsto u ukupnoj potrošnji u Crnoj Gori.

”U 2021. godini, Crna Gora je imala relativno bolje rezultate od većine evropskih destinacija. Prije početka ukrajinsko-ruskog sukoba, učinak turizma u 2022. godini izgledao je obećavajući, uz rast ruskih dolazaka i noćenja u Crnu Goru u prva dva mjeseca ove godine”, navela je Idu.

Međutim, kako je kazala, ne očekuje se oporavak za destinacije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ruski turizam u bliskoj budućnosti.

”U više zemalja udio ruskog turizma je pao od 2014. jer su prethodne sankcije nakon ruske aneksije Krima i depresijacija rublje imale trajni uticaj”, rekla je Idu.

Podsjeća da je Srbija zadržala dobre odnose i vazdušnu povezanost sa Rusijom i Crna Gora će možda moći da iskoristi ovo i vidi brži oporavak od ostatka Evrope nakon ukidanja ekonomskih sankcija Rusiji.

Broj ruskih turista u Crnoj Gori 2014. godine iznosio je oko 318,3 hiljade, da bi već naredne godine, nakon ruske aneksije Krima i sankcija EU, kojima se pridružila i Crna Gora, pao na 298,3 hiljade. Značajniji oporavak zabilježen je 2019. godine kada je broj ruskih turista (posjeta) premašio 380 hiljada.

Iz Ukrajine je prošle godine bilo oko 136 hiljada turista, dok je prethodnih godina njihov broj bio značajno manji.

Iz Aerodroma Crne Gore su rekli da je, shodno najavama, ove godine Ukrajina trebalo da ima 75 rotacija na Aerodromu Podgorica, a 1.139 rotacija na Aerodromu Tivat.

Milica Dabanović iz Aerodroma za CIN-CG kaže da su prije rata najave bile da ukupan broj rotacija za ljetnju sezonu 2022. čini 4.460 rotacija na Aerodromu Podgorica i 3.827 rotacija na Aerodromu Tivat, što znači da je učešće Ukrajine u ukupnom saobraćaju trebalo da bude 15 odsto na nivou preduzeća.

Raste "porez na siromašne"

Ekonomske posljedice rata u Ukrajini prvo su se osjetile kroz rast cijena energenata i hrane. Nakon što je većina crnogorskih građana obradovana povećanjem plata, zahvaljujući Vladinom programu Evropa sad, ubrzo je uslijedio cjenovni šok: enormno poskupljenje goriva, a zatim i osnovnih životnih namirnica - hljeba, mlijeka, mesa, jaja, ulja, brašna…

Prema podacima Ujedinjenih nacija, Ukrajina i Rusija proizvode 30 odsto svjetske pšenice, 20 odsto kukuruza i 75-80 odsto suncokretovog ulja, a rat između njih izazvao je nestabilnost na tržištima žitarica, što je dovelo do snažnog rasta cijena na globalnom nivou.

U Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, dok je na njegovom čelu bio Milojko Spajić, za CIN-CG su kazali da je Vlada odmah uradila ono što je do nje - usvojila paket mjera namijenjen ublažavanju posljedica prouzrokovanih događajima u Ukrajini i da je likvidnost budžeta države obezbijeđena.

Navode da inflacija i nema toliki uticaj na rast budžetskih prihoda, koliko ima povećanje raspoloživog dohotka građana kroz program Evropa sad.

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica navodi da je svaka promjena cijena energenata, koji su inputi ukupnim investicijama u proizvodnje, uslovila i nestabilnost na tržištima prehrambenih proizvoda.

”Visoke cijene energenata i hrane su kroz inflaciju ništa drugo do ‘porez na siromašne’”, rekla je Kasalica za CIN-CG.

Spoljnotrgovinska razmjena sa Rusijom je, međutim, na niskom nivou i ta država nije među vodećim trgovinskim partnerima Crne Gore (Srbija, Kina, Njemačka).

Crna Gore je prošle godine iz Rusije uvezla robu vrijednu oko deset miliona eura. Najviše cigarete za 3,3 miliona eura, naftna ulja i gas za 1,8 miliona. A izvezla je robe u vrijednosti 2,3 miliona.

Iz Ukrajine je Crna Gora uvezla proizvode vrijedne šest miliona, i to najviše meso i suvo voće, a izvezla proizvode za oko 1,2 miliona eura.

Na dan ruske invazije barel nafte prešao granicu od 100 dolara

Istog dana ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara, cijena barela nafte je na svjetskim tržištima skočila oko pet odsto, prelazeći psihološki nivo od 100 dolara po barelu, prvi put od 2014. godine, zbog straha trgovaca od poremaćaja u snabdijevanju. Cijena prirodnog gasa je takođe u jednom danu povećana oko 30 odsto.

U Crnoj Gori su cijene goriva četiri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu skočile oko 2,5 odsto, a već 15. marta i do 20 odsto. Cijene goriva se u Crnoj Gori usklađuju petnaestodnevno i na rekordnim su nivoima, iako su u međuvremenu padale nekoliko centi.

Ove sedmice je došlo do novog rasta cijena, pa litar eurosupera 95 i 98 trenutno košta 1,73, odnosno 1,77 eura, a eurodizela 1,76 eura. Na dnevnom redu sjednice Skupštine koja je počela u četvrtak su izmjene i dopune Zakona o akcizama, koje predviđaju njihovo smanjenje, što će sniziti cijene goriva.

Kasalica smatra da ekonomski nije realno, bar do kraja godine, očekivati značajno smanjenje trendova, a Vladimir Gligorov da će se više znati sredinom maja kada će biti jasnije čemu tačno Rusija teži u Ukrajini.

”Ako Rusija ne odustane od cilja potpune okupacije Ukrajine, teško je predvidjeti sa bilo kojom preciznošću privredne posljedice i promjene cijena”, kaže Gligorov.

Podsjeća da su najviše pogođene zemlje koje se dosta oslanjaju na gas i zavise isključivo od Rusije.

”Srbija je tu u najgorem položaju. Zemlje sa izlazom na more, kao Crna Gora, mogu da traže alternativne izvore. A mogao bi i region u cjelini ako bi se dogovorili”, smatra Gligorov.

Na pitanje da li će ekonomska kriza povećati korupciju i organizovani kriminal u regionu, odgovara da bi korupcija mogla da se smanji ako bi se to htjelo, jer je značajno širenje korupcije preko ruskih veza.

”Što se organizovanog kriminala tiče, to je problem koji je dosegao takve velike razmjere prije svega u jugoslovenskim ratovima i u kasnijoj nespremnosti da se sa njim zemlje nose. Pa taj problem može zaista da se pogorša prije svega zbog političke oslabljenosti država, njihovih vlasti u regiji”, upozorava Gligorov.

Poslanici ne žure da spuste cijene

Nakon goriva, poskupio je i hljeb, usljed rasta nabavnih cijena brašna zbog privremene zabrane izvoza iz Srbije, pa vekna osnovnog bijelog hljeba košta od 1. marta 80 centi. Bivša vlada je predložila ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na brašno i ulje, međutim ta mjera, odnosno izmjene Zakona o PDV-u čekaju u Skupštini mjesecima, kao i smanjenje akciza na gorivo. Izmjene Zakona o PDV-u takođe su na dnevnom redu Skupštine i biće razmatrane sljedeće sedmice.

Cijena vekne osnovne vrste bijelog pšeničnog hljeba početkom prošle godine iznosila je 50 centi, da bi u julu u dogovoru sa Vladom bila zamrznuta na taj iznos do kraja 2021. U januaru ove godine je cijena povećana na 65 centi.

Prema podacima Monstata, cijene u februaru u Crnoj Gori bile su veće 6,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno toliko iznosi godišnja stopa inflacije, dok je u martu iznosila skoro deset odsto.

Najviše su u martu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasle cijene goriva za motorna vozila 34,6 odsto, hljeba i žitarica 34 odsto, jestivih ulja i masti, 32,1 odsto, a zatim povrća 27,5 odsto, mlijeka, sira i jaja 14,6 odsto, kafe i čaja 14,2 odsto, šećera i slatkiša 11,3 odsto, mesa 9,9 odsto, voća 9,1 odsto...

Vlada je, u pokušaju da spriječi novi rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata, krajem februara usvojila i Informaciju o potrebi formiranja robnih rezervi, navodeći da je praksa drugih država pokazala da su robne rezerve potrebne svakoj ozbiljnoj ekonomiji jer utiču na stabilizaciju cijena.

Time bi Crna Gora dobila državne rezerve, prvi put od 2003. godine.

Mila Kasalica podsjeća da su robne rezerve bile resurs kojeg su se donosioci odluka odavno, predlogom crnogorskih neoliberala, odrekli bez promišljanja.

”To za otvorene, male ekonomije donosi rizike oko šokova u vezi eksternih poremećaja u svijetu. Nakon više od petnaestak godina nepostojanja rezervi tekuće se može konstatovati očigledno: magacinski prostori su visoko-zapušteni, dok su tankeri na jugu i sjeveru zemlje u devastirajućem stanju. Samim tim, inovirane potrebe za eventualnim uspostavljanjem robnih rezervi obavezuju na značajno javno investiranje, pa tek onda uspostavljanje modela zaliha, koji bi na kratki rok čuvale raspoložive dohotke građana-nki od naglašenih udara cijena”, kazala je Kasalica.

Osim energenata i osnovnih životnih namirnica, porasle se cijene građevinskog materijala što je uticalo i na rast cijena stanova.

Prema podacima Privredne komore (PKCG), došlo je do povećanja cijena asfalta 55 odsto, betona 20 odsto, pijeska 50 odsto, armature 40 odsto te polietilena 40 odsto

Iz PKCG su nedavno kazali da je tokom prošle godine cijena izgradnje zabilježila rast od oko deset odsto, a već za prva tri mjeseca ove godine još deset odsto.

Sankcije uvedene, podaci se tek prikupljaju

Rusiji zbog napada na Ukrajinu, EU i SAD kontinuirano uvode oštre sankcije, koje podržava većina zemalja svijeta, pa i Crna Gora.

Sankcije EU Rusiji obuhvataju zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione, zabranu ruskih vladinih medija, te zamrzavanje imovine pravnim i fizičkim licima.

Crna Gora je 4. marta zatvorila vazdušni prostor za ruske avione, ali unutar Vlade nije postojala saglasnost da se uvedu sankciji Rusiji, pa je nakon dva bezuspješna pokušaja odluka o tome donijeta na sjednici 8. aprila.

Paket sankcija odnosi se na 696 ruskih državljana, finansijske institucije, imovinu, medije, promet, distribuciju dobara...

Na spisku sankcionisanih su, između ostalih, predsjednik Rusije Vladimir Putin, premijer Mihail Mišustin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, portparolka Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova…

Formirano je i Koordinaciono tijelo za sprovođenje sankcija, koje je do sada imalo jedan sastanak na kojem su identifikovane institucije koje su zadužene za sprovođenje restriktivnih mjera. Međutim, za sada nema podataka da li je neko od investitora pod sankcijama. Prema nezvaničnim informacijama, institucije zadužene za sprovođenje sankcija, tek treba da prikupe takve podatke.

Prethodno je ruska Vlada, početkom marta, objavila spisak stranih država i teritorija koje “vrše neprijateljske radnje protiv Rusije, ruskih pravnih i fizičkih osoba”, na kojem se našla i Crna Gora.

Nema najave povlačenja ruskih investitora

Rusija je vodeći investitor u Crnoj Gori i od 2006. godine uložila je više od 1,5 milijardi eura, od čega milijardu u kupovinu nekretnina, a još 500 miliona su investirali uglavnom u turizam i industriju. Prema podacima Centralne banke, najviše ulaganja iz Rusije bilo je prve godine nakon sticanja nezavisnosti, 2007 - oko 215,8 miliona eura.

Visok priliv investicija iz Rusije zabilježen je i prošle godine, od 164 miliona eura, nakon što su 2014. i aneksije Krima investicije slabile. Tako su ulaganja Rusije u Crnu Goru 2014. godine oko 122 miliona, da bi se već 2015. smanjile na 68,9 miliona, a 2016. na 52,8 miliona. Značajniji rast zabilježen je tek prošle godine, a od ukupnog ulaganja 71 million se odnosio na investicije u domaća preduzeća i banke, a 59 miliona na kupovinu nekretnina. CBCG ne daje pojedinačne podatke o ulaganjima.

Ulaganja iz Ukrajine su znatno manja u odnosu na ruska i 2014. su iznosila oko devet miliona, da bi 2015. godine pala na oko tri miliona eura. U prošloj godini je zabilježen značajniji rast, na 11,8 miliona eura i ulaganja su se odnosila dominantno na nekretnine.

Iz Agencije za investicije (MIA) za CIN-CG kažu da se u narednom periodu može očekivati smanjenje stranih direktnih investicija u Crnoj Gori i u zemljama regiona.

”Međutim, Crna Gora ostaje atraktivna investiciona destinacija za kompanije koje su se povukle sa ruskog ili ukrajinskog tržišta ili su imale namjeru da ulažu na pomenuta tržišta. Takođe, određeni broj ruskih kompanija koje pretežno posluju sa zapadnim zemljama, pokušavaju da napuste Rusiju, usljed uvedenih sankcija, interupcije platnog prometa sa inostranstvom i sl.”, naveli su iz MIA.

Na pitanje da li očekuju povlačenje nekih ruskih investitora, odgovaraju da za sada nemaju takvih najava.

Najznačajnija ruska investicija, neposredno prije crnogorske nezavisnosti, bila je kupovina Kombinata aluminijuma (KAP) i Rudnika boksita Nikšić 2005. Te dvije kompanije prodate su Olegu Deripaski, vlasniku ruskog giganta Rusal, koji je pod sankcijama EU, Velike Britanije i SAD. Deripaska je upravljao KAP-om i Rudnicima do 2009. na osnovu većinskog vlasništva, a od tada do uvođenja stečaja 2013. godine, sa 29,36 odsto akcija koliko je imala i Vlada, na osnovu Ugovora o poravnanju.

Deripaska trenutno posjeduje turistički kompleks na rtu Platamuni i zemlju u zaleđu plaža Trsteno i Ploče, sve do Platamuna, koji su nedavno proglašeni za zaštićeno područje. Preko svoje kompanije Rasperia trading ltd posjeduje i 27,8 odsto u austrijskom Štrabagu, koji je vlasnik Crnagoraputa.

Zapad banka stabilna, za Adriatik ne očekuju sankcije

Iz Centralne banke su za CIN-CG rekli da je crnogorski bankarski sistem spreman da podnese eksterne šokove koji mogu proisteći iz ratnih dešavanja u Ukrajini.

Navode i da je poslovanje banke sa ukrajinskim kapitalom, Zapad banke stabilno, a da ne raspolažu informacijama da li bi se Adriatik banka mogla naći pod snakcijama.

Vlasnici Adriatik banke su rusko-kanadski milijarder Aleks Šnajder, u javnosti povezivan sa Putinom, i David Genecov. Oni su banku početkom 2020. godine kupili od azerbejdžanske kompanije Azmont Investments koja razvija projekat Portonovi.

Šnajder je suvlasnik kompanije “Midland Resources”, koja je upravljala nikšićkom Željezarom od sredine 2004. godine do kraja 2005. godine, kada je napustila fabriku i ostala dužna državi višemilionski iznos za poreze.

U CBCG ne očekuju povećanje kamatnih stopa, sve dok Evropska centralna banka ne poveća referentnu kamatnu stopu, kao što su to uradile Federalne rezerve SAD (FED).

Podsjećaju da je iz SWIFT-a (međunarodni sistem plaćanja) isključen jedan broj ruskih banaka koje nisu direktno prisutne u crnogorskom bankarskom sektoru, te se za sada ne zapažaju posljedice ovog isključenja.

Zbog izloženosti preko turizma, slabi crnogorska ekonomija

Međunarodne institucije, koje se bave prognozama rasta ekonomija, najavile su korekcije, jer je rat u Ukrajini pogodio ne samo crnogorsku, već i globalnu privredu. Prvo je to uradila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja prognozira da će bruto-domaći prozvod (BDP) Crne Gore u ovoj godini porasti 3,7 odsto, što je značajno niže od u novembru prognoziranih 5,7 odsto.

Upozoravaju da Crna Gora ima određenu izloženost preko turizma.

Svjetska banka (SB) smanjila je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,6 odsto sa 5,6 odsto koliko je prognozirala u januaru, navodeći da rat u Ukrajini pogoršava pozitivne perspektive.

Međunarodni monetarni fond (MMF) takođe je snizio u novim aprilskim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,8 odsto, sa oktobarskih 5,6 odsto.

Prema podacima Monstata, BDP za 2020. godinu iznosio je 4,19 milijardi eura, dok je 2019. bio 4,95 milijardi. Procjene su da će BDP za 2021. godinu iznositi oko 4,9 milijardi eura.

Bruto dodata vrijednost sektora pružanja smještaja i ishrane, odnosno hotelijerstva i ugostiteljstva, u 2020. godini, u odnosu na 2019, smanjila se 78,6 odsto, a u strukturi kreiranja ukupnog BDP-a pala je sa 7,8 u 2019. godini na dva odsto.

foto: CIN CG