Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović je kazao da nema zvaničnu informaciju da vlasnik Port of Adria želi da proda svoje vlasništvo u okviru Luke Bar, ali da je u nekim razgovorima došao do informacija da ipak imaju interesovanja za prodaju.
"Mi ne smijemo dozvoliti da neko drugi kupi taj dio. Mora država Crna Gora taj biser sačuvati za sebe da bi onda posle kroz kvalitetan ugovor možda našli potencijalnog investitora koji će da razvija sve one prednosti koje ima Luka Bar", rekao je Ibrahimović.
Poslanik Pokreta za promjene Vladan Raičević pitao je Ibrahimovića da li je Vlada pokrenula pitanje privatizovanog dijela Luke Bar.
On je kazao da je veoma ozbiljan svjetska kompanija "Mediterranean Shipping Company" (MSC) dala ponudu "Global Ports" koja upravlja privatizovanim dijelom Luke Bar i to da predstavi krajnji rok prodaje kompanije do 13. jula ove godine.
Povezani članci
Ranije je premijer Dritan Abazović najavio da je država zainteresovana da kupi operatera Luke Bar, kompaniju Port of Adria.
Među 26 svjetskih luka kojima upravlja Global Ports je i dio luke Bar, Port of Adria, koja je 2013 prešla u većinsko vlasništvo turske kompanije.
Turska kompanija Global Ports iz Istanbula kupila je u novembru 2013. za osam miliona eura većinski paket akcija "Kontejnerskog terminala" Luke Bar.
Ugovor o kupoprodaji 62,1% "Kontejnerskog terminala" Luke Bar potpisali su u Podgorici predsjednik vladine Tenderske komisije za privatizaciju, Branko Vujović, i izvršni direktor turske kompanije Global Ports, Saigin Narin.
Energetika izazov i za Crnu Goru
Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović pitao je ministra šta planira da uradi u sektoru energetike i kojom dinamikom.
Ibrahimović je kazao da će biti vođena velika bitka na globalnom nivou za energiju, te da će to biti izazov i za veće države, a ne samo za Crnu Goru.
Istakao je da je Crna Gora u vrhu svijeta po hidropotencijalima, te da se ne smije zaboraviti ni solarni ni vjetropotencijal.
"Moramo raditi na dekarbonizaciji i na zelenoj energiji Crne Gore", rekao je on.
Dodao je da je na inicijativu njegovog ministarstva usvojena Infromacija o potrebi za formiranje međuresornog radnog tijela za analizu i praćenje sigurnosti snadbijevanja energija i energentima.
Radulović je potom odgovorio da svaki neproduktivan rad ministarstva košta Crnu Goru na desetine miliona eura dnevno, što je milijardu godišnje, te da svaki dobar potez može donijeti i na stotine miliona eura.đ
"Samo 11 državnih kompanija dostavilo odgovore u vezi novozaposlenih"
Suzanu Pribilović iz DPS-a je interesovalo koliko je osoba od 1. aprila 2021. do 1. juna 2022. godine angažovano preko Agencije za posredovanje pri zapošljavanja u državnim kompanijama i koliko je novca po tom osnovu isplaćeno Agenciji.
Ibrahimović je kazao da je od 21 preduzeća nad kojim vrši nadzor MKI samo njih 11 poslao odgovor u vezi novozaposlenih.
"To je još jedan dokaz neprofesionalnosti menadžmenta i neprofesioalnosti... Ovakvim načinom i odnosom prema resornom ministarstvu bez želje sa saradnjom bojim se da će ova preduzeća produbiti krizu u svojem poslovanju", rekao je Ibrahimović.
Poručio je da neki direktori državnih preduzeća nisu poslušali MKI u vezi prestanka zapošljavanja novih osoba.
"Ovih dana nastavljaju sa zapošljavanjem. Ne znam da li su svjesni odgovornosti prema preduzećima kojima rukovode, a samim tim prema budžetu i građanima", rekao je Ibrahimović.
On je naveo da su u periodu koji je navela Pribilovićka samo Montengro bonus i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) angažovali radnu snagu preko Agencije za posredovanje.
"Montenegro bonus je angažovao pet osoba i imalo troškove po tom osnovu 18 hiljada. CGES je angažovao 24 osoba sa troškovima od 273 hiljade", rekao je Ibrahimović.
Pribilovićka je potom naglasila da podatke o broju zaposlenih nisu dostavili Elektroprivreda (EPCG), CEDIS, Luka Bar i Rudnik uglja.
Poslanica DPS-a Jovanka Laličić pitala je da li je konzorcijum kompanija Eni i Novatek koja je vršila istražno bušenje u crnogorskom podmorju dostavila izvještaj o izvedenim radovima, te da li je konzorcijumu vraćena bankarska garancija, kao i to u kojoj je fazi realizacije projekta druga bušotine, na koju se ugovorom obavezao konzorcijum Eni i Novatek.
Ibrahimović je saopštio da je rezultat bušenja negativan i da je konzorcijum pristupio zatvaranju bušotine.
"Imajući u vidu da su koncensionari izbušili bušotinu umanjenje bankarske garancije je u razmatranju", rekao je Ibrahimović.
Objasnio je da je bankarska garancija bila 42,5 miliona eura.
Bonus video:
