Ministarstvo finansija i Vlada nijesu dali pozitivno mišljenje na Predlog zakona o crnogorskoj razvojnoj banci (CRB), već je nakon pribavljenih mišljenja Centralne banke (CBCG), Državne revizorske institucije (DRI), Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) i Udruženja banaka (UBCG), konstatovano da taj tekst treba unaprijediti i osnivanje ostaviti za neki od “narednih ciklusa kreiranja ekonomske politike”.
”Ministarstvo finansija smatra da treba nastaviti sa jačanjem regulatornih i institucionalnih kapaciteta Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i reformom njegove kreditne politike, a ideju o transformaciji IRF-a i stvaranju nove institucije na tržištu razmotriti, u nekom od narednih ciklusa kreiranja ekonomske politike, a rješenja treba tražiti u saradnji između Vlade i Skupštine”, navodi se u mišljenju Ministarstva finansija.
Predlagač ovog zakona je poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović. On je predložio da CRB, za čije obaveze garantuje država bezuslovno i neopozivo, ima osnivački kapital od 100 miliona eura i da ga država iz budžeta uplaćuje.
Banka bi, prema predlogu zakona, novac pribavljala iz prihoda ostvarnih poslovanjem, rata po osnovu kreditnih plasmana i investicione aktivnosti, uzimanjem kredita i pozajmica, kao i primanjem donacija, izdavanjem hartija od vrijednosti, prodajom akcija i udjela iz portfelja IRF-a, ostataka likvidacione ili stečajne mase, prodajom preostale imovine u slučaju likvidacije ili stečaja sprovedenog nad firmama u vlasništvu IRF-a, prikupljanja po osnovu privatizacije državne imovine...
Predlogom je definisano da ova banka finansira projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja, da podstiče razvoj mikro, malog i srednjeg biznisa, finansira infrastrukturne projekate, javne i privatne investicije, podstiče proizvodnju i izvoz...
Radulović je predložio da Vlada i Skupština usvajaju godišnji finansijski izvještaj sa izvještajem o reviziji ove banke, a da reviziju njenog poslovanja radi DRI, dok bi CBCG bila zadužena za kontrolisanje poslovanja.
Ministarstvo finansija je u mišljenju navelo stav CBCG koja je ukazala da se primjena ciljeva koje ovaj predlog zakona predviđa već ostvaruje posredstvo IRF-a, te da ako se smatra neophodnim unapređenje ove oblasti potencijalno rješenje bi bilo da se mijenja zakona o IRF-u.
Iz vrhovne monetarne institucije dalje su ukazali da ovaj predlog nije u skladu sa evropskim propisima i da bi njegovo usvajanje imalo negativne implikacije u pristupnim pregovorima Crne Gore za učlanjenje u EU.
”Predlogom zakona o CRB predlaže se da kontrolu njenog poslovanja vrši CBCG neposrednim pregledom dokumentacije i izvještaja i ocjenom usklađenosti poslovanja sa “važećim propisima”. Ovako dato određenje je nedovoljno precizno i teško sprovodljivo u praksi, jer se njime ne određuju koji su to “važeći propisi” sa kojima bi CBCG trebalo da cijeni usklađenost poslovanja CRB”, konstatuje vrhovna monetarna institucija.
Iz DRI su ukazali da bi osnivački kapital od 100 miliona eura za CRB trebalo da se predvidi zakonom o budžetu države i da bi ta suma novca imala jednokratan fiskalni uticaj na budžetski rezultat kroz povećanje namjenske potrošnje za kapitalne izdatke (osnivački ulog).
DRI ukazuje da bi predlog da ona obavlja reviziju poslovanja ove banke uticalo na nezavisnost DRI koja ima zakonsko pravo da samostalno odlučuje o subjektima revizije.
Iz UBCG nijesu dostavili komentare na ovaj predlog zakona.
Predlogom zakona definisano je da ovom bankom upravlja Savjet sastavljen od pet članova i izvršni odbor, sastavljen od tri člana. Savjet banke imenuje Vlada, a činili bi ga tri člana koji se imenuju na predlog ministarstava finansija, ekonomije i kapitalnih investicija, dok bi po jednog člana predlagali državni Univezitet i Privredna komora. Savjet bi imenovao i opozivao članove izvršnog odbora koji bi činili generalni direktor, njegov zamjenik i pomoćnik.
Ne postoje smetnje za usvajanje, ali su potrebna pravila za dodjelu pomoći
AZK je ocijenila da bi to što bi CRB imala osnivački kapital od 100 miliona eura značilo da ova banka načelno može biti davalac državne pomoći.
”Predlog zakona definiše osnove za potencijalnu dodjelu državne pomoći, ali ne sadrži konkretne kriterijume za njenu dodjelu (intenzitet, instrumente dodijele, iznos, period dodjele). Primjenom ovog akta konkretno, Vlada vrši svoje nadležnosti propisane članom 100 Ustava. Imajući navedeno u vidu, ovim aktom se ne dodjeljuje neposredno državna pomoć, stoga ne postoje smjetnje za njegovo usvajanje, iz ugla propisa o državnoj pomoći. Ipak, da bi davalac mogao da dodjeljuje državnu pomoć, neophodno je podzakonskim aktom (šemom državne pomoći) bliže propisati i urediti pravila i procedure za dodijelu državne pomoći. U tom slučaju, shodno članu 10 zakona, neophodno je tražiti mišljenje Agencije prije donošenja tog akta”, objašnjeno je iz ASK.
Bonus video:
