morsko dobro ne odustaje

Mikijelj: Zgradu JRB ćemo preuzeti ili kupiti, utvrditi ko je sadašnji vlasnik - država ili "Vektra Montenegro"

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj je kazao da je Javno preduzeće Morsko dobro zatražilo od budvanske filijale Uprave za katastar i državnu imovinu dostavu hronologije upisa na katastarskim parcelama, kako bi se riješila sporna pitanja imovinsko-pravnog režima

16926 pregleda 3 komentar(a)
Zgrada Jugoslovenskog rječnog brodarstva, Foto: Vuk Lajović
Zgrada Jugoslovenskog rječnog brodarstva, Foto: Vuk Lajović

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ne odustaje od imovine Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB), pitanje je samo da li će se ući u proces kupovine ili preuzimanje zemljišta.

To je “Vijestima” kazao direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj, naglašavajući da se čeka dokumentacija iz katastra, kako bi se vidjela hronologija upisa na parcelama koje su predmet prodaje, odnosno utvrdilo ko je vlasnik.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović zatražila je da se licitacija za prodaju zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva nadomak Starog grada koju je oglasio stečajni upravnik kompanije “Vektra Montenegro” biznismena Dragana Brkovića, odloži sve dok se ne riješi sporno pitanje imovinsko-pravnog režima na zemljištu koje je predmet prodaje, jer je utvrđeno da je na nepokretnost upisana država Crna Gora. Ona je taj zahtjev uputila ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović.

Mikijelj je kazao da je Javno preduzeće Morsko dobro zatražilo od budvanske filijale Uprave za katastar i državnu imovinu dostavu hronologije upisa na katastarskim parcelama, kako bi se riješila sporna pitanja imovinsko-pravnog režima.

Mikijelj
Mikijelj foto: Vuk Lajović

”Shodno šestom Oglasu za prodaju dijela imovine stečajnog dužnika ‘Vektre Montenegro’ javnim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama data je mogućnost prodaje pojedinačno po tačkama Oglasa - pojedinačno za opštinu Budva zemljište površine 5.454 kvadrata i objekti 815 kvadrat korišćenje 1/1 ‘Vektra Montenegro’ i svojina 1/1 država Crna Gora. Cijeneći da je država vlasnik zemljišta, a ‘Vetra Boka’ korisnik, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je predložilo resornom ministarstvu pribavljanje mišljenja Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Zaštitnica je ocijenila spornim upis prava svojine na zemljištu u obimu prava 1/1 države Crne Gore i zatražila odlaganje prodaje imovine dok se ne riješi sporno pitanje imovinsko-pravnog režima na zemljištu”, kazao je Mikijelj.

Gradonačelnik Budve Milo Božović je krajem avgusta uputio Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom pismo namjere, zatraživši da ta državna kompanija koja upravlja obalom kupi zgradu JRB, koja se inače nalazi u zoni morskog dobra, jer je lokalna uprava onemogućena da 19. septembra za kada je bila zakazana licitacija učestvuje. Kao razlog Božović je naveo da je ovogodišnjim budžetom nije predvidjela izdvajanja od osam miliona eura za kupovinu.

Stečajni povjerilac u postupku koji se vodi pred Privrednim sudom za stečajnog dužnika “Vektru Montenegro” oglasio je prodaju dijela imovine javnim prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim kovertama. Predmet prodaje su nepokretnosti čija procijenjana imovina ukupno iznosi 14,6 miliona eura, od kojih je zgrada JRB procijenjana na 7.970.000 eura.

Stečajni upravnik je krajem avgusta obavijestio Opštinu Budva da se, ukoliko lokalna uprava ili državni organ imaju intenciju da otkupe nekretninu bivšeg Jugoslovenskog rječnog brodastva, mogu prijaviti u skladu sa propisanom procedurom.

Ministarstvo finansija podržalo je inicijativu za kupovinu nepokretnosti bivšeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva iz sopstvenih izvora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ukoliko bude izabrano kao najpovoljniji ponuđač, uz napomenu da konačnu odluku donosi Vlada.

Dragan Brković, blizak političkom vrhu DPS-a, trgovao je atraktivnu nekretninu prije gotovo dvije decenije za tri miliona eura od Beograđanina Nenada Đorđevića, nekadašnjeg visokopozicioniranog funkcionera JUL-a.

Godinama je Đorđević, koji je bio i vlasnik zemljišnog kompleksa na ostrvu Sveti Nikola, a koga je potom prodao Stanku Subotiću Canetu, namjeravao da od JRB-a napravi hotel, izgradi omanju marinu i ostale prateće sadržaje za visokoplatežnu klijentelu, međutim, kako mu to nije bilo dozvoljeno, jer nije donijet planski dokument, odlučio se da je proda. Na scenu stupa tada u zenitu poslovnog uspjeha podgorička kompanija “Vektra”.

Ni Brkoviću nije pošlo za rukom da odmah, u vrijeme investicionog buma, kada su mnogi inostrani biznismeni bili i te kako zainteresovani za ulaganje u Budvu, realizuje svoje vizije. Na svom sajtu “Vektra” je ranije imala detaljnu razradu svih projekata koje namjerava da realizuje, pa između ostalih i planove za JRB.

Brković je ovu imovinu založio na ime kreditnih linija od ukupno 60 miliona eura kod domaćih i inostranih banaka. Zgrada godinama propada, a iz Opštine su i ranijih godina dolazile incijative da se zgrada kupi i vrati u vlasništvo grada.

Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva je još prošle godine pokrenula postupak prinudne naplate poreskog potraživanja u iznosu od 170 hiljada eura od “Vektre Montenegro”, a nakon što to nije izmireno upisana je hipoteka na zgradu JRB.

Zaštitnica je u svom zahtjevu navela da je taj objekat svojina države, a da “Vektra” ima pravo korišćenja.

”Imajući u vidu dostavljenu dokumentaciju i važeću zakonsku regulativu, konkretno zakon o državnoj imovini, zaštitnik nema nadležnosti u odnosu na prethodne akte, a ovo imajući u vidu da su u konkretnom pitanju subjekti koji imaju svojstvo pravnog lica i u kontekstu toga nema mjesta primjeni člana 53 i 56 Zakona o državnoj imovini. Tim prije jer jedinice lokalne samouprave imaju zakonske zastupnike imovinsko-pravnih interesa u čijoj nadležnosti je davanje mišljenja na akte organa lokalne samouprave, pa tim i na predmetno pismo. Međutim, nakon što je zaštitnik izvršio uvid u elektronsku bazu Uprave za katastar i državnu imovinu list nepokretnosti broj 343 KO Budva u B listu bilježi svojinu u obimu 1/1 države Crne Gore, što nalazi spornim i iniciraće odlaganje prodaje predmetne imovine u stečajnom postupku sve dok se ne riješi sporno pitanje imovinsko pravnog režima na zemljištu koje je predmet prodaje”, piše u dopisu.