Privilegovanima manji "povraćaj doprinosa"

Nema povraćaja novca za državne funkcionere i zaposlene u privatnom sektoru koji ostvaruju primanja po više osnova u godišnjem iznosu većem od 55.000 eura

29611 pregleda 11 komentar(a)
Brojni državni funkcioneri koristili povoljnosti (ilustracija), Foto: Shutterstock
Brojni državni funkcioneri koristili povoljnosti (ilustracija), Foto: Shutterstock

Državni funkcioneri, kao i zaposleni u privatnom sektoru, koji ostvaruju primanja po više osnova u godišnjem iznosu preko 55 hiljada eura više neće imati pravo povraćaja novca za uplaćene doprinose preko tog iznosa, i tako dodatno zarade još po nekoliko hiljada eura.

To je navedeno u predlogu izmjena Zakona o obaveznim doprinosima socijalnog osiguranja koje je predložila Vlada i uputila Skupštini.

Granica za lična primanja do koje se plaćaju doprinosi sada iznosi oko 55 hiljada eura godišnjih primanja, a za sve doprinose koji se obračunaju preko toga, korisnik tog primanja ima pravo da traži povraćaj. Ovaj granični iznos se određuje aktom Ministarstva finansija iz jedne za sljedeću godinu, na osnovu povećanja prosječne zarade prema podacima Uprave za statistiku Monstat.

To pravo ranije su koristili brojni državni funkcioneri i ostvarivali dodatne prihode i od preko deset hiljada eura. To su koristili bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši vrhovni tužilac Ivica Stanković, guverner Centralne banke Radoje Žugić, viceguverner Nikola Fabris, bivša direktorica “Plantaža” Verica Maraš....

Stanković
Stankovićfoto: Boris Pejović

Na primjer, Radoje Žugić je od plate u 2021. godini ukupno dobio neto 56 hiljada eura, ali je od raznih drugih naknada imao još deset hiljada eura. Guverner je tražio povraćaj pretplaćenih doprinosa i dobio dodatnih skoro deset hiljada eura. Ako bi se usvojila ova izmjena zakona, on bi imao pravo povraćaja samo za iznos pretplaćenih doprinosa na osnovnu zarade, jer se više u ovo pravo neće sabirati ostali prihodi.

Žugić
Žugićfoto: Boris Pejović

Verica Maraš je za posljednju godinu svog direktorovanja dobila povraćaj pretplaćenih doprinosa i visini od 23,5 hiljada eura.

Maraš
Marašfoto: Boris Pejović

Izmjenama se obračun doprinosa za poljoprivrednike unosi u zakon, a do sada je bio određen uredbom, što ovoj grupi osiguranika daje veću pravnu sigurnost.

Predviđeno je i da se doprinosi ne plaćaju na iznos naknade za novorođeno dijete, kao i na zaradu fizičkog lica koje ostvari dohodak po osnovu ličnih primanja ili samostalne djelatnosti od poslodavca koji nije registrovan u Crnoj Gori, na osnovu stečenog statusa digitalnog nomada u skladu sa posebnim propisima kojim se uređuje boravak i rad stranaca.

Predlog zakona predviđa i da su obveznici, koje nisu obračunali i uplatili doprinose za socijalna osiguranja, iz ranijeg perioda, koja se isplaćuju po okončanju postupka mirnog rješavanja radnih sporova, prema odluci suda, odnosno sudskog poravnanja u skladu sa zakonom, dužni da doprinose za ta primanja obračunaju i uplate prilikom isplate tih primanja, po stopi koja je važila na dan kada je to primanje trebalo da bude uplaćeno.

Poreski dužnici će teže osnivati nove firme

Izmjenom zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja dodatno se ograničavaju vlasnici firmi sa poreskim dugovima da osnuju nove firme i tako prebace poslovanja i prihode na novu firmu, a dugove ostave na prethodnoj.

”Ovom odredbom predlaže se da se zabrana osnivanja privrednog društva, odnosno registracije obavljanja djelatnosti kao preduzetnik koja se primjenjuje u slučaju neizmirivanja poreskih obaveza, odnosno blokade računa u postupku prinudne naplate, odnosi i na lica koja naknadno na osnovu ugovora o prenosu udjela stiču udio, odnosno svojstvo člana drugog privrednog društva”, navedeno je u obrazloženju izmjene zakona.

Vlada u obrazloženju navodi da u cilju blagovremene i efikasne primjene predložene izmjene, neophodno je da se ubrza proces njegovog usvajanja, da se donese po hitnom postupku.

”Imajući u vidu da će predložena zakonska rješenja značajno doprinijeti poboljšanju važećih zakonskih rješenja i omogućiti veći poreski potencijal, smatramo opravdanim da se predloženi propis donese po hitnom postupku, odnosno da isti stupi na snagu danom objavljivanja u ‘Službenom listu Crne Gore”, navedeno je u obrazloženju predložene izmjene zakona.

Navedeno je i da za izmjenu ovog zakona nije sprovedena javna rasprava, imajući u vidu hitne okolnosti.

”Naime, predložena zakonska rješenja će značajno doprinijeti poboljšanju važećih zakonskih rješenja i omogućiti veći poreski potencijal. Stoga, smatramo opravdanim da se ova zakonska rješenja predlože bez održavanja javne rasprave”, naveli su iz Vlade kao predlagača.