Unija poslodavaca (UPCG) smatra da je uvođenje “solidarnog doprinosa” novi namet koji se uvodi bez konsultacije sa privredom i da treba da se gradi privredni ambijent koji je stabilan, podsticajan, predvidljiv i obezbjeđuje pravnu sigurnost poslovanja.
”Nacrt zakona o solidarnom doprinosu, kao i prethodno čitav set poreskih propisa, donijet je bez konsultacija sa privredom. Po ocjeni UPCG rađen je na brzinu, procjena uticaja na privredu nije izvršena, ne može se zaključiti na koliki će se broj subjekata odnositi, a ono što je sigurno - njime se neće postići promovisani cilj, a to je oporezivanje ekstraprofita”, zvanično je iz UPCG rečeno za “Vijesti”.
Upravni odbor Privredne komore odlučio je na jučerašnjoj sjednici da zatraži hitan sastanak povodom nacrta zakona sa premijerom Dritanom Abazovićem i resornim ministrima. Asocijacija menadžera je saopštila nakon sastanka sa Ministarstvom finansija da je produžen rok za javnu raspravu.
Iz dijela političkih partija zvanične parlamentarne većine poručuju za “Vijesti” da je pravično da one firme bliske DPS-u koje su godinama zarađivale na račun građana treba da plate “solidarni doprinos” (ekstraprofit), dok iz dijela opozicionih klupa ukazuju na važnost predvidivog poslovnog ambijenta i vjeruju da ako ovaj akt uđe u skupštinsku proceduru kako je sada predložen da neće biti usvojen.
Povezani članci
Vlada, odnosno, Ministarstvo finansija odlučili su se da predlože ovu mjeru kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, zahvaljujući Vladinim mjerama u vidu brojnih podsticaja, sada pokazale solidarnost i da bi se teret krize ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima. “Solidarni doprinos”, kao kriznu mjeru, platili bi svi obveznici poreza na dobit čiji prihodi u 2022. i 2023. pređu pet miliona eura. Ministarstvo je u obrazloženju nacrta zakona navelo da i pored negativnih uslova poslovanja, neki privredni subjekti ostvaruju povećanu dobit i taj porast dobiti je primjetan kod različitih djelatnosti. Ministarstvo se pozvalo i na uporednu praksu iz zemalja EU koje su uvele ovaj porez (mandatory temporary solidarity contribution) definisan uredbom EU. Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 20. marta.
Analiza provajdera za poslovne informacije “Bi Consulting” pokazuje da ako bi se ovaj nacrt primijenio na poslovnu 2021. godinu prema bilansima uspjeha (ne i poreskih bilansima koji su tajni) ukupni obračunati “solidarni doprinos” za tu godinu bio između 60 i 65 miliona eura, dok bi efekat na budžet bio pozitivan za 45 do 50 miliona kad bi umjesto devet odsto koliko je iznosio za 2021. godinu, na izračunatu razliku bio obračunat “solidarni doprinos” od 33 odsto.
Stav članstva poslaće ministarstvu
Iz UPCG su kazali da kao posebno problematičan izdvaja se ovaj nacrt zakona i to počev od njegovog naziva pa do same suštine.
”U njemu naročito zabrinjava činjenica da se kroz obrazloženje provlači namjera oporezivanja ekstraprofita, a sam namet je nazvan solidarnim doprinosom. Takođe, već na prvo čitanje, nacrt zakon izaziva bezbroj dilema i više nego upitnu opravdanost. Čini se da će, po nacrtu zakona, upravo oni koji su ostvarili ekstraprofit u godinama korone, a zbog toga imali pad prihoda u 2022. godini i dalje (kad su se uslovi poslovanja normalizovali) biti pošteđeni te obaveze. Za razliku od njih, svi oni čije su poslovanje u navedenom kriznom periodu pratili brojni problemi (zabrane i/ili ograničenje rada...), a normalizacijom uslova su zabilježili rast, ili su iz godine u godinu razvijali svoj biznis, ulagali u njegovo unapređenje, biti u obavezi da plate dodatni porez (jer to nikako ne može biti doprinos), uprkos činjenici da su na taj prihod već platili porez na dobit”, kazali su iz UPCG.
Povezani članci
Iz ove organizacije su podsjetili da se godinama zalažu za izgradnju privrednog ambijenta koji je stabilan, podsticajan, predvidljiv i obezbjeđuje pravnu sigurnost poslovanja.
”Za ispunjenje tog cilja, u Crnoj Gori treba stvarati uslove koji neće biti diskriminatorski i voditi povlašćenom položaju jednih u odnosu na druge, već će počivati isključivo na pravilima koja privrednim subjektima omogućavaju apsolutnu ravnopravnost i jednake uslove na tržištu. Po navedenom zakonskom tekstu pribavićemo mišljenje svog članstva i, nakon obrade i analize od strane generalnog sekretarijata, tijela i organa UPCG, do kraja javne rasprave isto dostaviti resornom ministarstvu i parlamentu, ako se tekst značajno ne koriguje”, kazali su iz UPCG.
Analiza
Osnivač i direktor provajdera za poslovne informacije “Bi Consulting” Ratko Nikolić na svom post blogu je analizirao efekte primjene ovog Nacrta zakona na poslovne rezultate kompanija iz 2021. godine koristeći bilanse uspjeha. U toj analizi kao ograničenja navodi dva elementa - osnovica za obračun ovog poreza je “oporeziva osnovica”, što je podatak iz prijave poreza na dobit, koja nije javno dostupan dokument i drugo je da finansijski izvještaji 2022. još nijesu dostupni, a s obzirom na to da pozicija
oporezive dobiti (i uopšte dobiti) može biti značajno primjeniva iz godine u godinu.
”Kad bi ovaj Nacrt zakona o solidarnom doprinosu bio primijenjen na poslovne rezultate 2021. godine, uz navedena ograničanja, dobili bi sljedeće rezultate - poslovne prihode veće od pet miliona eura uz pozitivan finansijski rezultat imalo je 275 preduzeća. Od tog broja, njih 155 je ostvarilo neto dobit za preko 20 odsto veću nego što je prosjek u prethodne četiri godine. Ovome je doprinijela činjenica da se, prema dostavljenom nacrtu, negativni finansijski rezultat u prethodnim godinama ne koristi za izračun prosjeka. Ovo smatramo da nije fer, jer ne pokazuje solidarnost u nepovoljnim poslovnim godinama prema firmi koja treba da plaća “solidarni doprinos”. Kad bi negativne poslovne godine bile uključene, ovih firmi bi bilo manje, a i obračunati iznos doprinosa manji”, navodi Nikolić u blogu.
Prema bilansima iz 2021. godine, kako navodi on, procjena je da bi ukupni obračunati “solidarni doprinos” za tu godinu bio između 60 i 65 miliona eura, dok bi efekat na budžet bio pozitivan za 45 do 50 miliona kad bi umjesto devet odsto, koliko je iznosio za 2021. godinu, na izračunatu razliku bio obračunat “solidarni doprinos” od 33 odsto.
“Bila bi i visoka koncentracija, tako da bi 10 najvećih obračunatih “solidarnih doprinosa” za 2021. godinu iznosilo 27 do 30 miliona eura, što čini skoro 60 odsto ukupnog iznosa ovog doprinosa”, naveo je Nikolić.
On je objasnio da govoriti o konkretnim preduzećima, nije primjereno zbog navedenih ograničenja i velike vjerovatnoće da stvarna lista za 2022. godinu bude značajno drugačija.
”Ipak se mogu prepoznati određeni “profili” preduzeća koji će se vjerovatno naći na listi i naredne godine. Stoga ću navesti neke koja će se, po mom mišljenju neopravdano, naći na udaru ovog zakona ako bude primijenjen u predloženom obliku. To su preduzeća koja nakon godina ulaganja u 2022. ili 2023. godini ostvare prve značajnije poslovne uspjehe, pređu granicu od pet miliona prihoda ili tek u tim godinama ostvare značajan pozitivan retultat. Na primjer, novotvorena fabrika čipsa će vjerovatno platiti ovaj doprinos ako bude profitabilna u 2022. ili 2023. godini. Preduzeća koje u ovim godinama ostvare jednokratan, u toj godini visokoprofitabilan posao (godinama grade neku nekretninu i u jednoj od ovih godiina je prodaju ili prodaju nekretninu koju su prethodnih izdavali). Brzorastuće, tehnološke kompanije, posebno u IT sektoru, koje po prirodi stvari brzo rastu i ostvaruju značajne profite, inovativne kompanije, koje u navedenim godinama, na primjer, otvore sebi neko novo tržište, naprave neki značajan iskorak u procesima koje imaju za posljedicu povećanje profitabilnosti. Preduzeća čije poslovanje zavisi od kretanja cijena berzanskih roba, koje su možda u nekim od ranijih godina trpjele gubitke (struja, aluminijum) i kojima se pruža prilika da u godini kada berzanska cijena poraste, te gubitke nadoknade”, naveo je Nikolić.
Bogaćenje na račun građana
Poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Dejan Đurović je kazao da podržavaju ovaj nacrt zakona.
”Već duži vremenski period DF skreće pažnju da je zadnjih 30 godina forsiran uvoznički lobi čime su se iskristalisale nekolike kompanije koje su ekstremno zarađivale na račun građana Crne Gore i ne dozvoljavajući konkurenciju koje je trebalo da bude. Normalno da se radi o kompanijama bliskim DPS-u i samom predsjednik i šefu režima Milu Đukanoviću i tome treba da se stane na kraj. Tako da u potpunosti podržavamo ovaj vid poreza na ekstraprofit, rekao je Đurović.
Poslanik SD-a Boris Mugoša je kazao da konstantno ukazuju na važnost stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, kao jednog od ključnih parametara postojanja kvalitetne i “zdrave” privrede bez koje nema održivog razvoja.
”Svaki eventualno dodatni namet za privredu, posebno u ovako kompleksnim ekonomskim prilikama, treba veoma oprezno planirati i to uz intenzivne konsultacije sa predstvnicima privrede. U kontekstu ove priče je važno napomenuti činjenicu da je nelikvidnost privrede jedan od najozbiljnijih izazova. Naime, ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi prešao je milijardu eura. U odnosu na kraj januara 2022, dug je povećan za preko 100 miliona eura; u odnosu na 2021. povećan je za oko 220 miliona eura, a u odnosu na 2020. za čak 365 miliona eura. Pravednost, uključujući i razne modalitete progresivnog oporezivanja, jeste jedna od temeljnih odrednica našeg programa. Uostalom, postoje brojna uporedna iskustva u razvijenim zemljama koja treba implementirati, uz činjenicu da je poželjno da ona budu prilagođena realnosti”, rekao je Mugoša, dodajući da vjeruje da će se tokom javne rasprave i to kroz dijalog Vlade, poslovne zajednice i zainteresovane javnosti doći do adekvatnih rješenja.
Mugoša je kazao da se zalažu za pažljivo balansiranu ulogu države, koja mora biti efikasni mehanizam za podsticanje privrednog razvoja, ali i korektivni faktor u cilju stvaranja pravedne tržišne utakmice i socijalno odgovorne raspodjele ekonomskih benefita.
Poslovnoj zajednici se šalju problematične poruke
Ne sporeći pravednost namjere da se državi uzvrati za podršku koju je pružila privredi tokom kriznih godina, Nikolić navodi da izabrani model i način nije adekvatan jer crnogorskoj poslovnoj zajednici šalje neke vrlo problematične poruke.
”Poslovanje u Crnoj Gori je nepredvidivo, čak i u dijelu u kome ga je najlakše učiniti stabilnim i predvidivim (fiskalna politika), pa je planiranje i na kratak rok gotovo nemoguće, a kamoli na rok od tri do pet godina, što očekuje svaki ozbiljan kreditor. Uspješno poslovanje se dodatno opterećuje, da ne kažem kažnjava, a neregistovane firme i one koje imaju samo adresu kod knjigovođe i dalje su nevidljive za poreske i inspekcijske organe. To može inicirati dezinvestiranje ili bijeg biznisa u sivu zonu ili iz Crne Gore”, ocijenio je Nikolić.
Krupna promjena poreske politike nedopustiva
Bivši ministar finansija i predsjednik SDP-a Raško Konjević je kazao da ne očekuje da zakon u ovom obliku može da prođe Skupštinu ako uopšte i dođe na raspravu.
”Vlada je izgubila legimitet i svaka krupna promjena poreske politike je nedopustiva. To može da radi samo Vlada nakon vanrednih izbora. Šta je sa poreskim dugom i borbom protiv sive ekonomije? Tu je ključni prostor za uvećanje prihodne strane. U decembru kada se usvajao budžet, tvrdilo se da je ostvariv. Ovim predlogom Vlada demantuje samu sebe. Najlakše je iznenada, kada vidite da nema dovoljno prihoda, a rashodnu stranu ste pustili “van kontrole” da privredi pored ogromnih izazova zbog globalnih poremećaja, uvedete nove namete. I to još radite bez prethodnog dijaloga sa privredom”, kazao je Konjević.
Prema njegovim riječima, cilj bi trebalo da bude da leganim privrednicima stvarate uslove za bolje poslovanje, a ne da se iznenada “kažnjavaju” novim porezom od 33 odsto.
”Samo će im se zaustaviti investicije, a time stvaranje nove vrijednosti, i finalno “otjerati” ih da svoje troškove smanjuju otpuštanjem radnika. Već je sa uvećanim akcizama otvoren put novoj, ionako, visokoj inflaciji i to će uticati negativno na životni standard. Obrazloženje da je to urađeno u EU ne stoji jer se to lako vidi jednostavnim upoređivanjem praksi i rješenja. Vlada ovo radi jer želi da se zaduži 600 miliona u ovoj godini pa bi da, pred kreditorma, stvori utisak bolje prihodne strane kako bi neko od njih bio spreman da im obezbijedi kredit. Opredeljenje da se ne ide u izdavanje obveznica je jasan signal i “priznanje” da je stanje ekonomije i javnih finansija loše”, ocijenio je Konjević.
Ishitrenim pristupom Vlada Zdravka Krivokapića je ukinula doprinose na zdravstvo, pa je zdravstveni sistem pred kolapsom, a sada sličnim predlogom bi da popuni te rupe u zdravstvu na pogrešan način.
”Ne rješava se problem nego se želi kreirate novi. Uvećanje stopa poreza privredi u ovim uslovima šalje pogrešan signal. Čuli smo poruku stranih investitora preko Američke privredne komore. Umjesto novih poreza u uslovima krize treba se baviti reformama, poreskim dugom, sivom ekonomijom. Tu su izvori novih prihoda, a legalnoj privredi stvarati uslove za novu vrijednost”, kazao je Konjević, dodajući da Vlada sa jedne strane priča o nikad boljem ambijentu i rezultatima, a onda u obrazloženju zakona, koji predlaže tri mjeseca nakon budžeta govori o krizi čime priznaje loše planiranje budžeta.
Bonus video:
