Državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević za “Vijesti” je kazao da je reakcija dijela krupne privrede u vezi s Nacrtom zakona o solidarnom doprinosu ishitrena, da je svrha javne rasprave da se dođe do najboljeg zakonskog teksta i da je jasno da će se on primijeniti na mali broj kompanija.
Ministarstvo finansija je prošle sedmice na javnu raspravu stavilo ovaj zakonski akt za koji je u prvoj reakciji iz privrednih udruženja istaknuto da je to nedopustivo poresko opterećenje, da će stvoriti dodatne namete privredi, te da je rađen na brzinu i bez procjene uticaja na privredu.
”Definisanje sektora primjene ovog fiskalnog oblika je upravo glavni cilj javne rasprave, pored unapređenja zakonskog teksta. Iako u ovom trenutku ne postoje definitivna rješenja, neki sektori se nameću kao prioriteti”, kazao je Vukčević, navodeći za primjer da su sektori energetike, trgovine i bankarstva ostvarili enormnu dobit.
Koji je razlog što je MF predložio uvođenje ovog fiskalnog oblika?
Prošlogodišnja globalna ekonomska kriza, koja se samo nadovezala na ekonomsku krizu izazvanu pandemijom korona virusa, je dovela do značajnih poremećaja na tržištu. Sa jedne strane imate državu koja se u toku 2022. godine odriče 50 miliona eura akciza na gorivo, i milionskih iznosa radi smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode, kao i građane koji su suočeni sa padom standarda i kupovne moći zbog porasta cijena. Sa druge strane neke privredne grane bilježe značajan rast dobiti zbog takvih poremećenih okolnosti. Očigledno je da kriza, ne da nije negativno uticala na njih, već im je omogućila da povećaju dobit u odnosu na prosječnu dobit proteklih godina. Dakle, država se odriče dijela prihoda, građani trpe pad kupovne moći, sada je red da dio krize snose i kompanije koje su dodatno profitirale iz ove situacije.
Koji je stav MF-a povodom negativnih reakcija dijela krupne privrede u vezi s nacrtom zakona o solidarnom doprinosu?
Smatram da su reakcije ishitrene. Upravo je svrha javne rasprave da se u argumentovanoj diskusiji sa zainteresovanim licima dođe do najboljeg zakonskog teksta. Ovaj nacrt je samo početak ili putokaz od kojeg treba da krenemo u javnoj diskusiji. Dodatno, riječ je o kompleksnom poreskom mehanizmu, te podrobnijom analizom jasno je da će se isti primijeniti na mali broj kompanija i isključivo ako se nađu u određenoj situaciji u pogledu ostvarene dobiti. U tom cilju smo započeli konsultacije sa reprezentativnim udruženjima privrede i ohrabrujemo ih da nam dostave sve svoje predloge, sugestije i kritike.
Možete li ukratko objasniti koga će pogoditi ovaj fiskalni oblik?
Prvi filter prilikom primjene ovog fiskalnog obilika je da se on odnosi isključivo na kompanije koje su imale prihode veće od pet miliona eura. Međutim, ovo ne znači da će morati platiti bilo kakvu obavezu. Drugi filter je na koje će se sektore isti primijeniti što će da ukaže javna rasprava. Drugim riječima neophodno je utvrditi polje njegove primjene. Tri su moguća koncepta. Prvi je samo sektor energetike što je i obaveza iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854. Drugi je potpuno suprotan - cjelokupna privreda kao u Hrvatskoj.
Međutim, ovaj koncept ima ugrađenu konstrukcionu grešku jer ne razdvaja uspješne kompanije od onih koji su zbog globalnih ekonomskih poremećaja ostvarili nesrazmjernu dobit. Treći je sektorski - energetika plus npr. trgovina, banke ili dr. Ponavljam, upravo je osnovni cilj javne rasprave identifikovati koje su to djelatnosti ili sektori na koje ova mjera treba da se primijeni.Treći filter je da je kompanija stvarno i ostvarila nesrazmjernu dobit u odnosu na prethodni period.
Mehanizam funkcioniše na sljedeći način. Uzima se prosjek iz četiri godine 2018-2021. i uvećava za 20% što predstavlja razuman rast dobiti. Ako je kompanija u 2022. godini ostvarila manje od tog iznosa, nema poresku obavezu. Međutim, ukoliko je ostvarila veći od navedenog, od njega se oduzima prosjek četiri godine uvećan za 20 odsto i ta razlika predstavlja osnovicu na koju se primjenjuje stopa. Iz navedenog je jasno je da ova mjera nije nikakav drakonski porez koji će ugroziti privredu, niti će on državi donijeti neku basnoslovnu sumu novca.
Riječ je o svojevrsnom kolektivnom mehanizmu da oni koji su nezasluženo dodatno profitirali kontribuiraju jedan dio u budžet. Stoga, mjera će se odnositi na ograničeni broj najvećih privrednih društava, koja su poslovala u sekorima koji su identifikovani kroz javnu raspravu, i samo ako su ostvarili nesrazmjeran rast dobiti u odnosu na prosjek iz prošlih godina.
Da li u ovom trenutku imate ideju koji su to sektori koji bi mogli biti predmet primjene ovog poreza?
Ponavljam da je definisanje sektora primjene ovog fiskalnog oblika upravo glavni cilj javne rasprave, pored unapređenja zakonskog teksta. Iako u ovom trenutku ne postoje definitivna rješenja neki sektori se nameću kao prioriteti. Svakako da je sektor energetike prva meta jer nije slučajno ustanovljena obaveza u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 da isti mora biti podvrgnut ovom fiskalnom obliku.
Podaci sa Montenegro berze pokazuju da je najveća crnogorska naftna kompanija za prva tri kvartala prošle godine ostvarila dvaput veću dobit u odnosu na prethodnu godinu. Ili su građani i privreda potrošili duplo više naftnih derivata ili je kroz skok cijena ostvarena nesrazmjerna dobit. Dodatno, u ovom sektoru se država odrekla 50 miliona eura prihoda od akciza u 2022. godini što je iznos npr. sume koja ide iz budžeta na dječje dodatke, ili na tzv. “naknadu za majke”. Slično, za očekivati je da je sektor trgovine ostvario nesrazmjeran profit. Razlog za to je činjenica da u ovom sektoru postoji oligopol nekoliko velikih kompanija koje diktiraju uslove poslovanja.
Građani su suočeni sa nerealnim porastom cijena jer podaci Ujedinjenih nacija ukazuju da su cijene prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu u februaru ove godine čak i niže od cijena u februaru prošle godine. Takođe, državni budžet se odrekao miliona prihoda smanjenjem PDV-a koji se samo prelio kroz uvećane marže u dobit kompanija. Da li će još neki sektor privrede, poput bankarstva koji je takođe enormno uvećao dobit, biti uključen u polje primjene ovog poreza je nešto što upravo javna rasprava treba da ukaže.
Bonus video:
