Poslanički klub Demokrata (sedam poslanika) predložio je da se procedura izbora Savjeta Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) promijeni tako da ih bira Vlada umjesto Skupština na javnom konkursu, da direktor Agencije ima mandat od pet umjesto četiri godine, kao i da se pitanje zarada u ovom regulatoru uredi u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Uz to, Demokrate navode i da su predložili izmjene i dopune Zakona o elektronskim komunikacijama kako bi se on uskladio sa Zakonom o javnoj upravi.
Predlog Demokrata danas će razmatrati skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet kome je predsjednik Savjeta EKIP-a Branko Kovijanić uputio dopis u kome navodi da se predlogom Demokrata narušava nezavisnost Agencije i da su izmjene i dopune zakona suprotne evropskim direktivama sa kojima je potrebno uskladiti Zakon o elektronskim komunikacijama. Kovijanić tvrdi i da se ne može ovaj akt usklađivati sa Zakonom o državnoj upravi i da je to rekla i Evropska komisija (EK).
"Vijesti" imaju uvid u dopis Kovijanića koji je upućen i ministru ekonomskog razvoja i turizma Goranu Đuroviću i ambasadorki EU u Crnoj Gori Oani Kristini Popi.
Savjet EKIP-a trenutno ima tri od pet članova Savjeta. Kovijanić traži da Skupština hitno raspiše konkurs za popunu upražnjenih mjesta.
Naknada po prestanku funkcije
”Razlog izmjena i dopuna Zakona o elektronskim komunikacijama je njegova neusklađenost sa Zakonom državnoj upravi iz 2018. godine kojim je popisano da predsjednika i članove savjeta državne agencije imenuje i razrješava Vlada. Zakonom o elektronskim komunikacijama koji je trenutno na snazi propisano je da EKIP za svoj rad odgovara Skupštini koja imenuje i razrješava predsjednika i članove Savjeta Agencije. Iz citiranih odrebi Zakona o državnoj upravi jasno je vidljiva međusobna neusklađenost zakona. Uz to, Savjet Agencije trenutno broji tri člana, ne funkcioniše u punom kapacitetu već na ivici kvoruma za odlučivanje. To znači, da ako bi bilo kom od preostala tri člana prestao mandat, Agencija bi bila blokirana, budući da Savjet ne bi mogao da zasjeda i donosi oduke. Usvajanjem ovog zakonskog rješenja bila bi preduprijeđena situacija jer bi Vlada imala ovlašćenje da vrši svoju zakonsku ulogu u pogledu imenovanja i razrješenja predsjednika članova Savjeta u državnim agencijama”, navodi se u obrazloženju predloga zakona.
Demokrate predlažu da se članovi Savjeta mogu ponovo izabrati na funkciju po isteku mandata, dok je važećim zakonom definisano da se mogu birati još jednom. Predlog je i da po isteku funkcije primaju naknadu godinu dana u visini posljednje plate koju su primili, a da se na prestanak mandata direktora Agencije primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika, a koje se odnose na starješine organa uprave.
Kovijanić u dopisu navodi da je Ministarstvo ekonomskog razvoja do kraja decembra 2022. godine trebalo da uradi izmjene i dopune zakona u koji bi se uvrstila, između ostalog, Direktiva 2018/1972/EU, te da je EK 2019. godine dala mišljenje na tadašnje izmjene zakona koje su urađene u cilju usklađivanja sa Zakonom o državnoj upravi i da je resorno ministarstvo o tome informisala u oktobru 2021. Glavna pregovaračica Zorka Kordić.
Direktive 2018/1972/EU
”EK je uputila da se u vezi s kolizijom Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o državnoj upravi, konsultuje i Ministarstvo javne uprave i Sekretarijat za zakonodavstvo, kako bi se dodatno sagledala potencijalna kolizija između zakona. U tom izjašnjenju se kaže da se pitanje nezavisnosti Agencije kao regulatora tretiralo kao jedno od najznačajnijih aspekata u kontekstu mjerila za zatvaranje poglavlja 10. Takođe, da je nezavisnost Agencije višegodišnjim ocjenama EK bila ugrožena zbog prelivanja budžetskog suficita Agencije u budžet države, na čemu se godinama radilo i o čemu se vodila diskusija na svakom sastanku sa evropskom stranom. Pitanje nezavisnosti EKIP-a smatra se riješenim od kada je ukinuta odredba o razrješenju direktora i članova Savjeta i prebacivanja viška prihoda. Konačno se zaključuje, da bi EKIP mogao da bude nezavisni regulator i samim tim što manje podložan političkom i drugom uticaju, finansijska nezavisnost je od velikog značaja”, navodi u dopisu Kovijanić, dodajući da je predlog Demokrata suprotan mišljenju EK i može imati za posljedicu podrivanje nezavisnosti Agencije.
On je citirao i ključne elemente Direktive 2018/1972/EU - nacionalnim zakonodavstvom treba predvidjeti izričitu odredbu kojom se osigurava da nacionalno regulatorno tijelo prilikom izvršavanja svojih zadataka bude zaštićeno od vanjske intervencije ili političkog pritiska koji može da ugrozi njegovu nezavisnu procjenu pitanja koja mu se podnose, kao i treba utvrditi pravila koja regulišu osnov za razrješenje rukovodioca nacionalnog regulatornog tijela, kako bi se otklonila svaka opravdana sumnja u neutralnost tog tijela i njegovu podložnost vanjskim faktorima.
”Važno je da nacionalna regulatorna tijela imaju sopstveni budžet koji im naročito omogućava da zaposle dovoljan broj kvalifikovanih kadrova. Kako bi se osigurala transparentnost, taj budžet treba objavljivati jedinom godišnje. U granicama svog budžeta, nacionalna regulatoma tijela treba autonomno da upravljaju svojim finansijskim i ljudskim resursima”, citra Kovijanić djelove Direktive EU.
On zaključuje da kod ovakvih odredbi Direktive 2018/1972/EU ne postavlja samo pitanje kolizije predloga Demokrata sa izmjenama sa Zakonom o državnoj upravi, već i kolizije Zakona o zaradama u javnom sektoru sa načelom Direktive EU da u granicama svog budžeta, nacionalna regulatona tijela treba autonomno da upravljaju svojim finansijskim i ljudskim resursima.
Bonus video:
