Sarajevskoj kompaniji “Euro asfalt”, koja za državu gradi regionalni put Jezerine - Lubnice, blokiran je žiro-račun na iznos od 312 hiljada. To je podatak s liste Centralne banke.
Ovoj kompaniji je 10. jula istekao i četvrti rok za završetak izgradnje ovog puta. “Vijesti” u Ministarstvu kapitalnih investicija i Upravi za saobraćaj nisu mogli dobiti informaciju kako će blokada računa uticati na ovaj posao i da li država sada može raskinuti ugovor s ovim izvođačem.
Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euro asfalt” s kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Ovi troškovi su kroz razne anekse u međuvremenu povećani na 56 miliona eura.
Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebalo je da budu završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.
Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Ni taj rok nije ispunjen, pa je izvođaču data i četvrta šansa da put završi do 10. jula 2023. Međutim, izvođač je iznevjerio i tu šansu, rok je produžen do kraja ove godine, a sada mu je račun u blokadi.
Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta prošle godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.
Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osman Nurković na početku svog mandata.
U prijavi tužilaštvu su ministar Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.
Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.
Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.
Bonus video:
