Rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari kreće početkom 2024.

Ministarstvo kapitalnih investicija i Narodna Republika Kina završavaju reviziju glavnog projekta za rekonstrukciju mosta na Đurđevića Tari, nakon čega slijedi poziv za izbor izvođača radova

38389 pregleda 46 reakcija 22 komentar(a)
Posljednja rekonstrukcija obavljena 1986. godine: Most na Đurđevića Tari, Foto: Freepik
Posljednja rekonstrukcija obavljena 1986. godine: Most na Đurđevića Tari, Foto: Freepik

U naredna dva mjeseca trebalo bi da bude završena revizija glavnog projekta rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari i da se raspiše izbor za izvođača radova koji bi po procjeni trajali do godinu i po dana, a počeli bi početkom naredne godine.

To je za “Vijesti” kazao direktor Direktorata za puteve u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Miroslav Mašić.

Rekonstrukcija jedne od najznačajnijih turističkih atrakcija Crne Gore radiće se iz donacije koju je obezbijedila Narodna Republika Kina.

Vlade Crne Gore i Narodne Republike Kine su 2018. godine potpisale Sporazum u vezi s rekonstrukcijom mosta na Đurđevića Tari, a pravni osnov za početak realizacije projekta rekonstrukcije mosta predstavlja zaključivanje Ugovora o donaciji novca koji je potpisan u decembru 2020. godine. Ugovor ima karakter međudržavnog sporazuma između dvije vlade. Njime je definisano da Kina izabere izvođača radova, a ta država će donirati 7,05 miliona za rekonstrukciju.

“Most je zadnji put rekonstruisan prije više od 30 godina. Sporazumom s Narodnom Republikom Kinom omogućiće se nova rekonstrukcija mosta i pristupnih saobraćajnica. Trošak Narodne Republike Kine je izrada glavnog projekta koji je u završnoj fazi. Trenutno je u usaglašavanju između vodećeg kineskog projektanta i domaćeg proizvođača projektanta iz Crne Gore. Jedna faza projekta je pozitivno revidirana, tako da očekujemo narednih mjesec do dva revidiran novi projekat nakon čega će kineska strana sprovesti javni poziv za izbor izvođača radova na rekonstrukciji mosta. Očekujemo da će pripremni radovi moći da krenu početkom naredne godine kada budu stvoreni klimatski uslovi za rad na mostu”, kazao je Mišić.

On je rekao da će glavni projekat definisati period rekonstrukcije mosta i da očekuje da je to otprilike do godinu i po dana.

“S tim da imamo i pristupne saobraćajnice od mosta koje treba rekonstruisati i izgraditi, a biće potrebno i da se uradi eksproprijacija”, kazao je Mišić.

Prema podacima MKI, koji su ranije saopšteni “Vijestima”, ugovorena vrijednost radova iz državnog budžeta za ovaj projekat je oko 148.000 eura.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila je ranije da novac koji će država iz kapitalnog budžeta izdvojiti za projekat rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari ne predstavlja državnu pomoć jer će se taj novac trošiti prema proceduri koju predviđa Zakon o javnim nabavkama.

“Ugovorena vrijednost za pripremu geoloških podloga s njihovom revizijom je 10.304,90 eura sa PDV-om, ugovorena vrijednost sa revidentom glavnog projekta rekonstrukcije mosta Gpc- ‘Geotehnics, Projects & Consulting’ je 19.486,00 eura sa PDV-om, a ugovorena vrijednost sa nadzornim organom ‘Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja’ je 118.210,00 eura sa PDV-om”, naveli su u Ministarstvu.

Posljednja rekonstrukcija mosta rađena je 1986. godine, kada su otklonjeni defekti i oštećenja koji su ugrožavali betonsku konstrukciju mosta.

Most na Tari dug je 366 metara, a širok sedam.

Izgrađen je od armiranog betona.

Rješenje mosta je izabrano na osnovu međunarodnog konkursa koji je raspisalo Ministarstvo građevina tadašnje Kraljevine Jugoslavije 1937. godine. Izabrano je rješenje profesora Mijata Trojanovića.

Most je građen od 1938. do 1940. godine. Izvođač radova bilo je preduzeće Antunović AD iz Beograda.

Na predlog projektanta Trojanovića, projekat skele je povjeren poznatom švajcarskom stručnjaku.

Visina mosta nad kanjonom iznosi oko 150 metara.

Most na Tari je jedinstven primjer regionalne graditeljske baštine. Predstavlja jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena i posjeduje značajne arhitektonske, ambijentalne i kulturne vrijednosti.

U okviru projekta predviđeno je da se radi i rekonstrukcija prilaznih saobraćajnica s obje strane mosta.

“S porastom gustine saobraćaja i broja turista, neophodno je da se i pristupni putevi mosta unaprijede, kao i južno-sjeverna raskrsnica ka mostu. Predviđeno je da se izradi projekat puta u dužini od 174 metara za put M6 (prema Žabljaku) i 325 metara za put R10 (prema Mojkovcu), i da se raskrsnica puteva M6 i R10 optimizira… Privatni objekti nisu obuhvaćeni”, navela je ranije Agencija za zaštitu životne sredine u dokumentu.

Saobraćajnica na desnoj obali puta prema Pljevljima biće rekonstruisana u dužini od 190 metara.

Projektom neće biti obuhvaćena površina koja pripada hotelu, s obzirom na to da je hotel privatno vlasništvo, dok će radnje s desne strane puta R10 biti uklonjene kako bi se obezbijedio prostor za izgradnju deset novih.

Planirano je i da se na mostu uradi i dekorativna rasvjeta.

Konstrukcija prkosi nebrizi, oštećeni kolovoz, pješačka staza i ograda

Upravi za saobraćaj nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari koji se nalazi u lošem stanju, utvrdila je prošle godine Agencija za zaštitu životne sredine.

“Autor projekta, China Railway Eryuan Engineering Group Co. Ltd, sproveo je obiman pregled trenutnog stanja mosta u periodu od marta do aprila 2019. godine. Tom prilikom nisu uočena oštećenja koja ozbiljno ugrožavaju glavnu noseću konstrukciju kao što su temelji mosta i glavni lučni prsten.

Međutim, evidentno je da je ugrađeni beton dotrajao, glavni noseći elementi izgledaju da su u relativno dobrom stanju. Sistem kolovozne ploče mosta, trotoari, ograde, dilatacije i ležišta su ozbiljnije oštećeni, što utiče na normalno funkcionisanje mosta.

Dug period korišćenja i nedostatak neophodnog održavanja su doveli do toga da se oštećenja na mostu na rijeci Tari ne mogu sanirati i da postaju sve ozbiljnija. Usljed niskih temperatura zimi, efekti mržnjenja i topljenja mogu da dovedu do oštećenja betona. Oštećenja betona nastala usljed mržnjenja, topljenja i korišćenje sredstava za čišćenje snijega dovela su do korozije armature, kao i većih oštećenja betona”, navodi se u Zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu rekonstrukcije mosta.

Bonus video: