Trenutna situacija povoljna je za iskorišćavanje zelenih procesa, koji će pomoći jačanju crnogorske ekonomije i njene diversifikacije, kako bi postala konkurentnija na međunarodnoj sceni, poručeno je sa konferencije o ekonomiji u organizaciji Privredne komore (PKCG).
Zamjenica stalnog predstavnika UNDP-a u Crnoj Gori, Dragana Radević je, na panelu „Zelena tranzicija u EU i na Zapadnom Balkanu - de iure i de facto“, kazala da na putu zelene tranzicije postoje brojni izazovi, koji se ne razlikuju previše od onih u drugim zemljama.
Kako je saopšteno iz PKCG, ona je ocijenila da je trenutna situacija povoljna za iskorišćavanje zelenih procesa, koji će pomoći jačanju crnogorske ekonomije i njene diversifikacije, kako bi postala konkurentnija na međunarodnoj sceni.
Radević je naglasila da manji sistemi imaju prednost, jer su fleksibilniji i brzo se prilagođavaju novim trendovima, u čemu vidi šansu.
„Moramo više raditi na promociji zelene tranzicije i njenih pozitivnih aspekata, kako bismo podstakli promjene“, istakla je Radević.
Prema njenim riječima, na putu zelene tranzicije postoje brojni izazovi koji se ne razlikuju previše od onih u drugim zemljama.
Navodi se da neki od najvažnijih problema uključuju očuvanje bioraznolikosti i ekosistema, zagađenje vazduha i voda, održivu poljoprivredu, energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije, upravljanje otpadom i recikliranje, jačanje političkih i institucionalnih kapaciteta, kao i borbu protiv klimatskih promjena.
„Svi sektori privrede moraju sarađivati kako bi se brže i efikasnije rješavali ti izazovi, a privrednicima treba pružiti adekvatnu podršku, posebno finansijsku, kako bi ovaj proces uspješno završili“, rekla je Radević.
Ona je poručila da UNDP u Crnoj Gori stoji na raspolaganju privredi za finansijsku i mentorsku podršku za sve projekte koji se odnose na zelenu tranziciju, kako bi se u konačnom promovisao koncept zdrave i održive Crne Gore.
Prema njenim riječima, još jedan od ključnih izazova koji predstoji je podizanje svijesti građana i poslovne zajednice o zelenoj tranziciji, što je izuzetno važno kako bi se svi zajedno pridružili globalnim trendovima i ostvarili ciljeve Zelene agende.
Iz PKCG su naveli da Evropski zeleni plan predstavlja sveobuhvatnu strategiju za tranziciju ka zelenoj ekonomiji čiji ciljevi i predviđene mjere, osim EU, uključuju i zemlje koje još nijesu članice.
„Stavljanjem potpisa na Sofijsku deklaraciju države regiona obavezale su se na poštovanje zadataka koji proističu iz Zelene agende za Zapadni Balkan, a koji su brojni, izazovni i podrazumijevaju značajna finansijska ulaganja, uz krajnje odgovoran i inkluzivan pristup“, kaže se u saopštenju.
Projekt menadžer EU za Zelenu agendu u Srbiji u UNDP u Srbiji, Radovan Nikčević, kazao je da je svjetska ekonomija još zasnovana na linearnom principu - uzmi, napravi, iskoristi i odbaci.
„Neophodno je razgovarati o cirkularnoj ekonomiji sa racionalnom upotrebom resursa, produžetkom vijeka upotrebe proizvoda, reciklažom i smanjenjem zagađenja, što je sve postalo temelj civilizacije pod nazivom Zelena agenda ili zelena tranzicija“, rekao je Nikčević.
Kako je naveo, Evropski zeleni plan postavlja pred cijeli Stari kontinent jasan cilj - klimatsku neutralnost od polovine ovog vijeka i određuje dalje pravce razvoja.
„Strategija Zelene agende sastoji se od pet stubova i obuhvata sve grane privrede, jer će imati značajne impilkacije na sve priviredne subjekte“, kazao je Nikčević.
Kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije, Ladeja Godina Košir, navela je da je važniji ekonomski razvoj u pravom smjeru od ekonomskog rasta.
Ona je poručila da razvoj treba usmjeriti ka zelenom i ostvariti ga sopstvenim snagama.
Godina Košir istakla je da su još nepovoljni podaci o tome koliko smo cirkularni na globalnom nivou.
„Circular Gap Report pokazuje da samo 7,2 odsto resursa koje uzmemo iz prirode uspijevamo zadržati u ciklusu proizvodnje i potrošnje, odnosno ne bacimo“, navela je Godina Košir.
To, kako je naglasila, nije racionalno, a ekonomija bi trebalo da je racionalna.
Godina Košir je kazala da se čini da aktuelna geopolitička dešavanja usmeravaju ekonomiju dalje od zelene, a bliže ratnoj, u cilju obezbjeđenja stabilnosti i sigurnosti.
Prema njenim riječima, mnogo je novca investirano u cirkularnu ekonomiju, ali je efekat upitan, jer se sve previše svodi na to kako napraviti nešto od otpada, umjesto na to kako manje proizvoditi, a osigurati kvalitet života, odnosno kako mijenjati biznis modele.
„Svakog dana bi trebalo donositi odluke koje bi vodile ka zelenom, kako bismo očuvali civilizaciju i planetu. Cirkularna ekonomija se isplati jer smanjuje rizik poslovanja“, rekla je Godina Košir.
Ona je istakla da veliki novac za zelene projekte u privredi u značajnoj mjeri dobijaju velike korporacije, ali je paradoks u tome što je Evropa utemeljena na malim i srednjim preduzećima.
Neophodno je, kako je poručila Godina Košir, smanjiti birokratiju i povezati male igrače u lance, kako bi mogli da stvaraju biznis modele koji su cirkularni.
„Aktuelni trenutak je velika prilika i za region, jer se sada proizvodnja seli iz Kine nazad u Evropu“, ocijenila je Godina Košir.
Kako je saopšteno, u Crnoj Gori je pitanje napretka u zelenoj tranziciji povezano s tim kako se kroz turizam može ojačati poljoprivredu, koju će se energija upotrebljvati za infrastrukturu, mobilnost.
Prema riječima Godina Košir, Crna Gora treba da prepozna male ekosisteme na koje će se ostali stejkholderi nadovezati, i privući novac projektima i realizovati prave investicije za svrsishodni razvoj.
„Porto Montenegro je pravi primjer kako mali ekosistem može povući ostale igrače u ovaj vid tranzicije“, kazala je Godina Košir.
Direktor kompanije CETEOR, Vedad Suljić, poručio je da je energetska efikasnost razvojna šansa zemalja Zapadnog Balkana i dodao da su to brojne studije dokazale.
On je naveo da se, u prethodnih 15 godina, najviše radilo na energetskoj efikasnosti javnih zgrada, ali da se od 50 do 60 odsto energije troši u objektima stanovanja.
Kako je kazao Suljić, u toj oblasti se mora najviše raditi, a tome se sve više okreću i finansijske institucije.
„Čak 55 milijardi eura iznosi investicioni potencijal u obnovi objekata stanovanja, što je 55 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Zapadnog Balkana. Da bi se iskoristila ova velika investiciona prilika, potrebno je razviti implementacioni kapacitet na svim poljima“, rekao je Suljić.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba 7,5 hiljada radnika godišnje da bi implementirali projekte obnove objekata stanovanja, ali je problem što ta država ima deficit zanatskih zanimanja koji sve više odlaze na Zapad.
„Nemamo radnike koji bi to implemetirali u predviđenom obimu od 8,8 hiljada zgrada godišnje“, kazao je Suljić.
On je ukazao da se u Crnoj Gori zimi u značajnoj mjeri koriste nepogodni izvori energije, ugalj i drvo, kao i da imamo paradoks da je to povoljno iz finansijskog ugla.
Suljić je istakao važnu ulogu Fonda za zaštitu životne sredine u obezbjeđenju povoljnih uslova za finasiranje prelaska na obnovljive izvore energije.
„Energetsku efikasnost treba posmatrati izvan konteksta finansijske koristi, već kroz ekonomske i zdravstvene benefite koje donosi“, naveo je Suljić.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, Tomislav Radoš, kazao je da je, prema istraživanju iz 2021. godine, procenat preduzeća u Hrvatskoj koja su pozitivno gledala na proces zelene tranzicije bio nula.
„Ove godine imamo mali rast, jer se konačno shvata da oni koji ne budu počeli poslovati po kriterijumima zelene tranzicije, jednostavno neće biti konkurentni, ali će i teže dolaziti do kredita ukoliko ne posluju po principu održivosti“, rekao je Radoš.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je u novoj finansijskoj perspektivi dobila najviše novca po glavi stanovnika u odnosu na ostale evropske zemlje, i to 24 miljarde eura, od čega će pola ići na zelenu i digatalnu tranziciju.
„Mislim da je ovo ogromna prilika i da su to svi shvatili na vrijeme“, kazao je Radoš, dodajući da je strategija EU jasna i svi se moraju na kraju zeleno transformisati.
Kako je naveo, u tom procesu biće i onih koji će u toj tranziciji propasti, ali mnogo više onih koji će od toga profitirati, posebno snažeći svoju konkurentnost i pozitivno poslovanje.
On je naglasio da je važno edukovati privrednike o tim procesima i istakao ključnu ulogu privrednih komora u tim procesima, kroz radionice, mentoring i obuke.
Bonus video:
