Kad zakažu priroda i država: Manjak snijega otanjiće prihode

U turističkim centrima na sjeveru željno iščekuju značajnije padavine, meteorolozi kažu da ih nema na vidiku bar desetak dana... Lokalne turističke organizacije planiraju alternativne sadržaje kako bi animirali goste... Država je u Ski-centar Kolašin 1600 u proteklih nekoliko godina uložila desetine miliona eura, ali ne i za sistem vještačkog osnježavanja iako je to planirano i obećavano još u vrijeme DPS vlasti

26991 pregleda 80 reakcija 36 komentar(a)
Neizvjesno kada će biti otvorena ski-sezona: Kolašin 1600 (arhiva), Foto: Skijališta Crne Gore
Neizvjesno kada će biti otvorena ski-sezona: Kolašin 1600 (arhiva), Foto: Skijališta Crne Gore

Manjak snijega pred početak zimske turističke sezone i ove godine je donio glavobolju skijaškim centrima i izvjesan gubitak, ali i potvrdio tezu da se bez sistema za vještačko osnježavanje ništa sa sigurnošću ne može planirati.

I dok na Žabljaku i u Kolašinu gledaju u nebu u iščekivanju snijega kojeg, prema najavama meteorologa, neće biti bar još desetak dana, u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ćute o problemu.

S obzirom na to da skijaška sezona neće biti otvorena na Durmitoru i Bjelasici bar do početka 2024. godine, lokalne turističke organizacije već planiraju alternativne sadržaje kako bi se efekti nedostatka snijega umanjili ili nadomjestili.

“Vijesti” su komentar o šteti za privredu sjevera i ulaganju u sisteme za vještački snijeg, koji je prema planovima nadležnih još prije nekoliko godina trebalo da bude završen na državnom skijalištu Kolašin 1600, tražile i od Ministarstvo, ali iz resora Vladimira Martinovića nije odgovoreno do zaključenja ovog broja.

Martinović, kadar Demokrata, donedavno je bio čelni čovjek Kolašina, grada iznad kojeg se nalaze najrazvijenija skijališta u državi - državno Kolašin 1600 i privatno Kolašin 1450, a koja pretenduju da stanu rame uz rame sa Jahorinom i Kopaonikom, na kojima je skijaška sezona uveliko otvorena. Država je u Ski-centar Kolašin 1600 u proteklih nekoliko godina uložila desetine miliona eura, ali ne i za sistem vještačkog osnježavanja iako je to planirano i obećavano još u vrijeme DPS vlasti...

Nedostatak snijega početkom zime nije novina, slično je bilo i prošle sezone kada su značajnije padavine stigle tek u drugoj polovini januara, omogućivši početak skijaške sezone. Vlada je lani odgodila početak drugog školskog polugodišta za sedam dana, kako bi turizam i privreda iskoristili šansu i ublažili štetne efekte na poslovanje.

Značajna prepreka za zimski turizam ogleda se i u tome da je država ignorisala Nacionalnu strategiju za klimatske promjene, koja preporučuje ulaganje u vještačko osnježivanje i razvijanje skijališta iznad 1.800 metara nadmorske visine....

Vještački snijeg sušta potreba

Državna kompanija “Skijališta Crne Gore”, u čijoj nadležnosti je Ski-centar “Kolašin 1600”, ali i nekoliko još nezavršenih skijališta, prošlu godinu završila sa minusom od 230 hiljada eura, dijelom i zbog manjka snijega u decembru.

Direktor Đuro Milošević “Vijestima” je kazao da očekuje da se to ove godine neće dogoditi, ali da bez vještačkog osnježavanja, zimsku sezonu ne mogu sa sigurnošću planirati. On je dodao da je Uprava za kapitalne projekte tokom ove godine raspisala tender za dovođenje vode do ski-centara i hotela u izgradnji, ali da zbog problema sa izmjenom planske dokumentacije i mještanima, projekat još nije počeo.

“Bez dovođenja vode do samih ski-centara ne možemo pričati o sistemu vještačkog osnježavanja”, kazao je Milošević.

On je pojasnio da je njihova obaveza da po dobijanju urbanističko-tehničkih uslova dostave projektni zadatak nadležnom ministarstvu i da se početku projekta nadaju u skorijoj budućnosti.

Milošević je naglasio da se ekonomska isplativost ne mora gledati sa aspekta “Skijališta Crne Gore”, već i cijelog Kolašina.

Da je vještačko osnježavanje neophodno i da će skijaši i ljubitelji zimskog sporta morati još malo da sačekaju, pokazuje i desetodnevna meteorološka prognoza. Šef Meteo centra Televizije “Vijesti” Dušan Pavićević pojasnio je da se u narednih pet-šest dana Crnoj Gori ne čekaju ozbiljnije padavine, te da će i temperatura biti relativno visoka. Dodao je da će krajem godine doći do destabilizacije vremenskih prilika i da će biti padavina, ali većinom kiše.

“Ostaje nam samo da se nadamo da će januar 2024. biti snijegom bogatiji nego što je bio prvi mjesec 2023.”, rekao je on za “Vijesti”.

Izvršni direktor turističkog centra Savin kuk na Žabljaku Marinko Purić ocijenio je da će ove godine sigurno pretrpjeti štetu zbog manjka snijega, ali da očekuju najveće prihode tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Pojasnio je da polovinu prihoda tokom zimske sezone ostvaruju u januaru.

Purić je naglasio da je zimska sezona otvorena 22. decembra, ali da skijaška i dalje nije, jer se dozvola od Ministarstva dobija tek nakon što se ispune uslovi, a među njima je i uređena staza sa dovoljnom količinom snijega.

Naveo je da imaju primjedbe posjetioca zbog manjka snijega, ali i da su većinom vezane za nedostatak sistema za vještačko osnježavanje. Purić je kazao da se nada da će taj sistem dobiti u nekoj od narednih sezona.

“Prvi, neophodni i prioriteni projekat bi bio instaliranje sistema za vještačko osnježavanje. Instaliranjem sistema smanjuje se mogućnost da imamo loše sezone usljed male količine snijega i prvenstveno dobijamo predsezonu, tj. decembarsko skijanje”, kazao je Purić.

On tvrdi i da su klimatske promjene evidentne i da je snijega sve manje u mjesecima kada je potreban zbog zimskog turizma.

Prinudna promjena fokusa

Da će radi manjka snijega raditi na povećanju ponude u samom gradu, redakciji je kazala direktorica kolašinske Turističke organizacije Zorica Milašinović. Ona je naglasila da su na gradskom trgu otvorili Božićni bazar koji će trajati do početka februara i da njegovo trajanje, zavisno od interesovanja, mogu produžiti. Navela je da će Bazar pratiti i muzički program i dodatni sadržaji, ako ih vrijeme posluži.

Milašinović je dodala da će TO podržati Sinjavinski i Bjelasički maraton i da se ove godine na Ski-centru Kolašin 1600 prvi put organizuje “SkySnow Kolašin”, kojim će se otvoriti “skyrunning” liga Srbije i Crne Gore.

“Tokom januara ćemo organizovati treći po redu ‘Winter art festival’, festival gitare koji će za razliku od prethodnih godina trajati dva vikenda”, kazala je ona.

Slične korake preduzimaju i na Žabljaku. Direktor tamošnje TO Stojan Abazović ”Vijestima” je kazao da će nedostatak snijega uveliko štetiti sezoni, posebno nakon 3. januara. On je pojasnio da manjak padavina neće poremetiti posjećenost Žabljaka za novogodišnje praznike.

Zimska sezona na Žabljaku zvanično otvorena u petak
Zimska sezona na Žabljaku zvanično otvorena u petakfoto: Agencija CGNews

Abazović je dodao da su pripremili veći broj manifestacija ukoliko snijega ne bude dovoljno.

Tvrdi i da će Ski-centar “Savin kuk” morati u skorije vrijeme da izvrši rekonstrukciju i obezbijedi vještačko osnježavanje.

“Prednost je što imamo vještačko jezero u neposrednoj blizini, tako da će troškovi osnježavanja biti uveliko manji”, kazao je on.

Abazović je naglasio da će Žabljak imati novogodišnji bazar, gradsko klizalište, dane nordijskog skijanja, “ice festival”, takmičenje u plesu za djecu, smotre folklora, dane priganica i dane na krpljama, kao i “free ride” takmičenje u snoubordu.

Pojasnio je da će biti obezbijeđeni i besplatni autobusi do ski-centra tri puta na dan, kao i iz Podgorice, svakog vikenda tokom februara.

Dodao je da je većina

Manjak snijega pred početak zimske turističke sezone i ove godine je donio glavobolju skijaškim centrima i izvjesan gubitak, ali i potvrdio tezu da se bez sistema za vještačko osnježavanje ništa sa sigurnošu ne može planirati.

I dok na Žabljaku i u Kolašinu gledaju u nebu u iščekivanju snijega kojeg, prema najavama meteorologa, neće biti bar još desetak dana, u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ćute o problemu.

1.800 metara iznosi visina ispod koje ne bi trebalo razvijati skijališta, piše u Nacionalnoj strategiji iz 2015.

S obzirom na to da skijaška sezona neće biti otvorena na Durmitoru i Bjelasici bar do početka 2024. godine, lokalne turističke organizacije već planiraju alternativne sadržaje kako bi se efekti nedostatka snijega umanjili ili nadomjestili.

“Vijesti” su komentar o šteti za privredu sjevera i ulaganju u sisteme za vještački snijeg, koji je prema planovima nadležnih još prije nekoliko godina trebalo da bude završen na državnom skijalištu Kolašin 1600, tražile i od Ministarstvo, ali iz resora Vladimira Martinovića nije odgovoreno do zaključenja ovog broja.

Martinović, kadar Demokrata, donedavno je bio čelni čovjek Kolašina, grada iznad kojeg se nalaze najrazvijenija skijališta u državi - državno Kolašin 1600 i privatno Kolašin 1450, a koja pretenduju da stanu rame uz rame sa Jahorinom i Kopaonikom, na kojima je skijaška sezona uveliko otvorena. Država je u Ski-centar Kolašin 1600 u proteklih nekoliko godina uložila desetine miliona eura, ali ne i za sistem vještačkog osnježavanja iako je to planirano i obećavano još u vrijeme DPS vlasti...

Nedostatak snijega početkom zime nije novina, slično je bilo i prošle sezone kada su značajnije padavine stigle tek u drugoj polovini januara, omogućivši početak skijaške sezone. Vlada je lani odgodila početak drugog školskog polugodišta za sedam dana, kako bi turizam i privreda iskoristili šansu i ublažili štetne efekte na poslovanje.

Značajna prepreka za zimski turizam ogleda se i u tome da je država ignorisala Nacionalnu strategiju za klimatske promjene, koja preporučuje ulaganje u vještačko osnježivanje i razvijanje skijališta iznad 1.800 metara nadmorske visine....

Snijega će biti sve manje

Prema Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine, klimatske promjene su najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.

Država je, kroz odluku da razvija skijališta sa stazama ispod 1.800 metara nadmorske visine, ignorisala strategiju. Prema dokumentu, snježne padavine do 2030. će se smanjiti za 25 odsto, a nakon toga i za 50 procenata.

Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i ulaganje u sisteme za vještački snijeg.

Bonus video: