Resorna crnogorska ministarstva u ponedjeljak će u Sarajevu obaviti konsultacije sa kolegama iz ostalih zemalja regiona, razmotriti situaciju i definisati stav povodom hrvatskog Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, najavili su iz Ministarstva ekonomije.
“Ministarstvo ekonomije sa pažnjom prati svaku aktivnost koja može uticati na poslovanje naših preduzeća, kako unutar, tako i van granica Crne Gore”, rekli su “Vijestima” iz resora kojim rukovodi ministarka Dragica Sekulić.
Hrvatska je Pravilnikom propisala uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, nego do sada, i utvrdila 22 puta veće plaćanje naknade za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima prilikom uvoza iz trećih zemalja. Naknada za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća prilikom pregleda inspekcije u Hrvatskoj iznosi 2.000 kuna (270 eura), dok je ranije iznosila 90 kuna (12 eura).
“Radi se o Pravilniku koji je stupio na snagu u Hrvatskoj 15. jula i kojim su povećane cijene postupka. Radi se o Evropskoj direktivi koju ćemo i mi primijeniti vrlo brzo, moguće do kraja godine. Ono što vidimo kao predmet dodatnih konsultacija u Sarajevu je visina troškova”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.
Dodaju da u skladu sa pravilima EU i Svjetske trgovinske organizacije, cijena mora biti opravdana visinom troškova postupka neophodnog za utvrđivanje stanja robe.
“U tom pravcu će i biti stav Crne Gore. EU direktive su obavezne i ne dovode se u pitanje, ali treba vidjeti da li je cijena adekvatna troškovima postupka”, rekli su iz Ministarstva.
Iz Privredne komore Crne Gore su “Vijestima” kazali da je Vlada Hrvatske povećala takse za fitosanitarni pregled voća i povrća 22 puta, što znači rast cijena uvezenog voća i povrća iz regiona i njihovu nekonkurentnost na tom tržištu.
“To je netarifna barijera kojom Hrvatska štiti domaće proizvođače i istovremeno omogućava povoljniji položaj proizvođačima iz EU. Za zemlje regiona koje imaju zaključene Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, to znači kršenje obaveze mirovanja koja podrazumijeva da nema uvođenja novih carinskih opterećenja na uvoz ili izvoz niti dažbina sa jednakim efektom, niti će se one koje se već primjenjuju uvećavati”, objasnili su iz PKCG.
Poslovna zajednica Zapadnobalkanske šestorke se obratila Generalnom direktoru za pitanja trgovine u Evropskoj komisiji, naglašavajući da ova jednostrana netarifna barijera ozbiljno ometa trenutni režim slobodne trgovine između zemalja regiona i EU i stvara značajnu ekonomsku štetu.
“Traženo je hitno djelovanje kako ne bi došlo do usporavanja poslovne saradnje između regiona i EU, a posebno sa Hrvatskom”, navode iz PKCG-a.
Podsjećaju da je sada sezona lubenica, breskvi, grožđa... i ovakve mjere su nesporno štetne.
“Ukoliko ne bude spremnosti da se argumentima u veoma kratkom roku riješi novonstala situacija, proizvođači i izvoznici očekuju uvođenje recipročnih mjera“, rekli su iz PKCG
Prema podacima Monstata, izvoz Crne Gore u Hrvatsku za šest mjeseci ove godine bio je vrijedan oko 1,12 miliona eura, a uvoz 57 miliona.
Brisel razmatra situaciju, više će znati u ponedjeljak
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uputio je pismo EK povodom stupanja na snagu hrvatskog Pravilnika, navodeći da je Hrvatska stavila u neravnopravan položaj proizvođače voća i povrća iz BiH. Makedonsko Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavilo je da će dostaviti notu nadležnoj instituciji EK, dok je Vlada Srbije uputila zvanično pismo EK, tražeći objašnjenje ovakvog postupka zemlje članice EU i potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Iz EK su Tanjugu kazali da razmatraju situaciju i najavili da će o tome nešto više znati u ponedjeljak.
Bonus video:
