Bukilić: Digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti

“Sa adekvatnim informacionim sistemom kompanije mogu unaprijediti svoje poslovne procese, ali ono što je najvažnije jeste da top menadžerima bude na raspolaganju pravovremena informacija u pravom trenutku. To ih čini bržim, boljim i konkurentnijim”, rekao je predsjednik Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija u Privrednoj komori

5460 pregleda 0 komentar(a)
Bukilić, Foto: MINA/Youtube
Bukilić, Foto: MINA/Youtube

Privrednici moraju više koristiti tehnologije u svom poslovanju kako bi unaprijedili poslovne procese, ocijenio je predsjednik Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija u Privrednoj komori, Branimir Bukilić i dodao da je digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti.

“Sa adekvatnim informacionim sistemom kompanije mogu unaprijediti svoje poslovne procese, ali ono što je najvažnije jeste da top menadžerima bude na raspolaganju pravovremena informacija u pravom trenutku. To ih čini bržim, boljim i konkurentnijim”, rekao je Bukilić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da ukoliko nijesmo konkurentniji, doći će kompanije iz zemalja koje su digitalno pismenije.

“Danas je vrijeme brzine i to je ono što digitalna transformacija u potpunosti donosi. Moramo koristiti tehnologije. Sada je jedna nova era koja pored same digitalne transformacije uvodi i vještačku inteligenciju. Jednostavno moja je poruka za sve da to moramo koristiti i pronaći način na koji tehnologiju možemo najoptimalnije iskoristiti u svom poslovanju. Ključ uspeha jedne države je zdrava i konkurentna privreda”, poručio je Bukilić.

On je rekao da je digitalna transformacija put do povećanja efektivnosti i efikasnosti, kao i da nam digitalne tehnologije omogućavaju da budemo na izvoru tačnih, kvalitetnih i pravovremenih informacija.

“Digitalna transformacija u privredi se obično sprovodi integralnim informacionim sistemima koji maltene centralizovano pokrivaju sve poslovne procese u kompanijama. Podaci koji se kreiraju uđu u neki sistem i onda kasnije u digitalnoj formi pomažu top menadžmentu da bude efikasniji i efektivniji jer će imati pravovremene i brze izvještaje, a opet pomaže u određenim poslovnim procesima samim izvršiocima da svoj posao kvalitetnije obavljaju”, kazao je Bukilić.

On je naveo da je, takođe, važna digitalna transformacija i građana jer, kako je kazao, džaba digitalna transformacija u privredi i kreiranje elektronskih servisa za svoje korisnike, ako nemamo zapravo te korisnike.

“Moramo raditi na mijenjanju mindseta korisnika i da ih oslobodimo straha, da im zapravo pokažemo koliko je to lakše i brže”, smatra Bukilić.

On je naveo da se digitalnom transformacijom određenih servisa u javnoj upravi omogućava građanima da ne čekaju u redu, na primjer u MUP-u.

Bukilić je kazao da imamo kroz nove lične karte primjer kako digitalna transformacija nije do kraja sprovedena kako treba.

“Preko dvije trećine građana već ima novu ličnu kartu, ali ako sprovedemo istraživanje koliko njih je zapravo aktivirao taj digitalni sertifikat i koliko građana zna da ga koristi i čemu to služi imate sigurno jedan mali procenat ljudi. Imali smo veliku investiciju, a svodi se na to da je ona zapravo ista kao ona prethodna koja nije imala čip, samo ima biometrijske podatke vizuelne”, naveo je Bukilić.

On je objasnio da taj čip omogućava da građanin najracionalnije iskoristi svoje vrijeme i da ne mora da ide na šalter gdje će da izgubi dva do tri sata.

“Smatram da moramo na tome raditi. Evo sada je bio, na primjer, registar stvarnih vlasnika gdje je trebalo svako preduzeće, to jest građanin, koji je menadžer, da se prijavi. I ja sam kao izvršni direktor odgovoran da se prijavim i to sam to uradio s novom ličnom kratom”, dodao je Bukilić.

On je, odgovarajući na pitanje koliko je skupa digitalna transformacija i ko to može da priušti, odgovorio da se danas tu ne priča o nekim velikim brojkama.

“Prije deset, 15 godina, ozbiljni informacioni sistemi su nosili ili su bili razvijani namjenski za određene kompanije, a namjenski razvoj bilo čega je nešto što košta dosta. Danas se to svodi na tipske informacione sisteme, koje možemo čak i zakupiti. Ne moramo ni investirati u ozbiljne informatičke platforme sa cloud tehnologijama ni u servere, već možemo koristiti cloud infrastrukturu, što značajno pojeftinjuje kompletan proces”, objasnio je Bukilić.

Prema njegovim riječima, najvažnije je investirati u svoje ljude u kompanijama koji će iznijeti te procese digitalne transformacije i koji će znati da najbolje prilagode te nove informacione sisteme svom poslovanju.

“Svakako, savjetujem svih kompanijama da to ne rade sami, već da iznajme konsultante. Ovdje je potrebno da se stvori jedan novi mindset i da sve poslovne procese unaprijedimo, ubrzamo i da stvorimo ambijent da ti podaci koji nastaju u našim poslovnim procesima samo doživljaju određenu transformaciju da bi došli na kraju do izvještaja”, naveo je Bukilić.

On je kazao da je i država, kroz program za podsticaj konkurentnosti privrede, prepoznala digitalnu transformaciju i digitalizaciju poslovnih procesa i da je jednostavno moguće doći do određenih subvencija.

Bukilić je, govoreći o saradnji sa Vladom, kazao da je prethodni period bio turbulentan od nekoliko vlada za veoma kratko vrijeme.

“Ono što mene zaista raduje je što su sve političke partije kroz predizborne kampanje isticale potrebu digitalne transformacije i ulaganja u digitalizaciju. Na nama je da zajedno partnerski sa donosiocima odluka napravimo da to ne budu samo puke fraze u predizbornim kampanjama, nego da zaista suštinski uđemo u realizaciju takvih projekata”, smatra Bukilić.

On je ocijenio da je možda malo nezahvalno pričati o podršci Vlade za ICT sektor, koji bilježi rast iz godine u godinu.

“Kada imate jedan sektor privrede koji raste, maltene i samostalno, skoro bez ikakve podrške, onda sama ta riječ podrška možda čak djeluje iritirajuća ili ako to dođe u javnost, a znamo da imamo štrajkove metalaca, prosvjetnih radnika”, rekao je Bukilić.

On je naveo da tom sektoru ne treba pomagati, ali da treba racionalnim razmišljanjem stvarati ambijent za brži rast.

“Svaka država, pa i naša, morala bi da se stara da ostvaruje ekonomski rast zbog svih globalnih dešavanja i da svojim građanima učini bolji i kvalitetni život. Iz tog razloga, ICT sektor je značajan potencijal i on može sa istim resursima da pravi značajno bolje rezultate”, ocijenio je Bukilić.

On je naveo da su im u tome potrebni partneri, odnosno donosioci odluka.

Bukilić je najavio da su u Odboru udruženja za ICT PKCG kreirali okvir za unapređenje ICT sektora koji će ovih dana biti ponuđen donosiocima odluka na razmatranje.

“Jedna od jednostavnih stvari je da kroz javne nabavke, na primjer, napravimo neku varijantu preferencijalnog položaja domaćim kompanijama. Sve velike softverske infrastrukturne projekte u državi, kažem sve, ali 99 odsto vjerovatno, su radile kompanije sa strane. I mi u stvari imamo sad apsurd, gdje IT kompanije izvoze, da kažem grubo, ljude, a uvozimo gotove proizvode”, naveo je Bukilić.

On je rekao da bi se tehnološke kompanije koje su proizvodno orjentisane i razvijaju svoj proizvod, a imaju autorska prava na njega, mogle osloboditi poreza i doprinosa, određenih taksi, poreza na dodatu vrijednost (PDV) ako reinvestiraju taj proizvod.

“Da na neki način, što manjim fiskalnim uticajem na budžet, zapravo se dolazi do neke pomoći ili preferencijalne pozicije, na primjer na tenderima, jer ako je neko oslobođen poreza i doprinosa, cijena koštanja proizvoda koju on pravi je jednostavno niža nego što je to, na primjer, stranim ponuđačima”, objasnio je Bukilić.

On je naveo da je svega par mjeseci predsjednik Odbora udruženja ICT-a u PKCG i da su odmah pristupili kreiranju strategije i programa rada.

Bukilić je izvršni direktor kompanije Data Design koja je osmislila platformu Digitalni računovođa.

“Data Design je kompanija koja je osnovana 2010. godine, ali suštinski smo koleginica Ljiljana Zeković i ja krenuli 1. septembra 2014. godine što znači da nam je sad nekih deset godina postojanja na tržištu. Od kad smo pokrenuli kompaniju, mi smo se opredijelili da razvijamo upravo proizvode. I prvi od nekih proizvoda je Bus ticket 4 me, koji je i dan danas ozbiljna platforma za autobuski saobraćaj u Crnoj Gori, ali i na Balkanu, s preko 300 prevozničkih kompanija koji ga koriste”, rekao je Bukilić.

On je podsjetio da su kasnije krenuli u eCommerce rješenja i iz toga shvatili da je Enterprise Resource Planning (ERP) software za sveobuhvatno poslovanje kompanije ključ upravo digitalnoj transformaciji kompanija.

“Uglavnom smo bili fokusirani na neka srednja i veća preduzeća i to je bio ozbiljan software za neka veća preduzeća. I dan danas nam je to jedna vertikala. Međutim, pojavom elektronske fiskalizacije osjetili smo da je to jedan trenutak koji može da se iskoristi za digitalnu transformaciju mikro i malih biznisa i onda smo pokrenuli tu inovativnu franšizu Digitalni računovođa, koji obezbjeđuje korišćenje jednog ozbiljnog softvera i mikro i malim kompanijama i povezuje ih sa njihovim računovođama”, rekao je Bukilić.

On je naveo da je ta frašiza Digitalni računovođa spoj tehnologije, softvera i know-how znanja poslovnih procesa, kako bi trebalo jedni i drugi da rade, da bi zapravo svi imali benefite.

“Kompanije imaju benefite tako što imaju dnevne informacije i maltene iz sistema znaju. Računovođa u ovom načinu rada radi dnevna knjiženja, i pored dnevnih knjiženja zapravo je 30 odsto brži u svom radu. Tako da i računovođama u stvari dajemo 30 odsto prostora da bolje zarade, a njihovim klijentima dajemo mogućnost da oni donose bolje i pravovremene odluke”, objasnio je Bukilić.

On je naveo primjer da računovođa za nekog klijenta radi tekući posao, a taj klijent dva puta mjesečno dobija na e-mail predikciju tokova gotovine ili stanje gotovine kad treba da isplati plate, recimo, i to dobije desetak dana ranije.

“I on ima vremena da odradi neku naplatu. To je ono što sa čim se značajno olakšava privredi da se bori sa likvidnošću jer je to generalno najveći izazov malih privrednika”, ocijenio je Bukilić.

Prema podacima Centralne banke (CBCG) početkom aprila je bilo 20,5 hiljada preduzeća sa blokiranim računima. U posljednjim mjesecima taj broj se povećava.

“Vidi se trend generalno povećanja blokiranih računa, u suštini, sa ovom povećanom inflacijom koja je u proteklom periodu. Inflacija najviše utiče u suštini na male igrače na tržištu, odnosno male kompanije. Statistika upravo govori o broju računa. To ne znači da je značajan procenat crnogorske privrede blokiran, ali da jesu zapravo oni koji su najviše na udaru, a mala, srednja i mikro preduzeća upravo jesu na udaru inflacije”, naveo je Bukilić.

On je rekao da je njihova misija da doprinesu da boljim i pravovremenijim informacijama ti mali privrednici prevaziđu lakše te izazove.

“Izazov likvidnosti je suštinski problem za sve privrednike, a pogotovo za male biznise”, dodao je Bukilić.

Bukilić je, na pitanje da li je crnogorsko IT tržište aktuelno u praćenju tehnoloških trendova, odgovorio da se sve globalne stvari koje se dešavaju na ICT tržištu prelivaju i na Crnu Goru.

“Mi se trudimo da ispratimo trendove u ICT-u. Generalno, globalni izazovi su prebrz rast. To je možda i najveći izazov s kojim se mi susrećemo odnosno druge privredne grane. Taj prebrz rast je potrebno ispratiti iz jedne male sredine, a ICT je uglavnom zasnovan na ljudskom potencijalu. To nam čini najveće izazove”, kazao je Bukilić.

On je naveo da je drugi izazov upravo taj ljudski potencijal kojeg je sve manje i kojeg je potrebno napraviti, ali je pitanje kako obezbijediti rast.

“Možemo povećati kvalitet i to je nešto što uveliko radimo već”, dodao je Bukilić.

On je ocijenio da izazovi u ICT sektoru nijesu nepremostivi, već da kvalitetnim i mudrim odlukama mogu zajednički da učine tehnologiju građanima dostupnijim i da je koriste što više za korisne stvari.

“Tehnologija je prisutna kod građana i to je nešto što svi znamo, ali trenutno je to trošenje vremena i kontra onoga za što mi želimo da se tehnologija koristi, a to je za unapređenje poslovanja, pojednostavljivanje određenih aktivnosti koje građani imaju i privreda”, naveo je Bukilić.

On je rekao da kompanije iz ICT sektora stoje na raspolaganju i imaju dosta dobru saradnju sa donosiocima odluka i intenzivno komuniciraju.

“Sada ćemo to sigurno malo više intenzivirati kroz naše konferencije i okrugle stolove. Nadam se da ćemo zajedno doći do kvalitetnih rješenja koja mogu da učine da naš sektor postane kompenzacija uvoza softverskih rješenja i da naš sektor postane proizvođač softvera, koji bi kasnije bili predmet izvoza. Na taj način bi ICT, jedna od rijetkih privrednih grana koja ima taj potencijal izvoza, doprinio smanjivanju spoljnotrgovinskog deficita”, zaključio je Bukilić.

PKCG nastavlja sa kampanjom Snaga je u svima nama, koja je posvećena jačanju domaće privrede i privrednika. Misija PKCG za ovu kampanju je podizanje svijesti o važnosti crnogorske biznis zajednice, kroz pružanje podrške postojećim preduzetnicima i motivišući buduće liderke, lidere i mlade da se odvaže na preduzetničke korake.

PKCG, kao čvorište znanja i ekspertize, igra ključnu ulogu u pružanju kontinuirane podrške privredi i preduzetnicima.

Takođe, kampanja želi da afirmiše značaj i potencijal snažne sinergije među privrednicima, jer zajednički rad i razmjena znanja omogućavaju bolje razumijevanje izazova i prilika sa kojima se suočavaju. Ova povezanost doprinosi jačanju privredne zajednice, pomažući postojećim subjektima da ostvare bolje rezultate, dok istovremeno pruža podršku mladim i ambicioznim preduzetnicima u ostvarivanju njihovih ciljeva.

Kroz kontinuiranu podršku i promociju sinergije među privrednicima, kampanja Snaga je u svima nama nastavlja da oblikuje bolju budućnost za domaću privredu, stvarajući snažniju, održiviju i povezaniju zajednicu.

Bonus video: