Nacrt Zakona o energetici proširuje nadležnosti regulatora i omogućavaju saradnju sa državama članicama EU

"Ove izmjene ciljaju na integraciju crnogorskog tržišta sa tržištem EU i na osiguranje stabilnog snabdijevanja energijom kroz uspostavljanje pravednog i konkurentnog tržišta"

1731 pregleda 0 komentar(a)
Sa sjednice Odbora, Foto: PKCG
Sa sjednice Odbora, Foto: PKCG

Nacrt Zakona o energetici proširuje nadležnosti regulatora u sektorima elektrodistribucije, prenosa, te omogućava saradnju sa državama članicama EU i Energetske zajednice, uz definisanje ključnih pojmova kao što su energetsko siromaštvo, aktivni kupci i agregacija, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

Predstavnik Ministarstva energetike, Zvjezdan Vujović, predstavio je danas na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore ključne novine ovog zakona koje, između ostalog, uključuju pravilo o operatoru tržišta, obavezu održavanja naftnih rezervi, proširenje nadležnosti regulatornih tijela, regionalni koordinacioni centar, energetsku zajednicu građana, ugovor sa dinamičnim određivanjem cijene električne energije i alat za poređenje ponuda snabdjevača.

“Novi zakon proširuje nadležnosti regulatora u sektorima elektrodistribucije, prenosa, te omogućava saradnju sa državama članicama EU i Energetske zajednice, uz definisanje ključnih pojmova kao što su energetsko siromaštvo, aktivni kupci i agregacija. Ove izmjene ciljaju na integraciju crnogorskog tržišta sa tržištem EU i na osiguranje stabilnog snabdijevanja energijom kroz uspostavljanje pravednog i konkurentnog tržišta”, rekao je Vujović.

On je, kako je saopšteno iz PKCG, posebno apostrofirao osnivanje Regionalnog koordinacionog centra, koji predstavlja tijelo zaduženo za koordinaciju aktivnosti operatora prenosnih sistema u određenom evropskom regionu u cilju unapređenja sigurnosti i koordinacije rada prenosnih sistema.

On je takođe istakao uspostavljanje pametnog sistema mjerenja gdje je operator distributivnog sistema dužan da definiše tehničke zahtjeve za uvođenje ovog sistema i sprovede ekonomsku procjenu svih dugoročnih troškova i koristi za tržište i pojedinog kupca ili da definiše koji oblik pametnog sistema mjerenja je ekonomski opravdan i isplativ i u kom vremenskom okviru je izvodljiva njegova distribucija.

Tokom diskusije, učesnici u raspravi su između ostalog ocijenili da bi tekst Nacrta trebalo pojednostaviti, izuzimanjem odredbi za oblasti koje bi se mogle adekvatnije regulisati podzakonskim aktima uvažavajući interes privrede i građana.

Obrazloženje zakona nije dovoljno detaljno, tvrde oni, s obzirom na obim i obuhvat teksta Nacrta. Oni smatraju i da terminologija koja se koristi u tekstu nije precizno definisana, pa su tako, na primjer, mišljenja da se termin Energetska zajednica građana predstavlja u Nacrtu kao svojevrsna komercijalna organizacija umjesto udruženja za ostvarivanje njihovih prava.

Oni smatraju i da je Nacrt u koliziji sa Zakonom o rudarstvu, te da adekvatno ne razrađuje pitanje eksploatacije uglja u svrhu proizvodnje električne energije i toplote. Čuli su se i predlozi da se drvna masa uvrsti u energetski bilans i prateće izvještaje, kao i da je nelogično da potrošači plaćaju povrat za investicije koje neće biti u funkciji još nekoliko godina.

Takođe, učesnici u raspravi su rekli da nije definisano ko polaže ispite za rad na benzinskim pumpama i zašto je potrebna licenca za prodavce goriva, stoga ovo pitanje treba dodatno razmotriti. Kako na tržištu postoje različite oktanske vrijednosti benzina, privrednici smatraju da je neophodno definisati pojam osnovnog proizvoda.

Mišljenja su i da novi zakon previše opterećuje tržište kroz akcize i druge namete, te bi trebalo preciznije definisati pravila za tržište nafte i naftnih derivata. Nejasne su i definicije snabdjevača i procedure prelaska potrošača na novog snabdjevača, zato je neophodno sinhronizovati i dodatno obrazložiti različite definicije u odredbama i podzakonskim aktima.

Predsjednik Odbora, Darko Krivokapić, kazao je da je energetika uvijek bila žila kucavica našeg sistema, ali je u zadnje vrijeme stavljena a u drugi plan.

“Na nama svima je odgovornost da se time bavimo što bolje i posvećeno radimo na njenom unapređenju”, rekaao je Krivokapić.

Predstavnici Ministarstva su kazali da će posvetiti punu pažnju svim predlozima i u saradnji sa ostalim ministarstvima pokušati da izmijene i unaprijede sve ono što privreda smatra da treba da se nađe u dodatnim uredbama, kako bi zakon bio do kraja definisan.

Oni su rekli da javna rasprava traje do 16. septembra i pozvali sve zainteresovane da svoje komentare i sugestije dostave i u pisanoj formi.

Bonus video: