Crna Gora sa Bosnom i Hercegovinom ima najgori kreditni rejting na Balkanu prema posljednjim ocjenama agencije Standarda & Poor’s (S&P) sa oznakom B+, koja se opisuje kao “spekulativna kreditna sposobnost, visok kreditni rizik”.
Albanija i Sjeverna Makedonija imaju rejting od iste agencije BB-, što je jedan nivo izn+ad crnogorskog. Srbija ima investicioni kreditni rejting BBB-, što je četiri stepenika iznad. Hrvatska sa rejtingom A- je sedam nivoa iznad crnogorskog, a Slovenija sa AA- deset stepenika iznad.
Kreditni rejting utiče na buduća zaduženja države i iznose kamata, odnosno one države sa nižim rejtingom će plaćati veće kamatne stope. To je važna činjenica s obzirom da se Crna Gora ove godine mora da vrati stara zaduženja od 821 milion eura, u 2026. od 353 miliona, a u 2027. od 971 milion eura, odnosno za tri godine treba vratiti 2,2 milijarde eura preko novih zaduženja.
Hvalili se ostankom na niskom rejtingu
S&P je početkom marta potvrdila Crnoj Gori ostanak na ovom niskom kreditnom rejtingu uz oznaku stabilni izgledi, što znači da očekuju da na njemu ostane i u narednih šest mjeseci. Ukoliko očekuju napredak kreditnog rejtinga agencija stavi oznaku pozitivni izgledi, a ako sumnja u mogućnost pada rejtinga onda su negativni izgledi.
Iz Vlade i Ministarstva finansija su ovaj ostanak na niskom kreditnom rejtingu uz “stabilne izglede”, predstavili kao veliku pobjedu, iako su nas prestigle skoro sve susjedne države.
“Potvrda kreditnog rejtinga države ohrabrujući je rezultat i podsticaj za nastavak pozitivnih ekonomskih trendova, što će značiti i na putu poboljšanja standarda građana, privlačenju većih investicija, realizaciji značajnih kapitalnih projekata i drugih pozitivnih kretanja”, navedeno je u tadašnjem saopštenju Ministarstva finansija.
U padu glavni pokazatelji ekonomije
Naveli su i da investicije ostaju ključni pokretač rasta, podržane tekućim projektima u sektorima nekretnina, energije i turizma, koji i dalje privlače kapital.
Međutim zvanični statistički podaci pokazuju da Crna Gora ima trende povećanja trgovinskog deficita, pad prihoda od turizma, da se smanjuju direktne strane investicije, kao i da je u posljednja tri kvartala BDP počeo da usporava.
“U izvještaju S&P navodi se i da bi do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Ovo bi mogao biti slučaj ako se ostvari snažan ekonomski rast”, navedeno je u saopštenju Ministarstva.
Trenutni fiskalni rezultati su ispod predviđanja, a i Crna Gora nema pad već rast neto javnog duga a prema fiskalnoj strategiji očekuje se da neto javni dug raste sa 4,12 milijardi na 5,5 milijardi u 2027. godini, odnosno sa 58,5 na 63,8 odsto BDP-a.
Teško do planiranog rasta od 4,8 odsto
Vlada je u fiskalnoj strategiji za ovu godinu predviđala rast BDP-a za 4,8 odsto, odnosno za cijeli procentni poen više od plana za prethodnu godinu. Narednog mjeseca počinje osmomjesečni prekid proizvodnje Termoelektrane Pljevlja, kada će Crna Gora biti veliki uvoznik električne energije. Uz nastavak pada prihoda od turizma i stranih investicija, uz rast robnog deficita tu prognozu će teško biti moguće ispuniti.
Vlada je prošle sedmice usvojila informaciju koja omogućava zaduženje države emitovanjem obveznica do 900 miliona eura. Do kraja mjeseca Vlada se planira zadužiti do najmanje 500 miliona jer početkom aprila za plaćanje dospijeva stari dug od 500 miliona iz 2018. Kolika će biti kamata na ovo zaduženje biće poznato tek kada se emituju obveznice i njihovi kupci daju ponude u kojem će navesti iznose prinosa - kamata, a Ministarstvo finansija odlučuje da li će ih prihvatiti.
Međutim, s obzirom da nema mogućnosti da se na drugi način vrati dug koji dospijeva u aprilu, Vlada ne ostaje puno prostora za biranje i druge varijante zaduženja.
Od referenduma pali za tri stepenika, a Srbija porasla za tri
Crna Gora je najbolji kreditni rejting prema S&P imala 2007. godine i on je iznosio BB+. Odnosno tada je imala rejting tri nivoa veći nego sada i na jedan korak od prelaska u investicionu grupe rejtinga bez spekulativnih elemenata.
Srbija je te godine imala rejting BB-, i bila je dva stepenika ispod Crne Gore. U međuvremenu je Srbija napredovala za tri nivoa, a Crna Gora pala za tri nivoa.
Bolje rejtinge nego sada Crna Gora je imala i 2008, 2012. i 2013. a iste kao sada 2014, 2016, 2017. i 2020. godine. U 2021. godini je pao je jednu stepenicu na B i na njoj stao do avgusta prošle godine kada se vratio na B+.
Bonus video:
