Proizvodnja zdrave hrane i ekonomsko jačanje sela su jedni od glavnih preduslova daljeg ekonomskog razvoja opštine Žabljak. Perspektive razvoja poljoprivrede se odnose na unapređenje i usavršavanje organske proizvodnje i stvaranje prepoznatljivih robnih marki (brenda). Razvoj i jačanje multifunkcionalne uloge poljoprivrede uključuje i njenu vezu sa razvojem turizma, navedeno je u nacrtu Prostornog urbanističkog plana Žabljaka koji se nalazi na javnoj raspravi.
Razvoj turizma i poljoprivrede, kako je zaključeno, jedini su načini za zaustavljenje odseljavanja stanovništva. U prethodnom planu iz 2010. godine, bilo je planirano da Žabljak u 2021. godini ima 4.200 stanovnika, međutim na popisu iz 2023. bilo ih je 3.002.
Smanjuje se broj gazdinstava
I pored dobrih uslova naročito za stočarstvo i mogućnost plasmana proizvoda kroz turizam, iz popisa u popis sve je manje poljoprivrednih gazdinstava, ali i broja stoke. U 2003. godini bilo je 717 gazdinstava, u 2010. se broj smanjio na 623, a na prošlogodišnjem popisu na 426. U odnosu na prethodni popis, broj goveda je smanjen sa 2.002 na 1.655, ovaca sa 6.909 na 4.591 i svinja sa 465 na 325. Rast je zabilježen kod koza - sa 152 na 198, komada živine sa 2.597 na 5.615 i košnica pčela sa 135 na 534.
Obrađivači plana navode da su turizam i proizvodnja zdrave hrane osnove razvoja Žabljaka i međusobno povezane, zbog čega predlažu brendiranje lokalnih proizvoda, razvoj infrastrukture u selima, izgradnju klanice, mljekare, mjesta za prodaju, hladnjača, skladišta... bolju veterinarsku zaštitu, više mjera podrške...
“Poljoprivreda se ovdje javlja kao snabdjevač hranom, sirovinama i radnom snagom, ali i kao motiv turističkih kretanja ljudi. Specifična poljoprivredna proizvodnja koju zahtijevaju ekoturizam i agroturizam, podrazumijeva očuvanje identiteta područja i proizvodnju hrane po organskim principima”, navedeno je u nacrtu plana.
Ima uslova za rast proizvodnje
U planu su navedene procjene moguće proizvodnje, tako da bi gazdinstva u ovoj opštini mogla proizvesti 7,5 tona ovčjeg skorupa, 11 tona ovčjeg sira, 50 tona kravljeg skorupa i 83 tone kravljeg sira. Takođe, moglo bi se proizvesti 90 tona junećeg mesa, 126 tona kravljeg mesa, 100 tona junećeg i 17 tona ovčjeg mesa.
Od biljne proizvodnje, na ovom planinskom području najznačajnije je uzgajanje žitarica, krompira i kupusa. Tako je procijenjena moguća proizvodnja ječma na 30 tona, raži na 20 tona, krompira na 2.400 tona i kupusa na 40 tona.
Zaključeno je da bi za uspješnost domaćinstva bila potrebna dva do tri aktivna člana, a da bi mogući prihod po članu bio na nivou prosječne zarade.
Kao najveći problemi navedeno je starenje osoba koje se bave poljoprivredom, slaba putna i elektroenergetska infrastruktura na selima, nedovoljni prerađivački kapaciteti, nedostatak brenda domaće proizvodnje, nedovoljna povezanost sa turizmom...
Osnovni nosioci razvoja stočarske proizvodnje, kako je navedeno, treba da budu seoska gazdinstva, farme i zadruge-kooperative.
“S obzirom na strukturu poljoprivrednih površina, stočarstvo će, a u prvom redu govedarstvo i ovčarstvo, i u ubuduće biti najzastupljenija grana poljoprivrede... Potrebno je orijentisati se na tržišnu proizvodnju i osposobiti što veći broj gazdinstava (farmi) da postanu robni proizvođači. Na ovom prostoru, kod lokalnog stanovništva se mogu formirati mini farme krava, koza i ovaca, a pri ekonomiji u blizini Žabljaka, koja posjeduje poljoprivredne površine, potrebno je formirati repro-centar za uzgoj priplodnih junica i jagnjadi, tim prije što na pomenutom lokalitetu postoje štalski objekti koji bi se mogli adaptirati i izgraditi novi prema potrebama”, navedeno je u dokumentu.
Zemljišta ima dovoljno
Autori smatraju da zemljište nije limitirajući faktor za ove farme, jer ga ima dovoljno.
“Osnovna veličina govedarskih farmi bila bi od 10 krava, koje traže aktivnost jednog domaćinstva i zvanično samo jednog zaposlenog, kao i farme od 100 ovaca. Uzimajući u obzir raspoložive ljudske i prirodne potencijale, na ovom prostoru moguće je organizovati oko 80 takvih govedarskih i isto toliko ovčarskih farmi, što bi angažovalo oko 200 poljoprivrednika, oko 2.000 hektara pašnjaka i oko 200 hektara livada”, piše u dokumentu.
Na ovom području, kako navode, treba intenzivirati stočarstvo kao glavnu poljoprivrednu granu, za što zahtijeva unaprjeđenje smještaja i ishrane stoke, kao i povećanje proizvodnje stočne hrane.
“U tom smislu neophodna su ulaganja u melioraciju livada i pašnjaka i povećanje proizvodnje prirodne trave - sijena. Potrebno je bolje iskorišćavanje postojećih površina, kao i kultivacija dijela pašnjaka i prirodnih livada i njihovo prevođenje u oranične površine za proizvodnju jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva krmnog bilja, tj. za proizvodnju stočne hrane (djetelinasto-travnate smješe)”, navedeno je u dokumentu.
Planeri predviđaju da se već razvijeno stočarstvo na Jezerskoj površi i Sinjajevini treba unapređivati, a u ostalim područjima na manjim kompleksima pašnjačkih površina treba pospješivati razvoj malih stočarskih farmi. U Njegovuđi, kao centru područja Sinjajevine, planira se centar poljoprivrednih aktivnosti, servisni punkt za opravku alatki i sabirno mjesto za otkup tržišnih viškova.
Za farme sa 50 do 100 ovaca potrebna su jedan do dva angažovana člana domaćinstva, kao i osam hektara zemljišta.
“Za obezbjeđenje livadskog sijena oko 3-4 hektara; travne silaže sa 1-1,5 hektara i za ostalu hranu (lucerke i dr.) oko 2-3 hektara”, navedeno je u planu.
Za farme sa 200 ovaca potrebna su dva do tri radnika, 9-15 hektara za obezbjeđenje livadskog sijena, 4-8 hektara za travnu silaži i oko 100 hektara pašnjaka.
Bez ovaca, pašnjaci bi zarasli i ne bi bili atraktivni ni turistima
Ovčarska proizvodnja, kako se navodi, i u narednom periodu će zadržati predznak relativno ekstenzivne proizvodnje - ispašom stoke na pašnjacima.
“Tako da se ne može očekivati povećanje broja uzgajivača ovaca, ali je realno očekivati povećanje broja grla po stadu... Ispašom na planinskim pašnjacima i drugim slabo pristupačnim terenima postiže se višestruka korist i dobrobit. Multiplikativni efekat se ogleda u efikasnijem korišćenju raspoloživih resursa, odnosno jedinom načinu iskorišćavanju najjeftinije stočne hrane sa jedne strane, zatim očuvanje planinskih pašnjaka i livada od zarastanja, odnosno očuvanju biodiverziteta flore, kao i doprinos podizanju estetske, pejzažne, a time i turističke vrijednosti i atraktivnost planinskih padina i područja u cjelini. Planinski pašnjaci su prazni, tj. bez stada ovaca i krda drugih vrsta domaćih životinja bi i sa turističkog aspekta značajno izgubili na atraktivnosti”, navedeno je u dokumentu.
Neophodna hladnjača, klanica i mljekara - 3,5 miliona eura
Za razvoj stočarske proizvodnje mora se u narednom periodu, kako smatraju autori plana, pokloniti pažnja aktiviranju postojećih i izgradnji novih stočnih pijaca, otkupnih stanica u svim mjesnim centrima i izgraditi kapacitete za preradu mesa i mlijeka.
“Mogući kapaciteti sa procijenjenom orijentacionom cijenom i angažovanom radnom snagom, bili bi sljedeći: hladnjače, čija je vrijednost oko 350.000 do 500.000 eura, sa 10 do 15 radnika, ne uzimajući u obračun sezonsku radnu snagu; klanice, čija je prosječna cijena oko 1.800.000 eura (uključujući i hladnjaču); sa 30 do 50 zaposlenih; mljekara, kapaciteta od oko 10.000 litara mlijeka za dnevnu preradu i proizvodnju jogurta, koja zapošljava oko 20 radnika, a nabavka njene opreme iznosila bi 1,2 miliona eura”, navedeno je u preporuci.
Preporučuju i kapacitete za preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova, kao i za kontinentalno voće, skladišta za koncentrovanu stočnu hranu, magacine za smještaj i čuvanje sjemenskog i merkatilnog krompira, sjemena žitarica...
“Njegovuđa, kao primarno područje lociranja prerađivačkih kapaciteta, predstavlja prioritetnu lokaciju, ali se manji, ekološki prihvatljivi pogoni koji funkcionišu u skladu sa ekološkim standardima), mogu locirati i u ostalim mjestima (manje klanice i hladnjače u Podgori, u okviru lokalne ekonomije na Tmajevcu i sl.). Neophodno je izgraditi putnu infrastrukturu i objekte vodosnabdijevanja, a zatim obezbijediti elektrifikaciju pojedinih katuna i signal mobilne telefonije i širokopojasnog interneta. Na taj način će se doprinijeti boljem kvalitetu života u seoskim sredinama, a poljoprivrednicima omogućiti bolji pristup tržištu”, navedeno je u planu.
Bonus video:
