r

Apel 68 NVO: Novi budžet EU da osigura namjenske fondove za pravednu tranziciju u regionu

Među potpisnicima je i šest nevladinih organizacija iz Crne Gore

1723 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracije, Foto: Shutterstock
Ilustracije, Foto: Shutterstock

Grupa od 68 nevladinih organizacija (NVO) pozvala je institucije Evropske unije (EU) da se u novom budžetu, u periodu nakon 2027. godine, osiguraju namjenski fondovi za zaštitu životnu sredine i pravednu tranziciju regiona koji zavise od rudarenja uglja na Zapadnom Balkanu.

Iz NVO su u zajedničkom saopštenju naveli da trenutno ne postoje posebna EU sredstva za regione koje zavise od rudarenja uglja na Zapadnom Balkanu i da se podrška za zaštitu životne sredine i organizacije civilnog društva pruža preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

“Međutim, prema informacijama iz Brisela, čini se da podrška EU za Zapadni Balkan u budžetu za 2028. do 2034. neće više uključivati IPA”, kaže se u saopštenju.

Među potpisnicima je i šest NVO iz Crne Gore: Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Centar za nove inicijative, Eko-tim, Grin houm, Crnogorsko društvo ekologa i Zero Waste Montenegro.

Kako su saopštili iz CEE Bankwatch Network, iz NVO su rekli da bi se, umjesto toga, sredstva EU u regionu dijelila preko instrumenta koji zavisi od ispunjavanja različitih reformskih mjera i drugih uslova, slično kao današnji Instrument za reforme i rast Zapadnog Balkana i mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) u EU.

“Fondovi takođe uključuju komponentu gdje vlade predlažu specifične infrastrukturne projekte za finansiranje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF)”, dodaje se u saopštenju.

Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch kazao je da je pozitivno što EU istražuje nove načine za unapređenje vladavine prava i zaštite životne sredine na Zapadnom Balkanu, ali je, kako je naveo, prerano da znaju funkcioniše li pristup reformi i rasta ovdje.

Prema njegovim riječima, dosadašnji dokazi nijesu ohrabrujući, jer Reformske agende zemalja uključuju vrlo malo ekoloških mjera.

“Razumno je nastaviti testiranje ovog pristupa, ali ne i da on obuhvata gotovo sve fondove EU”, kazao je Pehčevski.

Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole rekla je da je usklađivanje sa zakonodavstvom EU o zaštiti životne sredine najizazovniji dio pristupanja i da pravedna tranzicija regiona s ugljem već kasni.

“Zato EU treba podržati te regione, zajedno s civilnim društvom, bez obzira na to koliko dobro vlade zapadnog Balkana uopšteno rade”, kazala je Jovanović.

Prema njenim riječima, finansiranje mora biti dosljedno, predvidljivo i vezano uz određene projekte.

Ono, kako je dodala Jovanović, ne može čekati vladine reforme koje se možda nikada neće ostvariti.

U saopštenju se navodi da grupe organizacija civilnog društva takođe naglašavaju potrebu za značajnijim poboljšanjem procesa za reformu i rast.

“Uključujući stvarne, blagovremene i efektivne javne konsultacije o planiranim reformama i ulaganjima, uključivanje dodatnih reformi vezanih za zaštitu životne sredine, na primjer odvraćajuće kazne za kršenje zakona, i fokus na vladavinu prava, ekološka i društvena poboljšanja, a ne samo ekonomski rast”, kaže se u saopštenju.

Iz NVO su rekli da se očekuje da će Evropska komisija predstaviti novi EU budžet sredinom jula.

Bonus video: