Buka limitirajući faktor razvoja turizma

Vlasnik kompanije Real Estate, koja upravlja hotelom Palata Venezia Ulcinj, Gani Resulbegović, jedan je od privrednika koji je pitao koja je institucija nadležna za rješavanje problema buke
1 komentar(a)
Privredna komora turizam, Foto: Privredna komora Crne Gore
Privredna komora turizam, Foto: Privredna komora Crne Gore
Ažurirano: 13.06.2017. 12:50h

Buka na otvorenom, u blizini smještajnih kapaciteta, predstavlja konstantan problem, limitirajući faktor razvoja turizma i rizik za zdravlje, zbog čega je njeno suzbijanje jedan od prioriteta djelovanja, u ovoj i pripremi narednih sezona, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG, Dragan Ivančević, kazao je na tematskoj sjednici da je buka jedan od problema koji se posebno manifestuju u posljednjih 20 godina, nanoseći štetu kvalitetu turističke ponude.

"Rješavanje tog problema ne traži dodatna ulaganja, već samo političku dobru volju da se zakon u potpunosti sprovede i utvrde nadležni za to. Želja nas u PKCG je da se stvori ambijent za kvalitetno obavljanje turističke djelatnosti koja doprinosi većim budžetskim prihodima kako opština tako i države“, naveo je Ivančević.

Na sjednici je ocijenjeno da, iako je postojećim zakonodavnim okvirom definisana oblast buke, ostaje otvoreno pitanje potpune primjene relevantnih propisa, kao i usklađivanje nadležnosti nad njihovom primjenom.

Ivančević je upozorio da gosti, prema pravilima Frankfurtske liste, mogu da cijenu aranžmana umanje do 25 odsto ukoliko upute reklamaciju zbog buke tokom noći, odnosno do 40 odsto ukoliko se žali na dnevnu buku.

"To su ogromne štete koje trpimo i plaćamo zbog ovog problema“, rekao je Ivančević.

Direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Marko Petričević, ocijenio je da je buka 'rak rana' crnogorskog turizma i destinacije.

"Potrebno je da svi ozbiljno pristupimo rješavanju problema buke za što imamo potrebnu zakonsku regulativu koju je neophodno primjenjivati u cjelosti, kao i dobre volje ljudi u lokalu koji su dužni da to implementiraju“, rekao je Petričević.

Predstavnik Lipske pećine, Tomo Knežević, smatra da treba napraviti modalitet da se buka u svim opštinama izmjesti u posebne zone gdje neće smetati turistima.

Vlasnik kompanije Real Estate, koja upravlja hotelom Palata Venezia Ulcinj, Gani Resulbegović, jedan je od privrednika koji je pitao koja je institucija nadležna za rješavanje problema buke.

"Potrebno je jasno identifikovati ko je nadležan za ovo pitanje kako bismo obezbjedili uslove za kvalitetnu turističku sezonu i spriječili gubitak gostiju“, rekao je Resulbegović.

Pomoćnik direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Rajko Malović, smatra da je za rješavanje problema buke potrebno prije svega dobro planiranje.

"Pitanje je da li otvoreni barovi treba da budu u urbanim zonama ili ih treba izmjestiti. Ovaj problem se najbolje rješava donošenjem planova kojima bi se umanjio broj ovakvih objekata na kupalištima“, kazao je Malović.

Ivančević je kao jedan od predloga zaključaka kandidovao da se resornom Ministarstvu preporuči donošenje Pravilnika o limitatorima jačine zvuka u skladu sa Zakonom o turizmu.

Olivera Kujundžić iz Ministarstva održivog razvoja i turizma je, međutim, kazala da je uslov da se donese takav pravilnik usvajanje novog zakona o turizmu. Ona je ukazala i na to da je problem nadležnosti za pitanje buke umnogome posljedica neusklađenosti Zakona o komunalnoj djelatnosti sa Zakonom o komunalnoj policiji, s obzirom na to da su se iz te službe izdvojili komunalni inspektori nadležni za nadzor nad ovom oblašću.

Kujundžić smatra da je potrebno da lokalne uprave same definišu nadležnosti ovih službi, jer im to zakon dozvoljava.

Načelnik Komunalne policije Bara, Dragan Radulović, naveo je da problem buke u Baru i Sutomoru traži brzu reakciju.

"Svi lokali koji su tokom 2015. i prošle godine prekoračili nivo buke su kažnjeni. Za narednu sezonu zajedničkim aktivnostima moramo napraviti akustične zone i na taj način izmjestiti objekte sa muzikom uživo van centra Sutomora i Bara“, kazao je Radulović.

Načelnik Komunalne policije Kotora, Zoran Vučinović, rekao je da u toj službi postoji deficit kadra zbog izdvajanja Komunalne inspekcije, ali da to ne predstavlja glavni problem za suzbijanje buke, već je riječ o nedostatku tehničkih rješenja, odnosno limitatora čije uvođenje u lokale traže već šestu godinu.

Iz PKCG je saopšteno da će se sa sjednice Odbora uputiti inicijativa lokalnim upravama za određivanje odgovorne, kontakt osobe i telefon koji će biti u funkciji 24 sata i na koji će se prijavljivati nepravilnosti u vezi nepoštovanja propisa o zaštiti buke u životnoj sredini.

Jedan od zaključaka je da se što hitnije okončaju procedure oko dostavljanja Nacrta zakona o turizmu u skupštinsku proceduru. Nedostajući podzakonski akt, Pravilnik o limitatorima jačine zvuka, kojim će se jasno definisati nadležnosti u vezi limitatora jačine zvuka, kojim se ograničava maksimalno propisani nivo buke, može se donijeti tek nakon usvajanja novog zakona o turizmu. Bez donešenog Pravilnika o limitatorima, inspekcijski organi ne mogu obaviti potpunu kontrolu u dijelu ugradnje i funkcionisanja limitatora, u ugostiteljskim objektima.

"Preporučuje se lokalnim samoupravama da sagledaju svoje kapacitete i ako je potrebno donesu odluku o povjeravanju dijela poslova inspekcijskog nadzora komunalnoj policiji po pitanju rješavanja problema buke“, rekli su iz PKCG.

Naime, lokalne samouprave treba da organizovano pristupe praćenju stanja nivoa buke na svojoj teritoriji, posebno tokom turističkih sezona i obezbijede nesmetano funkcionisanje i nadzor nad radom komunalne policije i komunalne inspekcije u skladu sa zakonskim propisima iz oblasti buke.

Bonus video: