Grupa od 40 nevladinih organizacija (NVO), građana, stručnjaka i ekoloških aktivista uputila je danas otvoreno pismo Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade Crne Gore Milojko Spajiću i ministru energetike i rudarstva, Admiru Šahmanoviću, pozivajući na obustavljanje potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA Co. Inc. Japan, koje se odnosi na razvoj projekata na fosilni gas u Crnoj Gori, a koje uključuje gasnu elektranu i LNG terminal sa pratećom infrastrukturom.
Otvoreno pismo su medijima dostavile Nataša Kovačević, građanska aktivistkinja I koordinatorka za Zapadni Balkan u CEE Bankwatch Network i Vesna Čejović, građanka Bara i javna zastupnica više stotina građana Bara u kampanji protiv gasne elektrane i LNG terminala u Baru.
"Nevladine organizacije iz Crne Gore, međunarodne organizacije, nezavisni stručnjaci i građani upućuju Vam ovo pismo zabrinutosti i jasan poziv da se obustavi potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Vlade Crne Gore i kompanije JERA Co. Inc. Japan, o saradnji u oblasti energetike, odnosno sprovođenju sveobuhvatne studije izvodljivosti razvoja, nabavke, izgradnje, upravljanja, održavanja i finansiranja LNG terminala i prateće gasne elektrane u Crnoj Gori, a koje je planirano da se održi na gasnom forumu GASTECH 2025 u Milanu od 9-12 septembra 2025. Podsjećamo ministra i Vladu da je Prostorni Plan Crne Gore do 2040. godine ocijenio osnovanim primjedbe građana Opštine Bar, njenih institucija, stručnog tima i NVO aktivista, te je isključio LNG terminal iz plana, te da Vlada ovakvim činom krši najviši prostorno planski dokument, što usmjerava ka vršenju više krivičnih djela, a o čemu ćemo obavijestiti i odgovarajuće institucije EU", ističe se uotvorenom pismu
Dodaje se da su građani Bara, predstavnici Skupštine i Opštine Bar jasno izrazili jedinstven otpor izgradnji LNG terminala.
"Projekat ne samo da nema konsenzus zajednice, već predstavlja opasnost po bezbjednost, životnu sredinu i javno zdravlje. Lokalna zajednica je već jasno poručila da neće dozvoliti realizaciju LNG terminala, dok planiranje aktivnosti protiv volje građana može imati ozbiljne društvene posljedice. Takođe, u procesu je obrada pristiglih komentara na Nacionalni energetski i klimatski plan, koji je dobio brojne negativne komentare vezane na razvoj gasnih infrastruktura, te koji mora uključiti i sugestije Energetske zajednice. Vlada je u obavezi da odloži i preispita bilo kakve planove o projektima koji značajno opterećuju dostizanje ciljeva dekarbonizacije Crne Gore do 2050. godine", piše u otvorenom pismu Vladi, Spajiću i Šahmanoviću.
Navodi se i da se u Predlogu Platforme za zaključivanje Memoranduma o saradnji navodi da: "projekat ima stratešku vrijednost jer obezbjeđuje sigurnost snabdijevanja…i predstavlja tranziciono rješenje” te da “Crna Gora dobija snažnu podršku za razvoj energetskog sektora, jačanje otpornosti elektroenergetskog sistema i ispunjavanje ciljeva dekarbonizacije i klimatske neutralnosti".
"Nakon što EU posljednjih nekoliko godina intenzivno pokušava smanjiti svoju zavisnost o gasu, apsolutno je neprimjereno tvrditi da je gas na bilo koji način koristan u osiguravanju sigurnosti snabdijevanja energijom. Crna Gora danas nema razvijenu gasnu infrastrukturu, što je zapravo prednost u odnosu na zemlje regiona i upravo to treba iskoristiti za bržu tranziciju ka održivim obnovljivim izvorima energije. Umjesto toga, planira se zaduženje od preko milijardu eura za projekte gasnih elektrana i skladišta, koji bi nas učinili trajno zavisnim od uvoza gasa iz trećih zemalja poput Azerbejdžana ili Rusije. Primjer Srbije jasno pokazuje opasnosti takve zavisnosti: u 2023. godini čitav sektor daljinskog grijanja prvi put je zabilježio gubitke od 10 miliona eura i akumulirao dodatnih 36,4 miliona eura duga, upravo zbog nestabilnih cijena gasa i tereta investicija", piše u pismu 40 NVO, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista.
U tom dokumentu se navodi je Crna Gora, kao zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji, preuzela jasnu obavezu usklađivanja sa evropskim ciljevima dekarbonizacije u skladu sa Sporazumom Energetske zajednice i Sofijskom deklaracijom.
"Evropska Komisija je u julu 2025. predstavila cilj za smanjenje emisije gasova staklene bašte za 90 procenata do 2040. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine[1]. Svako ulaganje u nove gasne elektrane, kombinovana postrojenja i prateću infrastrukturu, čija bi realizacija potrajala najmanje pet do deset godina, predstavljala bi ozbiljan rizik i potpuno neodgovoran potez, jer bi operativni vijek takvih postrojenja bio ograničen na svega nekoliko godina prije potpune dekarbonizacije 2050. godine. Takvi projekti bi stvorili novu zavisnost od uvoznog gasa i opteretili državu višemilionskim dugoročnim troškovima, bez realne mogućnosti povrata investicija, te se ne mogu ekonomski opravdati. Takođe, ideja o zamjeni fosilnog gasa zelenim vodonikom u svrhu proizvodnje električne i naročito toplotne energije u ovom obimu je nerealna i obmanjujuća, budući da takve količine vodonika neće biti dostupne po prihvatljivoj cijeni", piše u pismu.
Dodaje se i da je Master plan gasifikacije iz 2017. godine već sada zastario, te da sedam godina kasnije ne bilježi nikakav napredak u implementaciji.
"U njemu se još 2015. navodilo da bi priključenje na IAP i TAP bilo moguće od 2020. godine, što se nikada nije desilo. IAP gasovod nije izgrađen čak ni u periodu kada je EU bila spremna da ga finansira, što danas čini potpuno nerealnim svaku pretpostavku da bi projekat mogao zaživjeti.[2] Stoga je neophodno i zvanično odustati od svih projekata gasifikacije i uložiti napore u povećanje energetske efikasnosti i razvoj održivih obnovljivih izvora energije. Prekasno je za započinjanje izgradnje bilo kakve nove infrastrukture za fosilna goriva, a evropske finansijske institucije poput EBRD, EIB i drugih već su jasno stavile do znanja da neće podržavati gasne projekte", piše u otvorenom pismu Vladi, Spajiću i Šahmanoviću.
U tom dokumentu se navodi i da vrijedi napomenuti i da su "navodni planovi o komercijalnoj eksploataciji gasa iz podmorja Crne Gore nerealni i obmanjujući obzirom da nemamo do danas ni jednu aktivnu eksploataciju, te da samo period od otkrića do proizvodnje na offshore poljima u zrelim basenima poput Sjevernog mora, u prosjeku traje oko 17 godina ili od otkrića do puštanja u rad 12-16 godina".
"Time se pokazuje da svaka nada u brzo pretvaranje istraživačkih aktivnosti u komercijalnu eksploataciju u Crnoj Gori nije utemeljena ni na jednom empirijskom parametru, već isključivo na iluzijama. Fosilni gas ne može predstavljati privremeno rješenje u 2025. godini. Zahtijevao bi izgradnju čitavog gasovoda kroz težak teren, višestotine miliona eura ulaganja u termoelektrane i trajnu zavisnost od skupog uvoznog gasa. Takva infrastruktura se ne gradi “privremeno”, jer jednom izgrađena ostaje u funkciji najmanje četrdeset godina i više. Crna Gora nema više vremena za ulaganje u projekte koji će nas dodatno vezati za fosilna goriva i udaljiti od ciljeva dekarbonizacije", stoji u pismu.
Poručuje se i da Crna Gora mora usmjeriti svoje resurse i politike na ubrzan razvoj održivih obnovljivih izvora energije – sunca, vjetra, geotermije kao i na mjere energetske efikasnosti i efikasne tehnologije za skladištenje električne i toplotne energije, uključujući elektrifikaciju sistema grijanja i hlađenja.
"Svaka dalja kreditna zaduženja i ulaganja u fosilnu infrastrukturu direktno nas udaljavaju od čiste energetske tranzicije i povećavaju finansijske i klimatske rizike. Zato pozivamo Vladu Crne Gore da zvanično odustane od potpisivanja Sporazuma koji je odnosi na projekat gasifikacije i fokusira se na održive investicije koje će osigurati stvarnu dugoročnu energetsku sigurnost, smanjenje troškova za građane i usklađenost sa evropskim klimatskim politikama. Svako daljnje odlaganje ovih odluka predstavlja ozbiljan propust sa nesagledivim posljedicama po budućnost države", zaključuje se u otvorenom pismu 40 NVO, građana, stručnjaka i ekoloških aktivista, Vladi, Spajiću i Šahmanoviću.
Organizacije potpisnice: (imena NVO, institucija i pojedinaca)
- Milica Kankaraš Berber, aktivistkinja
- NVO Društvo Dr Martin Schneider–Jacoby Assoc -MSJA
- NVU Optimisti
- NVO Zero Waste Montenegro
- NVO KANA/ko ako ne arhitekt
- CEE Bankwatch Network
- NVO Centar za nove inicijative
- Fidelity Consulting
- NVO MANS
- NVO Ekotim
- NVO Ekvitas
- NVO Koalicija za održivi razvoj
- NVO Crnogorsko društvo ekologa
- NVO Akcija za socijalnu pravdu
- NVO Ozon
- NVO NEKAZANO Bar
- NVO Teatar “Čedo Dragović”
- FK SLOGA, Stari Bar
- NVO INFO SPORT CG, Bar
- SKI Klub BAR - Bar
- NVO Teatar Igrokaz, Bar
- NVO Zupci Bar
- Advokati mr Vesna Čejović i
- mr Sonja Čejović, u svoje lično ime i kao zastupnici više stotina gradjana Bara u javnim obraćanjima i proceduri protivljenja planiranju izgradnje LNG terminala i gasne TE u Baru
- Miloš Šušter, dipl. ekonomista, nekadašnji Predsjednik Izvršnog odbora SO Bar u vrijeme obnove i izgradnje Bara poslije katastrofalnog zemljotresa
- Zoran Vojvodić, NVO Klub otvoreno društvo Bar
- KUD Jedinstvo Bar
- Dr. Ivan Pekić, doktor bezbjednosnih nauka iz Bara
- Dražen Aleksić, diplomirani ekonomista iz Bara
- Prof. Nedeljko Djurović iz Bara
- Pilog Nikola Pavlićević iz Bara
- Advokat Vladimir Milošević iz Bara
- Dragoslav Bojović, pojedinačni najveći vlasnik kompanije “Energoprojekt” Beograd
- SUBNOR i Antifašisti Crne Gore
- Zoran Marka Rašović, inženjer mašinstva
- Željko Ivanović, član tima za obradu Prostornog Plana CG
- Sreten Vujović, akademik DANU, prevodilac, predsjednik PEN CG
- Prof. Ilija Vukotić iz Bara
- Dušan Raičević, građanin iz Bara
- Prof. Sinan Duraković iz Bara
Podršku protiv izgradnje gasne elektrane i LNG terminala su najavile i druge NVO, Skupština Opštine Bar, intelektualci, aktivisti i građani, navodi se u pismu.
Bonus video:
