Svjetska banka (SB) povisila je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 3,3 odsto.
To je 0,3 odsto bolje u odnosu na proljećne prognoze, kad se procjenjivao rast crnogorske ekonomije od tri procenta.
Svjetska banka u najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, u koji su "Vijesti" imale uvid, očekuje rast crnogorske ekonomije u narednoj i 2027. godini od po 3,2 odsto, što je poboljšanje od 0,3, odnosno 0,2 odsto u odnosu na ranije prognoze.
"Rast se usporava sa visokog nivoa, dok je inflacija bila jača od očekivane, a slabi fiskalni baferi i visoke obaveze otplate duga povećavaju rizike. Kako se približava pristupanje Evropskoj uniji, jačanje fiskalne discipline i napredovanje ključnih reformi od suštinskog su značaja za povećanje otpornosti i obezbjeđivanje koristi od integracija. U nestabilnom globalnom okruženju, Crna Gora ostaje visoko izložena spoljnim šokovima, što zahtijeva snažnije fiskalne rezerve, veću produktivnost i politike koje podstiču otvaranje kvalitetnih radnih mjesta", piše u izvještaju.
Ekonomski rast Crne Gore se, kako piše SB, usporava nakon snažnog oporavka od pandemije – BDP je porastao za 3,2 odsto u 2024. godini, a predviđa se rast od 3,3 odsto u 2025. godini.
"Mala, otvorena i euroizovana ekonomija i dalje je visoko ranjiva na spoljne šokove, pri čemu velika zavisnost od turizma dodatno povećava tu izloženost. Inflacija je bila jača od očekivane, dok je fiskalni prostor i dalje ograničen, a javni dug stabilan na oko 60 odsto BDP-a. Pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore. Do avgusta 2025. zemlja je privremeno zatvorila sedam od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, uključujući i javne nabavke, uz nastavak daljeg napretka", dodaje se.
Ističu i da će nedavni ulazak Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u evrima (SEPA) doprinijeti jačanju finansijske integracije, smanjenju troškova transakcija i povećanju povjerenja investitora.
"Očekuje se da će rast u prosjeku iznositi oko 3,2 odsto u periodu 2025–2027, podstaknut privatnom potrošnjom, rastom realnih zarada i kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu i obnovljive izvore energije. Međutim, očekuje se da će deficit tekućeg računa ostati visok, uz sve veću zavisnost od spoljnog finansiranja. Obezbjeđivanje fiskalne održivosti, jačanje upravljanja rizicima i sprovođenje ciljanih politika za smanjenje siromaštva biće od ključnog značaja u uslovima trajnih geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti", piše SB.
Dalji napredak u procesu pristupanja EU mogao bi dodatno poboljšati izglede za rast, dok bi kašnjenja ili spoljni šokovi mogli negativno uticati na ekonomske performanse, piše u izvještaju.
"Kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, jačanje zamaha reformi i fiskalne otpornosti kroz snažne rezerve, promišljene politike i odgovorno upravljanje dugom doprinijeće stvaranju konkurentnije i otpornije ekonomije koja donosi kvalitetna radna mjesta i bolje mogućnosti za sve", kazao je menadžer SB za Crnu Goru i BiH Kristofer Šeldon.
Radna mjesta presudno utiču na trajnost ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu
Svjetska banka je saopštila kako se očekuje da će ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti. Kako bi se zadržao napredak u približavanju stepenu razvoja Evropske unije, region se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, piše u izvještaju Svjetske banke.
Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod tri odsto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.
Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će tri odsto u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto u 2026, a zatim na 3,6 odsto u 2027.
„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Sjaoćing Ju, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja -- kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona.
Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada: u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke – preko 10 odsto – a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 odsto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.
SB navodi da demografska kretanja pojačavaju ove izazove. "Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika u toku narednih pet godina."
Da bi „otključao” ekonomski rast, dodaje se, Zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. "Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite i povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost."
Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtjevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se podstiče ekonomski rast, uporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja, navodi SB.
"Podsticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima omogućiće firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet usluga. Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da podstakne digitalna i zelena unapređenja", kazali su.
Bonus video:
