Nove Vladine mjere štednje su, ma koliko bile nepopularne, izraz potrebe za obezbjeđivanjem makroekonomske stabilnosti bez koje nema održivog ekonomskog rasta, poručio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
„One su, prije svega, izraz potrebe za stabilizovanjem javnog duga, odnosno obuzdavanjem njegovog rasta, i smanjenjem budžetskog deficita, što je nemoguće ostvariti bez restrikcija u potrošnji, kao i bez obezbjeđenja povoljnog pristupa sredstvima sa finansijskih tržišta“, rekao je Kostić agenciji Mina-business.
On smatra da su mjere izraz potrebe za jačanjem povjerenja u javne finansije Crne Gore kroz dostizanje zadovoljavajućih makroekonomskih parametara.
„Jasno je da se javne finansije moraju stabilizovati i učiniti održivim, što znači da bez problema, odnosno velikog zaduživanja servisiramo budžetsku potrošnju. Takođe, jasno je da smo izuzetno zavisni od dostupnosti finansijskih sredstava, odnosno od pristupa svjetskim finansijskim tržištima, i uz to je više nego evidentan pritisak svjetskih finansijskih institucija da smanjimo potrošnju“, naveo je Kostić.
On je kazao da je neophodno da se dovedu u red makroekonomski agregati i tako obnovi povjerenje u javne finansije, što je preduslov održivom ekonomskom rastu.
„Nemoguće je da želimo da smanjimo visoku zaduženost i obuzdamo dalju tendenciju rasta u tom smjeru, da smanjimo budžetski deficit, manje trošimo od onoga što imamo, a da se pri tome ne smanjuje potrošnju, odnosno ne utiče na standard. Nije prijatno, ali je istinito“, poručio je Kostić.
On je dodao da su u tom smislu i koncipirane mjere štednje.
„Oporezovanja potrošnje kroz povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) uticaće na rast cijena, prije blagi nego značajan. U tom slučaju nema uslova za značajan rast cijena, jer ne postoji velika platežno sposobna tražnja“, rekao je Kostić.
On smatra da će smanjenje zarada i ostale mjere štednje djelovati u istom smjeru, dok dodatno djeluju kao najava za otvaranje procesa stvaranje manje glomazne i efikasnije državne administracije u budućnosti, što je, prema njegovim riječima, dobrodošlo. „Kada govorimo o efektu planiranih mjera na dinamiku ekonomije zemlje, mislim da će zbirni efekat mjera preko smanjenja potrošnje, odnosno platežno sposobne tražnje, ići dominantno ka pritisku na dinamiku ekonomskog rasta, što znači na usporavanje ekonomskog rasta, koji je od izuzetne važnosti“, kazao je Kostić. On je dodao da bi na to trebalo obratiti pažnju naročito u budućnosti. „Ali kako se kaže: ne možete imati i ovce i novce. Socijalna davanja, koja će biti povećana za određene kategorije korisnika, biće kakva takva brana ranjivim socijalnim slojevima. Vrijeme će pokazati efektivnost mjera i da li neke treba izbaciti, a neke modifikovati“, naveo je Kostić. On smatra da je krajnji efekat seta mjera neizvjestan i zavisan od mnogo činilaca koji sada mogu biti potpuno nepoznati. „U svakom slučaju put mjera štednje i redukcije potrošnje je put stabilizovanja javnog duga i fiskalnog deficita. Ne treba zaboraviti nikako mjere stimulisanja ekonomske dinamike“, zaključio je Kostić.
Bonus video:
