Značajnija ulaganja u razvoj i poboljšanje elektroenergetske mreže izostala su i u prošloj godini, iako je građanima račun za struju jedan od većih izdataka, a cijena kilovata jedna od većih u Evropi ako se uzme u obzir kupovna moć.
Izvještaji Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Crnogorskog elektrodistrubutivnog sistema (CEDIS) o realizaciji investicija za 2017. godini pokazuju da su te kompanije prošle godine uložile značajno manje nego što su planirale, a to pravdaju kašnjenjem postupaka javne nabavke, problemima sa eksproprijacijom, tenderima...
U izvještaju CGES-a navedeno je da je planirana vrijednost investicija za 2017. godinu 40.251.000 eura, a realizovano je 21.586.000 eura. U izvještaju CEDIS-a navodi se da su planirana ulaganja 4.225.775 eura, a realizovano je 1.401.798 eura. Za sekundarnu mrežu plan CEDIS-a je bio ulaganje 4.107.158 eura, a uloženo je svega 542.312 eura.
Koordinator Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović navodi da energetske kompanije godinama sprovode investicionu politiku na štetu potrošača, koji plaćaju preskupu struju u odnosu na kvalitet usluge, a to su omogućili Vlada i Regulatorna agencija za energetiku (RAE).
“RAE je otvorila prostor da računi za struju rastu, zahvaljujući čemu su energetske kompanije u ranijem periodu nagomilale milionske iznose na računima u bankama, dok su u isto vrijeme izostala bilo kakva značajnija ulaganja u električnu mrežu. Stalno slušamo nemušta opravdanja da se kasni sa investicijama zbog nespremnih projekata, nedostatka planske dokumentacije, dugotrajnih tenderskih postupaka. Sve su to prazni izgovori”, rekla je “Vijestima” Mrdović.
Ona je navela da je CEDIS za osam godina u razvoj distributivne mreže uložio oko 50 miliona eura, što je minornih 6,2 miliona godišnje (ne računajući oko 70 miliona za ugradnju takozvanih pametnih brojila, što je jedina ozbiljnija investicija).
“Nedavno smo svjedočili Vladinoj najavi da je stanje distributivne mreže očajno i da će u naredne tri godine u njenu revitalizaciju biti uložen 81 milion eura. Nijesmo čuli iz kojih izvora će biti obezbijeđen novac za to ulaganje”, kazala je Mrdović. Dodaje da ništa bolja situacija sa investicijama nije ni kod CGES-a, za koji su u MANS-u više puta naglasili da ozbiljna ulaganja u prenosnu mrežu izostaju.
“Za sve ove godine nijesmo svjedočili da je ikada postavljeno pitanje bilo čije odgovornosti zbog porazne investicione politike energetskih kompanija, a sve dok se to ne desi, potrošači će i dalje plaćati ceh takvih postupanja“, rekla je Mrdović.
Ona je dodala da dok je italijanska A2A upravljala EPCG Vlada je ćutala i dozvoljavala da se novac drži u bankama, umjesto da bude uložen, a sada se naprasno sjetila da treba investirati, i to kada će novac sa računa energetske kompanije biti značajno „istopljen“, zbog problematične kupovine Rudnika uglja i najavljenih isplata donedavnog “strateškog partnera”.
Iz CGES-a za “Vijesti” objašnjavaju da je u prethodnoj godini realizacija Plana investicija bila slabija usljed različitih okolnosti, uglavnom vezanih za velike investicione projekte.
“Za projekte čije finansiranje je predviđeno grantom, koji je obezbijedila EU, planirano je oko osam miliona eura, što se zbog složenih procedura finansiranja, nije uspjelo realizovati tokom 2017. Manja odstupanja u planiranoj dinamici nemaju negativnog efekta na poslovanje CGES-a. Za neke projekte nijesu se stekli uslovi da budu otpočeti usljed kašnjenja u sprovođenju postupka javne nabavke”, naveli su iz CGES-a.
Dodaju i da su problemi sa eksproprijacijom i obezbjeđjivanjem zemljišta za gradnju ozbiljan problem. Od važnih projekata čija realizacija kasni, iz CGES-a navode izgradnju trafo-stanice (TS) 110/35kV “Luštica” vrijednosti 22 miliona eura, za koju kasne planska dokumenta. Takođe, izgradnja dalekovoda TS 110/10 kV “Podgorica 4” od dva miliona eura kasni zbog problema sa eksproprijacijom. Za dalekovod Virpazar - Ulcinj, vrijedan sedam miliona eura, tenderski postupak je dva puta objavljivan i poništavan zbog neispravnih ponuda i žalbi ponuđača, a sada je u pripremi treći tender.
Iz CEDIS-a kažu da ograničenja koja utiču na planiranu dinamiku investicija se, prije svega, tiču obezbjeđivanja obimne dokumentacije, naročito na područjima koja nijesu u zahvatu planskih dokumenata, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odlučivanja o procjeni uticaja na životnu sredinu, brzine sprovođenja komplikovanih tenderskih procedura...
CEDIS do 2021. planira ulaganja od 76 miliona
RAE je početkom ovog mjeseca dala saglasnost na ažurirani investicioni plan CEDIS-a za period 2019-2021. u dijelu koji se odnosi na investicije ukupne vrijednosti od 76,1 milion eura. Procjenjuje se da će odobrene investicije omogućiti poboljšanje naponskih prilika, povećati pouzdanost i sigurnost napajanja i smanjiti gubitke. Navodi se da je nivo gubitaka od 2008. do 2017. godine sveden sa 22,97%, na 14,96%. Iz CEDIS-a su naveli da zbog dugog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na privatnom zemljištu, kasni rekonstrukcija dalekovoda 35kV od trafo-stanice 110/35kV “Virpazar” do trafo-stanice 35/10kV “Buljarica”. Takođe, kasne i rekonstrukcije dalekovoda 35kV “Šumani-Kosanica” i “Guke-Mataruge”, zbog potrebe izmjene prostorno-planske dokumentacije. Ukupna vrijednost ova dva investiciona projekta iznosi oko 420 hiljada eura. Izgradnja 35kV dalekovda “Andrijevica-Gusinje”, ukupne vrijednosti od oko 1,5 milion eura kasni zbog nepostojanja prostorno-planske dokumentacije i digitalnih katastarskih podloga.
Bonus video:
