Ako se usvoji predlog Albanskog foruma i obaveznost isplate 13. plate za sve zaposlene u vrijednosti polovine minimalne zarade i 13. penzije za sve penzionere u vrijednosti 40 odsto minimalne penzije, za isplatu tog dodatka svim zaposlenima biće potrebno 77,2 miliona eura uz još 10,3 miliona za poreze i doprinose, a za isplatu penzionerima 23,1 milion eura.
To pokazuje analiza Albanskog foruma iz obrazloženja predloga Zakona o godišnjem dodatku za zaposlene i penzionere koji su predložili Skupštini.
Najavljujući predlog ovog zakona prošle sedmice, lider te stranke Nik Đeljošaj, saopštio je da se njime uvodi obaveza da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini pola prosječne zarade a svaki penzioner u Crnoj Gori pola prosječne penzije, kao i da bi taj dodatak bio u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih.
NE PROPUSTITE
“Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja”, rekao je Đeljošaj.
Međutim, u partlament je stigao drugačiji, “ublaženi” predlog zakona, kojim se predviđa da svi zaposleni u državi dobiju 300 eura, a penzioneri 180 eura.
“Vijesti” su kontaktirale s političkim partijama: NSD, BS, DNP, SD, URA, DPS da li će glasati za predlog, ali niko nije želio da odgovori. Iz PES-a su “Vijestima” ranije, prije nego je zakon upućen u skupštinsku proceduru, kazali da su uvjereni da predlagač traži rješenje za prihodnu stranu budžeta kako bi ovaj prijedlog bio fiskalno odgovoran i održiv, nakon čega će zauzeti svoj stav.
Iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li je ovaj predlog zakona održiv i da li će opteretiti državnu kasu.
Analiza Albanskog foruma pokazuje da bi državni budžet imao ukupni bruto trošak od 39,4 miliona eura, od čega je 23,1 za penzionere i 16,3 miliona za skoro 48 hiljada zaposlenih u državnoj upravi. Država bi u njihovom slučaju snosila trošak neto iznosa od 300 eura, ali i 40 eura poreza i doprinosa.
Država bi istovremeno imala prihod od 10,3 miliona na ime poreza i doprinosa na cijeli iznos dodatka svim zaposlenima, kao i prihod od poreza koje bi dobila kada radnici i penzioneri budu trošili ovaj novac. Albanski forum procjenjuje da bi država od PDV-a prilikom potrošnje dobila nazad 17,4 miliona eura, odnosno sa porezima i doprinosima ukupni prihod države bio bi 27,7 miliona eura. To znači da bi bruto trošak države od 39,4 miliona eura bio umanjen na 11,7 miliona eura.
Svi poslodavci iz privatnog i javnog sektora imali bi trošak za poreze i doprinose od 40 eura, na iznos dodatka zaposlenima od 300 eura.
U obrazloženju zakona Albanski forum je pojasnio da predlaganjem i donošenjem ovog zakona uvodi se institut godišnjeg dodatka za sve zaposlene u javnom i privatnom sektoru, kao i za sve penzionere u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja njihovog materijalnog položaja u uslovima povećanih životnih troškova, sezonskih poskupljenja i kontinuiranog rasta inflacije.
UPCG: Već plaćamo zimnicu
Iz Unije poslodavaca “Vijestima” su kazali da u dijelu koji se tiče namjere da se obavežu poslodavci, predlog zakona vide kao nepotrebno normiranje prakse koja izvjesno već postoji u crnogorskoj privredi a koja se ogleda u praksi poslodavaca da određenim finansijskim ili nefinansijskim davanjima nagrade zaposlene na kraju poslovne godine.
“Ova praksa postoji već duži vremenski period, u jednom dijelu je i normirana određenim granskim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima kroz institut zimnice, i po pravilu je uslovljena realizacijom određenih poslovnih rezultata. Istovremeno ima poslodavaca koji se opredjeljuju za isplatu bonusa kao vid nagrade onim zaposlenima koji su te godine pokazali najveću posvećenost i ostvarili najbolje rezultate, čime se stimuliše radni angažman, nagrađuje doprinos ostvarivanju poslovnih ciljeva”, istakli su iz UPCG-a.
Oni su podsjetili da je, u cilju šire afirmacije ovog davanja zaposlenima, upravo UPCG inicirala promjenu poreskog režima ovog davanja (neoporezivo do iznosa minimalne zarade koja je u tom trenutku bila 450 eura).
“Sa druge strane, namjeru da se ovakva praksa poslodavcima uvede kao univerzalna obaveza, bez vođenja računa o ključnim aspektima poslovanja određenog poslovnog sistema, vidimo kao nepotrebnu, sa izraženim potencijalom da neopravdano optereti poslodavce. U tom smislu, prepoznajemo sličnost predmetne inicijative sa drugim inicijativama koje su upućivale političke partije a kojima je, gotovo bez izuzetka, cilj da donesu neki kratkoročni benefit zaposlenima i građanima, pri čemu se, bar ne vidljivo, ne vodi računa o opravdanosti, utemeljenosti i održivosti tih benefita”, kazali su iz UPCG-a.
Kako su dodali, nije suvišno napomenuti da se ni u ovom slučaju nije našlo za shodno o inicijativi obavijestiti Socijalni savjet Crne Gore i na taj način uvažiti član 65 Ustava Crne Gore, odnosno dozvoliti predstavnicima poslodavaca, sindikata i Vlade da na tom tijelu razmatraju ovu inicijativu.
PKCG: Sačekati analizu
Iz Privredne komore su kazali da svako dodatno izdvajanje koje bi bilo nametnuto privredi, bez relevantne analize uticaja na poslovanje privrednih subjekata predstavlja nepredviđeni teret u ionako kompleksnim uslovima poslovanja.
“S druge strane, nema dileme da građani zaslužuju bolji životni standard, kako penzioneri tako i zaposleni, pa na tim pitanjima treba raditi svakodnevno i u partnerstvu institucija i svih relevantnih ekonomskih činilaca.”
Predlog zakona o godišnjem dodatku (13. plata i penzija) ušao je u skupštinsku proceduru i njime je predviđeno da zaposleni sa radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja ostvaruju pravo na godišnji dodatak u visini 50 odsto minimalne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori, dok bi penzionerima pripalo 40 odsto najniže mjesečne penzije.
Ovaj predlog zakona je spremila Albanska alternativa i planirano je da se ovaj zakon primjenjuje prvi put za godišnji dodatak za godinu koja počinje 2025. godine.
USS podržava, i podsjeća na svoje predloge
Iz Unije slobodnih sindikata (USS) pozdravljaju sve inicijative koje su usmjerene na poboljšanje socio-ekonomskog položaja zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori ako su takve inicijative održive.
“Upravo iz tog razloga trenutno su aktuelne naše inicijative za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta, kako za zaposlene u javnom tako i za zaposlene u privatnom sektoru”, istakli su u USS.
Oni su naveli da su još 2020. godine u procesu tadašnjih pregovora o novom Opštem kolektivnom ugovoru, zagovarali da zaposleni imaju pravo na isplatu bonusa u slučaju iskazanog pozitivnog poslovanja na kraju poslovne godine, koje pozitivno poslovanje bi bilo iskazano kroz dobit.
“Međutim, nije bilo saglasnosti poslodavačkog udruženja i Vlade za ovakvu inicijativu, te nije postignut kompromis. Unija će nastaviti da se, kroz socijalni dijalog, zalaže za ovakvo rješenje jer vjerujemo da su zaposleni u privredi, oni koji stvaraju dobit poslodavca i stvaraju novu vrijednost, najpozvaniji da učestvuju u raspodjeli te dobiti. Sa druge strane, svaka mjera usmjerena na poboljšanje ekonomsko-socijalnog položaja penzionera koji su svojim prethodnim radom i zalaganjem gradili ovo društvo, za Uniju je posebno prihvatljiva, poželjna i neophodna. Brojne su evropske zemlje koje bilo kroz zakonodavni okvir ili kroz kolektivne ugovore prepoznaju isplatu bonusa, božićnica, nagrada ili sličnih davanja zaposlenima bilo u javnom ili u privatnom sektoru. Stoga cijenimo da je krajnji trenutak da i zaposleni u Crnoj Gori ostvare takvo pravo. Neupitno je da bismo bili zadovoljni kada bi takvo pravo bilo rezulat socijalnog dijaloga i postizanja opšteg konsenzusa. Takođe, uvođenje ovog davanja nužno treba da prati izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kako bi se ovo pravo izuzelo od plaćanja poreza.
Predstavnici Socijalnog savjeta pozvali su juče poslanike da sve zakone koji se direktno tiču zaposlenih i poslodavaca i čija direktna nadležnost su pregovori u okviru Socijalnog savjeta povuku iz procedure i te dokumente upute na razmatranje i dijalog Socijalnom savjetu.
Proporcijalno pravo zaposlenih
Prema predlogu u koji “Vijesti” imaju uvid pravo na godišnji dodatak imaju zaposleni koji su u radnom odnosu kod poslodavca sa sjedištem u Crnoj Gori, bez obzira na oblik svojine i organizacioni oblik poslodavca i penzioneri koji ostvaruju pravo na penziju iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori.
Predlog zakona definiše i proporcionalno pravo zaposlenih na dodatak. Ono podrazumijeva da zaposleni koji je u kalendarskoj godini radio kraće od 12 mjeseci kod određenog poslodavca ima pravo na srazmjerni dio godišnjeg dodatka, prema broju mjeseci provedenih u radnom odnosu kod tog poslodavca, pri čemu se mjesec rada duži od 15 dana računa kao puni mjesec. U to vrijeme uračunava se i vrijeme privremene spriječenosti za rad zaposlenog, u skladu sa propisima kojim se uređuju radni odnosi i obavezno zdravstveno osiguranje.
Zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima pravo na godišnji dodatak srazmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako radi polovinu punog radnog vremena radi njege djeteta ili skraćeno radno vrijeme, u skladu sa propisima kojim se uređuju radni odnosi, u kom slučaju ima pravo na puni iznos godišnjeg dodatka. Zaposleno lice sa invaliditetom ima pravo na puni iznos godišjeg dodatka, ako je zaposleno pod posebnim uslovima rada, u skladu sa propisom kojim se uređuje zapošljavanje lica sa invaliditetom.
“Zaposleni koji je u istoj kalendarskoj godini radio kod više poslodavaca ostvaruje pravo na godišnji dodatak kod svakog poslodavca srazmjerno trajanju radnog odnosa kod tog poslodavca, u skladu sa ovim zakonom”, piše u predlogu Zakona.
Kada je riječ o isplati godišnjeg dodatka zaposlenima - poslodavac je dužan da zaposlenom isplati godišnji dodatak najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a u slučaju privremene nelikvidnosti, poslodavac može odložiti isplatu godišnjeg dodatka, ali najkasnije do 31. marta naredne godine, pri čemu je dužan da najmanje 30% iznosa godišnjeg dodatka isplati najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
Godišnji dodatak se isplaćuje u novcu, na isti račun na koji se vrši isplata zarade.
“Penzionerima se godišnji dodatak isplaćuje preko Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najkasnije do 31. decembra tekuće godine. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka penzionerima obezbjeđuju se iz Budžeta Crne Gore, preko budžeta Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka zaposlenima u javnom sektoru obezbjeđuju se u Budžetu Crne Gore, budžetima lokalnih samouprava i drugih pravnih lica u skladu sa zakonom kojim se uređuju primanja zaposlenih u javnom sektoru. Sredstva za isplatu godišnjeg dodatka zaposlenima u privatnom sektoru obezbjeđuju se iz sredstava poslodavca”, definisano je predlogom Zakona.
Iznos godišnjeg dodatka smatra se zaradom i oporezuje se u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje zarade.
U obrazloženju zakona Albanski forum je pojasnio da predlaganjem i donošenjem ovog zakona uvodi se institut godišnjeg dodatka za sve zaposlene u javnom i privatnom sektoru, kao i za sve penzionere u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja njihovog materijalnog položaja u uslovima povećanih životnih troškova, sezonskih poskupljenja i kontinuiranog rasta inflacije.
I Slovenija uvela novogodišnji bonus za sve zaposlene
Vlada Slovenije nedavno je usvojila predlog zakona o obaveznom prazničnom novčanom, prema kojem će svi zaposleni u javnom i privatnom sektoru imati pravo na božićnicu koja mora biti isplaćena najkasnije do 18. decembra.
Ovaj dodatak iznosi polovinu minimalne bruto zarade, što u 2025. godini iznosi 639 eura, a biće neoporeziv i oslobođen doprinosa.
Polemika PES-a i Albanskog foruma
Poslanički klub PES-a saopštio je juče da očekuje da predlog Zakon o godišnjem dodatku bude prethodno usaglašen sa Socijalnim savjetom, tim prije što je njegov predlagač potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj član Savjeta i zato što je to već ustanovljena praksa prilikom izrade programa Evropa sad 1 i 2.
“Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu za planiranu mjeru, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti predlog potpredsjednika Vlade i njegovog poslanika u Skupštini”, naveli su iz PES-a.
Albanski forum je odgovorio da je spreman da inicijativu o godišnjem dodatku stavi na dnevni red Socijalnog savjeta, zajedno sa kompletnim paketom zakona koje su pripremili za prihodnu stranu i to izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost, o administrativnim taksama i - o poreskoj administraciji, kojima se uvodi obaveza za velike međunarodne digitalne platforme, kroz PDV obavezu i posebnu digitalnu taksu.
“Ovi zakoni su spremni za skupštinsku proceduru i u potpunosti pokrivaju rashode godišnjeg dodatka”, kazali su iz Albanskog foruma.
Oni navode da imaju jasan predlog rashoda, ali i prihoda.
“Ako je problem u tome ko je formalni predlagač, i to možemo riješiti, spremni smo da neki drugi poslanički klub predloži ove zakone umjesto Albanskog foruma, jer nam nije važno čije je ime na predlogu, već da se građanima poboljša standard. Takođe, želimo jasno da poručimo da poslanici nijesu ničije vlasništvo, pa ni Nika Đelošaja, oni imaju svoje ime i prezime, svoj politički autoritet i odgovornost prema građanima, a Albanski forum u Skupštini ima dva poslanika”, kazali su iz Albanskog foruma.
Iz tog političkog subjekta su rekli da su sve predložene mjere usklađene sa praksom oporezivanja u državama Evropske unije (EU), te da predstavljaju standard u savremenim poreskim sistemima.
“Ako u ovom trenutku ne postoji spremnost da se mjere primijene u tekućoj godini, Albanski forum to može razumjeti i razmotriti njihovu primjenu tokom naredne godine, ali smatramo da je odgovorno prema građanima da se one usvoje i primijene već sada. Skupština Crne Gore je jedino mjesto gdje se o zakonima odlučuje, glasanjem za ili protiv. Prozivanje našeg lidera imenom i prezimenom nećemo dodatno komentarisati, ali konstatujemo da takav pristup više govori o političkoj zrelosti”, poručili su iz Albanskog foruma.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
