Građanski pokret URA prezentovao je nacrt ekonomskog program koji sadrži 51 mjeru za ekonomski oporavak države.
Mjere se odnosena sektor turizma, energetike, poljoprivrede i prerađivačke industrije, sa ciljem da se država u narednih pet do deset godina integriše u jedinstven ekonomski prostor Evropske unije.
Potpredsjednik pokreta URA Miloš Konatar, koji je prezetovao mjere, rekao je da državi treba stabilan makroekonomski okvir i da napredak treba da se razvija na novom modelu ekonomskog rasta.
"Odnos javnog duga i bruto-društvenog proizvoda od 2006. godine do danas pokazuje da nam je potrebna drugačija ekonomska politika. Cilj našeg programa je da se javni dug do 2030. godine svede ispod krterijuma Mastrihta, te da se stopira dalje zaduživanje za tekuću potrošnju".
On je objasnio da kao mjeru predlažu poreske olakšice za start up preduzeća, smanjenje stope doprinosa na zarade sa 67 na ispod 50 odsto do 2030. godine, razvijanje ekonomske diplomatije, zaustavljanje partijskog menadžmenta u državnim preduzećima.
"Treba stopirati izgradnju stanova na obali i graditi hotele. Mjere podrazumijevaju podršku za izgradnju 40 većih hotela na obali i 20 u planinskim centirma što će donijeti 7.000 novih radnih mjesta", kazao je Konatar.
URA predlaže višestruko povećanje agrobudžeta i ulaganje u seosku infrastrukturu, te podršku iznad 20 miliona na godišnjem nivou za investicije u sektor poljoprivrede i prerađivačke industrije.
Programom se predlaže modernizacija profesionalne ribarske flote, odgovorno gazdovanje šumskim resursima, pokretanje investicija u zapuštenim fabričkim pogonima širom države, kreiranje garantnog fonda koji bi pokrivao rizike u poslovanju malih preduzetnika sa sjevera....
Predsjednik GP URA Dritan Abazović podsjetio je da je program najavljen na nedavnom kongresu kada je rečeno da će taj pokret pokrenuti dijelog o stvaranju ideja za drugačiji ekonomski okir Crne Gore.
"Uzalud najbolji program ako nema institucija da ga sprovedu u djelo. U ovakvom političkom ambijentu se ne mogu stvoriti uslovi za saniranje ekonomskog sistema, jer niko neće da investira. Ako ne krenemo odmah u političke i ekonomske reforme prijeti nam negativni scenario” ocijenio je Abazović.
On smatra da je potrebo četiri do osam godina da ne poštena vlast poboljša životni standar građana.
Član Glavnog odbora pokreta URA Stefan Pižurica je istakao da je „potrebno pokrenuti „Braunfild“ investicije u zapuštene fabričke pogone širom Crne Gore, uz poseban set olakšica zainteresovanim preduzetnicima - kako bi se omogućila upotreba neiskorišćenih nekretnina u državnom vlasništvu u svrhu obavljanja privrednih djelatnosti“.
„Moramo pomoći domaćim preduzetnicima i inovatorima, čije firme spadaju u mala i srednja preduzeća. One koje imaju ili će imati do 10 zaposlenih, u prvih 5 godina treba osloboditi od poreza na zarade. Takođe, u okviru IRF-a moramo kreirati i garantni fond, iz profita fonda, koji bi pomogao pokrivanje rizika kod poslovnih banaka za male kompanije sa sjevera, ali i mladih naučnika i istraživača“, naveo je Pižurica.
On je istakao da se „kroz odgovorno ponašanje prema prirodnim resursima (šumama, vodi i rudnom bogatstvu), treba okrenuti ozbiljnoj valorizaciju ovih kapaciteta uz konstantne zaštite životnog prostora“, kao i da „drvni proizvod iz Crne Gore mora biti gotov, šta će otvoriti i do 2.000 radnih mjesta na sjeveru naše zemlje“.
Bonus video:
