Vlada priprema novi tender za dodjelu koncesije za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, ali iz Uprave za ugljovodonike i Ministarstva energetike i rudarstva nijesu precizirali kada će biti raspisan.Tvrde da su sve aktivnosti planirane isključivo u teritorijalnim vodama Crne Gore, da ne očekuju spor sa Hrvatskom u vezi sa Prevlakom, te da će cijeli proces biti uz poštovanje međunarodnih standarda i dobrosusjedskih odnosa.
U susret ovom tenderu u septembru prošle godine je izmijenjena Odluka o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika po kojoj je ukupna površina svih blokova koja će biti ponuđena na tenderu površina cjelokupnog podmorja Crne Gore, uključujući i dio oko Prevlake.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka je sporna od raspada bivše Jugoslavije ‘90-ih godina.
Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv. Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija do 2002. godine. Te godine je utvrđen Protokol o privremenom graničnom režimu.
Protokolom Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku kotorsku od 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.
Cilj ovog poziva je pribavljanje novih seizmičkih i geofizičkih podataka koji će pokazati stvarni potencijal za otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa. Riječ je o prvom koraku u procesu koji bi kasnije mogao dovesti do potpisivanja ugovora o proizvodnji, ali će se u ovoj fazi raditi isključivo na istraživanju, bez prava na bušenje ili eksploataciju.
Nakon što se prikupe i obrade, novi podaci će postati vlasništvo države, dok će koncesionar imati pravo da ih prodaje zainteresovanim naftnim kompanijama i trećim licima. Prihod od prodaje će se dijeliti između koncesionara i Crne Gore, čime bi država mogla ostvariti značajne prihode, i prije eventualne proizvodnje.
Poštovanje međunarodnog prava
Iz Ministarstva energetike su za “Vijesti” istakli da kada je riječ o pitanjima razgraničenja na moru i odnosima sa susjednim državama, Crna Gora dosljedno postupa u skladu sa međunarodnim pravom i važećim bilateralnim i multilateralnim okvirima.
“Sve aktivnosti u oblasti istraživanja ugljovodonika planiraju se i sprovode uz punu svijest o osjetljivosti ovih pitanja, uz kontinuiranu koordinaciju sa nadležnim institucijama i uvažavanje dobrosusjedskih odnosa. Ministarstvo ne preduzima niti planira aktivnosti koje bi mogle dovesti do narušavanja regionalne stabilnosti ili izazvati nepotrebne diplomatske tenzije”, kazali su u resoru kojim rukovodi ministar Admir Šahmanović.
Kako su naveli, istraživanje ugljovodonika je prepoznato kao aktivnost od strateškog značaja za Crnu Goru, imajući u vidu potencijalne ekonomske i razvojne efekte koje bi eventualno otkriće nafte i gasa moglo imati za državu.
“U tom kontekstu, Crna Gora je još 2010. godine uspostavila zakonodavni okvir za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika usvajanjem Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene relevantne odredbe Direktive 94/22/EZ. Ovaj okvir je dodatno unaprijeđen usvajanjem Zakona o mjerama sigurnosti pri istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u podmorju, u maju ove godine, čime je osnažen regulatorni i bezbjednosni aspekt ovih aktivnosti”, kazali su u ovom Vladinom resoru.
Iz Uprave za ugljovodnike nijesu precizirali kada će biti raspisan novi tender za istraživanje i/ili proizvodnju ugljovodonika.
“Uprava je u koordinaciji sa resornim Ministarstvom donijela Startegiju za valorizaciju ugljovodoničnih potencijala Crne Gore kao i plan aktivnosti za pripremu tendera i prateće dokumentacije. Sve dosadašnje aktivnosti su sprovedene poštujući nabolju svjetsku praksu i praksu referentnih zemalja i dio su jedinstvene politike Vlade. O svim konačnim odlukama, sa zadovoljstvom ćemo detaljno i pravovremeno upoznati javnost”, kazalI su iz Uprave.
Istakli su da je blokovska podjela urađena u skladu sa međunarodnim standardima i pripadajućom teritorijom Crne Gore.
“Sve privredne operacije su planirane unutar teritorijalnih voda Crne Gore”, naveli su iz Uprave.
Iz Uprave su poručili da smatraju da raspisivanje tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika ne može izazvati spor sa Hrvatskom, te da će tender biti biti realizovan u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i uz poštovanje najvećih ekoloških standarda i dobrosusjedskih odnosa.
Nota Ujedinjenim nacijama 2015.
Konzorcijum naftnih kompanija “Marathon Oil” i “OMV” odustao je u julu 2015. od istraživanja i eksploatacije nafte i gasa u Jadranu zbog spora Hrvatske i Crne Gore oko Prevlake, a hrvatska Vlada je tada najavila da će raspisati novi tender za istraživanje u toj oblasti.
Dvije kompanije trebalo je da potpišu ugovore sa hrvatskom vladom, ali su odustale jer im, kako je navela predsjednica hrvatske Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, nije bila prihvatljiva sigurnost koju im je u ovom trenutku mogla ponuditi Hrvatska po pitanju mogućeg problema sa granicom sa Crnom Gorom.
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić saopštio je u martu 2015. da je Crna Gora odjeljenju Ujedinjenih nacija (UN) za prekomorske poslove i pravo mora dostavila notu zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake. Šef diplomatije kazao je i da su crnogorske diplomate o problemima sa kojima bi se mogle sresti upoznale i kompanije koje su se prijavile na tender, kao i da su note proslijeđene zemljama iz kojih te kompanije dolaze.
Dvije vlade su prije 15 godina, 2008. godine, pristupile pronalaženju trajnog rješenja pitanja Prevlake, uključujući i kroz Komisiju za razgraničenje koja se odavno nije sastajala.
Vlada Crne Gore je sa prvim tenderom za istraživanje nafte i gasa u podmorju krenula 2013. godine, što je dovelo do potpisivanja dva koncesiona ugovora koji su na kraju raskinuti - sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek (zaključen 2016. godine) i sa grčkom kompanijom Energean (zaključen 2017. godine). Na tom tenderu za istraživanje se nalazilo 13 takozvanih blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja kod Bara i Ulcinja.
Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek se 2022. godine povukao iz posla u Crnoj Gori nakon završene prve faze istraživanja. Prema ugovoru je trebalo da pređu u drugu fazu, ali kako se to nije desilo, od njih je naplaćena garancija od šest miliona eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i gasa.
Ugovor sa grčkom kompanijom Energean prestao je da važi 15. jula 2022. godine. Energean je završio prvi period istraživanja, ali pošto nije uspio da nađe partnera s kojim bi ušao u drugi period istraživanja, ugovor je istekao, a podrazumijevao je sprovođenje istražne bušotine s partnerskom kompanijom.
Skupština Crne Gore je 19. maja 2025. godine usvojila Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju kojim je izvršena implementacija Direktive 2013/30/EU od 12. juna 2013. godine, koja reguliše bezbjednost operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju, kao i izmjene Direktive 2004/35/EU. Zakon je stupio na snagu 4. juna 2025. godine, a njegov cilj je da obezbijedi izvođenje svih operacija na siguran način, uz sprečavanje negativnih posljedica po životnu sredinu, ljude i imovinu, te da omogući ograničavanje štete u slučaju mogućih nesreća tokom izvođenja ovih aktivnosti.
Ovaj novi zakon se nadovezuje na Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika iz 2010. godine kojim su definisani uslovi, način i postupak istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast. Novi zakon uvodi strože mjere zaštite i bezbjednosti, u skladu sa evropskim standardima.
Oprezan i fazni pristup
U skladu sa važećim propisima, kao i uvažavajući činjenicu da Crna Gora i dalje raspolaže ograničenim brojem savremenih geoloških i geofizičkih podataka o svom podmorju, Vlada je, pojasnili su iz Ministarstva energetike, donijela odluku o izmjeni odluke o određivanju blokova za dodjelu koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.
“Određivanje blokova izvršeno je na osnovu prostorno-planskih dokumenata, analize rezultata prethodnih istraživanja i procjene uticaja na životnu sredinu, sa ciljem da se omogući prikupljanje kvalitetnijih podataka koji bi u narednom periodu poslužili kao osnova za donošenje informisanih i odgovornih odluka o obimu i pravcima daljih istraživanja”, naveli su.
Kako su dodali, Ministarstvo energetike u saradnji sa Upravom za ugljovodonike, kontinuirano radi na pripremi tehničke i tenderske dokumentacije za buduće aktivnosti u ovoj oblasti, uključujući kako seizmička istraživanja, tako i eventualne postupke koji se odnose na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.
“Pri tom se poseban akcenat stavlja na fazni i oprezan pristup, utemeljen na prethodnim iskustvima i međunarodnoj praksi, kako bi se pažljivo razmotrio obim budućih istraživanja i njihova ekonomska, ekološka i društvena opravdanost” poručili su iz Ministarstva.
Obavijestiće Hrvatsku, Italiju i Albaniju o tenderu
Vlada je u septembru 2025. izmjenijenila Odluke o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika.
“Ukupna površina svih blokova koja će biti ponuđena na tenderu je površina cjelokupnog podmorja Crne Gore. U diskusiji je istaknuto da naftne kopanije mogu aplicirati za jedan ili za više blokova, a kao jedna od bitnih stvari koje treba istaći je mogućnost da Vlada može jedan Ugovor o koncesiji za proizvodnju raspodjeliti između više koncesionara. Takav način rada se omogućava na osnovu JOA (Joint operating agreement) modela ugovora”, saopšteno je nakon sjednice.
Kako su dodali usljed nedostatka validnih podataka za cjelokupno podmorje Crne Gore vodilo se računa da novodobijene informacije dovedu do klasifikacije naše pozicije i omoguće da što bolje iskoristimo ugljovodonični potencijal.
“S obzirom na to da su sve tri susjedne države (Hrvatska, Italija i Albanija) otkrile i proizvode ugljovodonike, to nam daje za pravo da uz postojeće podatke dobijene ranijim istraživanjima, očekujemo pozitivan ishod u našem podmorju u narednom periodu. Prilikom podjele našeg podmorja na blokove vodilo se računa da se na bilo koji način ne ugroze ostale privredne grane u Crnoj Gori, prije svega turizam, tako da je granica blokova koja će biti predmet tendera, odmaknuta od 2,5 do 3 kilometara, od obalne linije”, saopšteno je iz Vlade.
Takođe se kod izbora blokova, kako su naveli, vodilo računa o proglašenim zaštićenim zonama (emeralad), kao i aktuelnim razgraničenjima sa susjednim državama, sa planom da se iste obavijeste o predstojećim aktivnostima.
Bonus video:
