Lučić: Da prodate digitalne alate ili bilo šta za pet miliona za pet godina u Crnoj Gori, to je skoro nemoguće

Start-upovi u Crnoj Gori imaju potencijal za razvoj, ali je neophodno da od početka razmišljaju globalno, validiraju svaki korak razvoja ideje i budu spremni na uporan rad i izlazak iz zone komfora, ocijenjeno je na konferenciji Future Markets 2026.

Predstavnik Tehnopolisa Željko Lučić je, na panelu pod nazivom Start-up ekosistem i podrška razvoju ideja, kazao da je za razvoj ključno da timovi najprije dobro definišu problem koji žele da riješe, prenosi PR Centar.

„Ako dobro definišemo problem, to je 80 odsto start-upa. Start-up koji ima sposobnost da bude zaljubljen u problem, a ne u rješenje, skoro pa ima zagarantovan uspjeh, poslije mukotrpnog rada“, naveo je Lučić na konferenciji koju je organizovala Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore.

On je dodao da Tehnopolis kroz programe poput BitProblema, BitID-a, BoostMeUp-a i Protobita, pomaže timovima da validiraju ideju, razviju MVP i pripreme se za naredne faze razvoja.

„Bilo koji aspekt start-up ideje mora da se validira. Može da se validira u Crnoj Gori, ali treba odmah misliti globalno“, kazao je Lučić.

Prema njegovim riječima, ozbiljan startap ne može ostati ograničen samo na domaće tržište.

„Definicija start-upa meni je pet miliona za pet godina. To je teško u Crnoj Gori. Da prodate digitalne alate ili bilo šta za pet miliona za pet godina u Crnoj Gori, to je skoro nemoguće“, rekao je Lučić.

Predstavnik Naučno-tehnološkog parka, Radivoje Drobnjak, saopštio je da je u prethodnim godinama u Crnoj Gori pojam start-upa često pogrešno shvatan.

„Prije sedam godina, kada smo osnovali Naučno-tehnološki park u Crnoj Gori, start-upom je smatrana svaka trafika u otvaranju. U principu, svako novosnovano preduzeće bilo je tretirano kao start-up“, rekao je Drobnjak.

On je objasnio da start-up podrazumijeva kompaniju koja proizvodi inovativan proizvod ili uslugu, nudi je tržištu i ima mogućnost brzog rasta na globalnom nivou.

Naučno-tehnološki park, prema riječima Drobnjaka, nastoji da razvije sinergiju u ekosistemu, bez preklapanja programa, i da ono čime institucije raspolažu bude iskorišćeno na adekvatan način.

„Naučno-tehnološki park danas realizuje osam evropskih donatorskih projekata, nalazi se u osam različitih konzorcijuma, a u prethodnom periodu realizovali smo više od deset sličnih programa i projekata i ostvarili saradnju sa oko 250 institucija i organizacija širom EU“, naveo je Drobnjak.

On je dodao da oni žele da podstaknu transfer tehnologije i da stanarima, ali i korisnicima iz drugih sektora, omoguće povezivanje sa ljudima koji imaju iskustvo u razvoju start-upa, uključujući i one koji su pokušali, ali nijesu uspjeli.

„To je tabu koji moramo da razbijemo. Kod nas je neuspjeh nekako jeres i pravimo stigmu od toga da ako nešto krenemo da radimo, treba odmah da uspijemo i napravimo briljantne rezultate“, rekao je Drobnjak.

Kako je kazao, neki crnogorski start-upovi su opstali upravo zato što su izašli van domaćeg tržišta.

„To što su nudili nijesu mogli da prodaju ovdje. U suštini, i ne treba da prodaju samo ovdje, nego treba da prodaju širom svijeta“, objasnio je Drobnjak.

On je najavio da će Naučno-tehnološki park od jeseni intenzivnije raditi na programima podrške, posebno usmjerenim na stanare, kao i na razvoj akademskih start-upova.

Predstavnik OneAI, Aleksandar Bojović, govorio je o razvoju vještačke inteligencije u zdravstvu i naveo da je riječ o oblasti koja zahtijeva poseban nivo odgovornosti, jer tehnologija direktno utiče na zdravlje i život ljudi.

„Start-up u medicini mnogo je drugačiji od drugih. U razvoju i testiranju nijesu u pitanju samo finansijske posljedice ili aplikacija koja ne radi, već životi, tako da je pristup bio vrlo temeljan“, kazao je Bojović.

On je objasnio da se OneAI bavi analizom EKG signala i implementacijom vještačke inteligencije u protokole liječenja na način koji je razumljiv ljekarima.

Saradnja sa doktorima bila je, prema njegovim riječima, ključna za razvoj rješenja, jer je tim kroz taj proces razumio način na koji ljekari razmišljaju, tumače podatke i donose odluke.

„Sarađujući sa njima uvidjeli smo da moramo da razvijemo personalizovane modele. Mi, u stvari, pravimo digitalnog dvojnika pacijenta“, rekao je Bojović i dodao da takav sistem, kroz prikupljanje i analizu podataka, može pomoći u prepoznavanju obrazaca kod pacijenata, uključujući i situacije kada pacijent preskoči terapiju.

Govoreći o odnosu vještačke inteligencije i medicine, on je naveo da cilj nije zamjena ljekara, već njihova podrška.

„Nećemo zamijeniti doktore, ali ćemo učiniti da oni koji ne budu koristili vještačku inteligenciju i napredne alate sebe diskvalifikuju u odnosu na konkurenciju“, kazao je Bojović.

Predstavnik Deepmarka, Slavko Kovačević, saopštio je da je za dolazak do investicija važna validacija, ali i sposobnost tima da predstavi vrijednost koju nudi.

„Jedna stvar je prezentovati vrijednosti koje nudite, a druga je posjedovati ih“, rekao je Kovačević.

On je naveo da je u prvim razgovorima sa investitorima bio frustriran, jer nije uspijevao da im dovoljno dobro predstavi potencijal tima i proizvoda. Prema njegovim riječima, investitori u ranoj fazi često procjenjuju karakter, odluke i upornost osnivača.

Kovačević je dodao da je tokom procesa zatvaranja investicije, neposredno nakon operacije, učestvovao u razgovoru sa investicionim komitetom.

„Taj razgovor je bio jako težak, jedva sam mogao da pričam, ali njih je to impresioniralo, jer su vidjeli da mi je stalo. To im je bio pozitivan znak da sam spreman da budem uporan i da radim“, kazao je Kovačević.

On smatra da je podrška start-upovima važna, ali da može stvoriti i zonu komfora.

„Pomoć je dobra i dobro je što je ima, ali nuspojava je što stvara zonu komfora. Da biste napravili rezultate, morate da izađete iz zone komfora“, poručio je Kovačević.